“Naredio sam potpunu opsadu Pojasa Gaze. Neće biti struje, hrane, goriva, sve je zatvoreno”, najavio je izraelski ministar obrane Yoav Gallant 9. listopada 2023. godine, nedugo nakon napada Hamasa na Izrael. Gallantovo obećanje nije ostalo neispunjeno. Pored smrtnih stradavanja i ranjavanja civila, nestanci struje, manjak goriva, medicinske skrbi, nedostatak hrane i pitke vode već preko mjesec dana svakodnevica su male, ali gusto naseljene palestinske enklave.
Opsadno stanje u Gazi iskoristili su i širitelji teorija zavjere kako bi ga uklopili u vlastita tumačenja urbanističkog koncepta “15-minutnog grada”. Iako je ideja “15-minutnog grada” da svi stanovnici nekog mjesta mogu zadovoljiti svoje osnovne potrebe u svojoj četvrti bez velikog utroška vremena, teoretičari zavjera tumače je kao pokušaj da se građanima uvedu ograničenja i nadzor. A Gaza je, prema njima, prototip toga.
Kada od naših političara čujete kako hvale pojam “smart city” tj.pametni grad, sjetite se ovog videa!
“Ako želite da zamislite 15 minutni grad, samo pogledajte Gazu. Gaza je prvi…to je prototip 15-minutnog grada. Ima AI mitraljeze postavljene iznad kapija, stalni nadzor, kontrolisano postojanje, nedostatak prava, nedostatak prosperiteta, nemogućnost da se čak dobije dovoljno hrane ili vode…
…
Imat ćete beskrajni rat protiv svakoga ko se opire, protiv svakoga ko odbija da popusti, protiv svakoga ko se ne pokori svojevoljno globalističkim gospodarima. Ne možete vidjeti kako se ono što nas čeka već odvija u Gazi i Palestini. Pretpostavljam da ćemo morati da sačekamo dok ne stigne ovdje.” stoji u statusu objavljenom 26. listopada 2023. godine (arhiviran ovdje).
U tom je postu, koji je do objave ovog teksta podijeljen preko 260 puta, umetnut i titlovani video. Isti je sadržaj objavljen na rubnom portalu Epoha i još nekoliko Facebook profila (1, 2, 3). Veoma je raširen i na drugim jezicima i platformama (TikTok, Rumble, Odysee, 9gag).
U videu govori Harrison Hill Smith, voditelj emisije The American Journal s platforme InfoWars. Taj je video objavio na vlastitom Instagram profilu 21. listopada 2023. godine. Infowars je globalno poznat izvor dezinformacija i teorija zavjera, a i sam Smith je već ranije širio netočne i neprovjerene tvrdnje (1, 2, 3).
“Ako želite zamisliti 15 minutni grad, samo pogledajte Gazu. Gaza je prvi 15-minutni grad. To je prototip 15-minutnog grada. Ima AI mitraljeze postavljene iznad vrata, stalni nadzor i kontrolu.
To automatski predstavlja nedostatak prava, nedostatak prosperiteta, nemogućnost da se čak dobije dovoljno hrane ili vode…
Ljudi nemaju slobodu. Imat ćete beskrajni rat protiv svakoga tko se opire, protiv svakoga tko odbija popustiti, protiv svakoga tko se ne pokori svojevoljnim globalističkim gospodarima.
Kao da ne možete vidjeti kako se ono što nas čeka već odvija u Gazi i Palestini. Pretpostavljam da ćemo morati pričekati dok sve to ne stigne ovdje kod nas”, stoji na portalu Epoha, kao i u titlovima videa.
Autor tih izjava nije precizno pojasnio odnosi li se njegova tvrdnja na Pojas Gaze ili na grad Gazu. U svakom slučaju, niti jedno od toga ne uklapa se koncept “15-minutnog grada”.
Osnovne potrebe stanovništva Gaze nisu mogle biti zadovoljene ni prije eskalacije sukoba
Pojas Gaze je palestinska enklava koja se prostire duž Sredozemnog mora sjeveroistočno od Sinajskog poluotoka. S Egiptom graniči na jugozapadu, a s Izraelom na istoku i sjeveru. Pojas je 40-ak kilometara dug (što je manje od udaljenosti između Zagreba i Karlovca) i desetak kilometara širok. Na tom veoma gusto naseljenom području, prema zadnjim procjenama, živi 2,2 milijuna stanovnika. U samom gradu Gazi, prije napada, živjelo je oko pola milijuna ljudi. Od 2007. godine Pojas Gaze pod kontrolom je Hamasa, militantne islamističke skupine, koja je 7. listopada ove godine pokrenula višestruki napad na Izrael. Nakon Hamasove akcije uslijedili su višestruki i svakodnevni napadi Izraela na Gazu, najprije iz zraka, a potom i s kopna.
Prema posljednjem izvještaju američke neprofitne organizacije Freedom House, koji je objavljen u prvoj polovici ove godine, politička prava i građanske slobode stanovnika Pojasa Gaze i prije eskalacije sukoba bile su ozbiljno ugrožene. “Sloboda kretanja za stanovnike Gaze ozbiljno je ograničena. Izraelske i egipatske vlasti provode strogu kontrolu nad graničnim područjima, a i Hamas nameće vlastita ograničenja za putovanja. Izraelski dužnosnici često uskraćuju dozvole stanovnicima Gaze da putuju izvan teritorija iz sigurnosnih razloga, dopuštajući samo određenim medicinskim pacijentima i drugim pojedincima da odu”, pisao je Freedom House. U izvještaju stoji da su 2021. godine izraelski dužnosnici najavili dovršetak izgradnje snažne fizičke barijere koja odvaja Izrael od Gaze, s uređajima za nadzor i podzemnim zidom.
UN je prošle godine izvijestio kako se – zbog izraelske blokade, siromaštva, visoke stope nezaposlenosti i drugih čimbenika – gotovo 80 posto stanovnika Gaze oslanja na humanitarnu pomoć. Prošle je godine međunarodna nevladina organizacija Humans Rights Watch izvijestila kako je blokada Gaze razorila njenu ekonomiju, ograničila mnogim Palestincima pravo na rad i obrazovanje te pridonijela fragmentaciji palestinskog naroda jer su Gaza i drugi palestinski teritorij, Zapadna obala, loše povezani. Zbog toga se Gazu često opisuje kao “najveći zatvor na otvorenom“. Dakle, i prije izraelske ofenzive stanovnici Gaze bili su uskraćeni za osnovne potrebe i ne može se reći da su im one bile dostupne na maloj udaljenosti koju se može prijeći biciklom ili pješice unutar 15 minuta.
Zadnjih mjesec dana Gazi nedostaje hrane, vode, struje, goriva
Situacija se znatno pogoršala nakon što je Izrael krenuo uzvraćati Hamasu prouzročivši humanitarnu krizu u Pojasu Gaze. Uslijedile su stotine izraelskih zračnih napada svakog dana diljem Gaze. Početkom ovog mjeseca je neprofitna organizacija Euro-Med Human Rights Monitor priopćila da je Izrael bacio više od 25 000 tona eksploziva na Pojas Gaze od početka najnovijeg sukoba, “što je jednako dvama nuklearnim bombama”. Prema podacima tamošnjeg ministarstva zdravstva, u Gazi je do 10. studenog bilo preko 11 tisuća ubijenih (1, 2, 3), od kojih dvije trećine čine žene i djeca. Međutim tamošnje zdravstvene institucije nisu od tada ažurirale broj žrtava zbog teškoća u komunikaciji i prikupljanju podataka. Ozlijeđenih je do tada bilo preko 27 tisuća.
Prva humanitarna pomoć Gazi stigla je preko Egipta 21. listopada, gotovo dva tjedna nakon eskalacije sukoba. Kako je Crveni križ izvijestio 13. studenog, 569 humanitarnih kamiona propušteno je kroz egipatski prijelaz Rafah, prevozeći hranu, vodu, lijekove i medicinske potrepštine. “Ova pomoć je dobrodošla, ali ostaje daleko manja od pomoći potrebne za zadovoljenje potreba područja i manja je od pomoći koju je Gaza primila prije početka sukoba”, navodi Crveni križ.
Prema jednom od posljednjih UN-ovih izvještaja, procjenjuje se da je preko 1,5 milijuna ljudi u Gazi interno raseljeno, uključujući oko 778.000 onih koji borave u najmanje 154 skloništa UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA). Ta skloništa primaju mnogo više ljudi od predviđenog kapaciteta, a prenapučenost dovodi do širenja bolesti. Kako je Reuters izvijestio 12. studenog, barem 45 posto stambenih jedinica u čitavoj Gazi uništeno je, kao i preko 270 obrazovnih objekata (više od 51 posto od ukupnog broja). Sve osim jedne bolnice u gradu Gazi i sjevernoj Gazi nisu u funkciji zbog nedostatka struje, medicinskog materijala, kisika, hrane i vode.
Kritično je i s pristupom tekućoj vodi. Prema UN-u, prosječna potrošnja vode za sve potrebe, – uključujući piće, kuhanje i higijenu – u Gazi je spala na samo tri litre dnevno po osobi. A standard je između 50 i 100 litara dnevno. Nedostatak struje i goriva predstavlja također veliki rizik.
Pored toga, Gaza je već mjesec dana u komunikacijskom mraku. U izvještaju koji je napisala neprofitna organizacija Access Now, stanovnici Gaze proživljavaju “razorni gotovo potpuni prekid komunikacija”. Prema tom izvještaju, internetski promet diljem Gaze smanjio se za preko 80 posto tijekom listopada, što je rezultat kombinacije izravnih napada na civilnu telekomunikacijsku infrastrukturu, ograničenja pristupa električnoj energiji i tehničkih prekida telekomunikacijskih usluga. Također, od kraja listopada, 15 od 19 pružatelja telekomunikacijskih usluga koje je Access Now proučavao suočavalo se s potpunim gašenjem. Procjena je da su potpuna gašenja izravno utjecala na preko 400 tisuća korisnika u Gazi i 34 tisuće na Zapadnoj obali. “Nestabilni pristup internetu i povezivost pridonose neizvjesnosti i strahu, jer ljudi u Gazi ostaju bez mogućnosti da budu informirani, ostanu povezani s voljenima, pristupe informacijama koje spašavaju život ili dokumentiraju kršenja ljudskih prava i zločine koji se događaju na terenu”, piše Access Now.
Gaza je sušta suprotnost koncepta ’15-minutnog grada’
Koncept ‘15-minutnog grada‘ predstavlja pokušaj organiziranja grada tako da se stanovnicima omogući zadovoljavanje osnovnih potreba (stanovanje, posao, hrana, zdravlje, obrazovanje, kultura i slobodno vrijeme) u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta. Trenutno stanje u Gazi ne udovoljava niti jednom od tih kriterija: razrušeni su stambeni i poslovni objekti, obrazovne i zdravstvene ustanove, a hrana i voda na kapaljku stižu kamionima humanitarne pomoći. Satelitske snimke prije Izraelovog napada na Gazu te one nastale nakon toga, koje su usporedili novinari The Guardiana i Associated Pressa, pokazuju kako su cijele četvrti širom Gaze pretvorene u ruševine. Ukoliko se primirje uskoro i dogodi, bit će teško organizirati iole funkcionalan život na razrušenim ulicama.
Gaza se također teško, ili nikako, ne uklapa u četiri ključne karakteristike koncepta ’15-minutnog grada’: blizina (osnovnih servisa), raznolikost (sadržaja), gustoća (dovoljno ljudi na tom prostoru kako bi se omogućila raznovrsnost sadržaja) i sveobuhvatnost (četvrti trebaju biti dostupne i pristupačne svakome tko želi u njima živjeti).
Ideju ’15-minutnog grada’ razvio je francuski arhitekt i urbanist Carlos Moreno, a za to je kasnije nagrađen prestižnom nagradom Obel. Moreno je radio kao savjetnik u kampanji aktualnoj pariškog gradonačelnici Anni Hidalgo. Ona je, naime, usvojila koncept ’15-minutnog grada’ kao jednu od okosnica svoje kampanje. U ožujku ove godine Deutsche Welle je izvijestio kako je većih 16 gradova širom svijeta prihvatilo ili razmatra tu ideju. Uz poboljšanje kvalitete života ljudi, postoji i ekološka komponenta ove urbanističke ideje jer se pješačenjem ili bicikliranjem smanjuje potreba za korištenjem osobnih automobila.
Međutim, teoretičari zavjere iskrivili su Morenovu ideju. Sam Moreno je postao meta uznemiravanja i prijetnji smrću. Kako je Faktograf ranije pisao, teorije zavjere koje se tiču ’15-minutnog grada’ pokrenuli su medijski napisi o planovima okružnog vijeća Oxfordshirea u Velikoj Britaniji koje u studenom 2022. godine donijelo odluku o probnom uvođenju šest “prometnih filtera” u Oxfordu. Prometni filteri bili su dizajnirani da reduciraju gužve u prometu, učine putovanje autobusima bržim te pješačenje i vožnju biciklom u gradu sigurnim.
Shema prometnih filtera izazvala je veliko protivljenje građana zabrinutih zbog mogućeg ograničavanja njihove mobilnosti. Neki od njih su pogrešno povezali prometne filtre s posebnim prijedlogom vijeća za uvođenje 15-minutnih četvrti u Oxfordu. Okružno vijeće Oxfordshirea javno je odbacilo tvrdnje koje upućuju na vezu između ta dva plana, kao i tvrdnju da će se prometni filtri koristiti kako bi se kretanja ljudi ograničila na neko uže područje.
Unatoč tome, koncept ’15-minutnog grada’ razvio se u zasebnu teoriju zavjere da se radi o “međunarodnoj socijalističkoj uroti” ili “uroti da se ograniči kretanje ljudi”. Tijekom ove godine pojavljivao se velik broj takvih tvrdnji koju su portali za ocjenu činjenica ocijenili kao neutemeljene. Associated Press je tako ocijenio tvrdnju da ljudi neće moći koristiti vlastiti automobil na određenim cestama i bez dopuštenja vlade te da će biti nadzirani kamerama kako bi se osiguralo da ne napuste svoju označenu zonu stanovanja bez ovlaštenja. Reuters Fact Check je utvrdio da je tumačenje da su ’15-minutni gradovi’ pokušaj uvođenja lockdowna pogrešno. Faktograf je također pisao da cilj toga koncepta nije ograničavanje kretanja, potaknut tvrdnjama da ga zagrebačke gradske vlasti uvode u ime “agende Ujedinjenih Naroda i Svjetskog ekonomskog foruma”.
Prošlog je mjeseca u Velikoj Britaniji bojazan oko toga koncepta ponovno probuđena i vraćena u javnu sferu zahvaljujući britanskim konzervativcima. Vlada premijera Rishija Sunaka predstavila je novi “plan za podršku vozačima“, koji ima za cilj “spriječiti vijeća da provode takozvane 15-minutne gradove” sugerirajući da taj koncept “agresivno ograničava gdje ljudi mogu voziti”.
Moreno je izrazio veliku zabrinutost oko tog poteza te odbacio bilo kakvu povezanost njegova koncepta s uskraćivanjem građanskih sloboda. “’15-minutni grad’ vizija je usmjerena na čovjeka, usmjerena na promicanje lokalnih usluga, smanjenje obveznih svakodnevnih putovanja na posao, poticanje lokalne ekonomije, poboljšanje društvenih interakcija i pružanje više javnih prostora, promicanje urbanog zdravlja i otpornosti na klimatske promjene”, stoji u Morenovom priopćenju napisanom 2. listopada 2023 godine.
Moreno nije odgovorio na Faktografov upit da komentira tvrdnju kako je Gaza prototip ’15-minutnog grada’, no iz njegovih dosadašnjih javnih nastupa i objava (1, 2, 3, 4), uključujući i ovu posljednju, jasno je da se Gaza ni po čemu ne uklapa u koncept koji je osmislio. Da bi neka gradska četvrt dobila status ’15-minutnog grada’ osnovni preduvjet je da njenim stanovnicima elementarne potrebe i servisi budu brzo i lako dostupni.
Taj preduvjet gradovi Pojasa Gaze barem 15 godina nisu ispunjavali, a ne ispunjavaju ni danas, stoga tvrdnja koja je raširena na društvenim mrežama nije utemeljena. Također, nema uporište u dokazima ni druga povezana tvrdnja, da su 15-minutni gradovi osmišljeni kako bi se provodila kontrola nad građanima.
