Završetak UN-ove klimatske konferencije COP28 koja se zadnjih desetak dana održava u Dubaiju (Ujedinjeni Arapski Emirati) prolazi u iščekivanju dogovora zemalja oko korištenja fosilnih goriva, odluke za koju je predsjedavajući konferencije, Sultan Al-Jaber, najavio da će se donijeti u utorak, zadnjeg službenog dana skupa.
Ovogodišnja konferencija trebala bi završiti tekstom u kojem se donosi pregled stanja, refleksija na dosadašnje napore u smanjenju klimatskih promjena prema ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. godine te prijedlogom koraka u narednim godinama oko kojeg bi se države trebale usuglasiti.
Prema najnovijoj verziji nacrta sporazuma koju je predsjedništvo COP28 objavilo u ponedjeljak, u tekstu odluke poziva se na smanjenje fosilnih goriva, ali i izbjegava termin “postupno ukidanje”. Tekst koji sada razmatraju delegacije poziva na “smanjenje potrošnje i proizvodnje fosilnih goriva” (u nacrtu sporazuma koji je objavljen u petak navodi se nekoliko opcija koje govore o budućnosti korištenja fosilnih goriva, a jedna od njih odnosi se na potpuno ukidanje fosilnih goriva u skladu s “najboljom dostupnom znanošću”).
Najspornije je to pitanje ovogodišnjeg samita; odluka o fosilnim gorivima pokušala se usvojiti na prošlogodišnjem COP27 u Egiptu, nakon što je godinu ranije na COP26 postignut sporazum o smanjenju proizvodnje električne energije iz ugljena. Međutim, takvi su napori blokirani (1, 2).
U danima prije završetka događaja, industrija nafte, ugljena i plina pojačala je svoje napore kako bi se izbjegao scenarij dogovora oko opcije ukidanja. Naftni kartel OPEC upozorio je svoje zemlje članice da odbace svaki tekst koji cilja na energiju, tj. fosilna goriva, a ne na emisije. Vijest je to koju su uoči vikenda objavile novinske agencije Bloomberg i Reuters, a koju ta organizacija nije naknadno demantirala (1, 2).
Unatoč tome što se predsjednik ovogodišnje konferencije pohvalio s novim deklaracijama te povijesnim ulaganjima od 57 milijardi dolara u borbu i prilagodbu klimatskim promjenama koja su najavljena u prvim danima konferencije, brojni znanstvenici i klimatski aktivisti naglašavaju kako se i dalje ne čini dovoljno za cilj ostajanja ispod granice zagrijavanja od 1,5 stupnja Celzijeva te ističu brojne kontroverze oko ovogodišnje lokacije i prvog čovjeka ovogodišnjeg COP28, sultana Al-Jabera koji je ujedno i CEO državne naftne kompanije Adnoc.
Prije nego spomenemo neke od njih, valja se dotaknuti nekih od najvažnijih dogovora na ovogodišnjem samitu koji će odrediti tempo klimatskih akcija u narednim godinama.
Dogovori
Već prvi dan konferencije delegacije su se složile oko uspostavljanja Fonda za štete i gubitke od klimatskih promjena te najavile da će uložiti preko 700 milijuna dolara.
Pokretanje fonda najavljeno je na prošlogodišnjem COP27 u Egiptu, a riječ je o važnom dogovoru budući da ideja postoji desetljećima i dosad je uglavnom izazivala neslaganja oko toga tko bi i koliko trebao uplaćivati u fond. Ideji su često oponirale bogate zemlje, bojeći se eventualne odštete zbog dosadašnjih emisija stakleničkih plinova. Sjedinjene Američke Države tako su prilikom pregovora obećale uplatiti 17 milijuna dolara, s napomenom da uplata ne znači da prihvaćaju da se fond bavi reparacijama za povijesne emisije (BBC). Njemačka, Italija, Francuska i UAE obećale su svaka oko 100 milijuna dolara, dok je Japan ponudio svega 10 milijuna dolara.
Iako je fond uspostavljen, još je puno otvorenih pitanja. Na primjer, SAD kažu da bi Kina i Indija trebale pridonijeti uplatama, s čim se te zemlje, tvrdeći da su njihove visoke razine emisija neusporedivo manje od povijesnih emisija razvijenih zemalja poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ne slažu.
Iznos od 700 milijuna dolara minoran je u usporedbi s globalnom štetom od klimatskih katastrofa u zemljama u razvoju koje, po pisanju The Guardiana, iznose 400 milijardi dolara.
COP28 iznjedrio je i Globalno obećanje o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti kroz koje se 119 zemalja obvezalo na zajednički rad na utrostručenju instaliranih svjetskih kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije na najmanje 11 000 GW do 2030. godine. Osim toga, zemlje su obećale raditi na udvostručavanju prosječne godišnje stope poboljšanja energetske učinkovitosti, s oko 2 posto na više od 4 posto svake godine do 2030.
Više od 50 naftnih kompanija priključilo se Povelji o dekarbonizaciji naftne i plinske industrije i utrostručenju kapaciteta obnovljivih izvora energije koju su predstavile potpredsjednica SAD-a Kamala Harris i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Povelja, koju je potpisalo 112 zemalja, nalaže naftnim kompanijama da eliminiraju emisije metana do 2030. godine te prekinu spaljivanje plina na baklji te postignu nultu emisiju iz svojih proizvodnih operacija.
Iako su je brojni pozdravili te opisali kao jedan od bitnijih dogovora na konferenciji, ekološki aktivisti kritizirali su Povelju proglasivši je primjerom greenwashinga (Politico).
“Obećanje je dimna zavjesa za skrivanje stvarnosti da moramo postupno izbaciti naftu, plin i ugljen”, stoji u pismu kojeg je potpisalo više od 300 skupina civilnog društva (AP).
Nadalje, 63 zemlje obećale su kako će značajno smanjiti svoje emisije povezane s hlađenjem (hrane i lijekova, klimatizacija) za najmanje 68 posto u odnosu na razine iz 2022. godine. Jedan od načina na koji će to postići jest podizanje standarda energetske učinkovitosti uređaja za klimatizaciju, budući da su procjene da će se potražnja za energijom za hlađenje prostora utrostručiti do 2050. godine (COP28).
Brojne deklaracije
Podršku 137 zemalja dobila je i Deklaracija UAE o poljoprivredi, hrani i klimi koja ističe ciljeve smanjenja štetnih utjecaja prehrambenog sustava na okoliš te prelazak s prakse većeg ispuštanja stakleničkih plinova na održiviju proizvodnju i potrošnju. Zemlje potpisnice navedene deklaracije predstavljaju više od 5,7 milijardi ljudi, proizvode više od 70 posto u grani, te su odgovorne za 76 posto emisija iz prehrambene industrije. Dio stručnjaka za hranu kritizirao je deklaraciju zbog nepostojanja mjerljivih, pravno obvezujućih ciljeva.
Ministri i visoki dužnosnici koji su se okupili na COP28 raspravljali su i o tome kako osigurati da klimatska tranzicija bude rodno osjetljiva. Kako se navodi na službenoj stranici COP28, gotovo 1,2 milijarde radnih mjesta je ugroženo radi globalnog zatopljenja i degradacije okoliša, a očekuje se da će žene biti više pogođene zbog njihove visoke zastupljenosti u sektorima koji su u riziku od klimatskih promjena.
Procjene govore da bi i do sredine stoljeća klimatske promjene mogle gurnuti 158 milijuna više žena i djevojčica u siromaštvo na globalnoj razini. Stoga je na ovogodišnjoj konferenciji pokrenuto Partnerstvo za ekonomsko osnaživanje žena i rodno osjetljivu pravednu tranziciju koje donosi paket obveza koje će se provesti u naredne tri godine, prije ponovnog okupljanja na COP31. Izvršna direktorica UN Women Sima Bahous rekla je kako “moramo osigurati da žene imaju mjesto za stolom gdje se odlučuje te ojačati donošenje odluka kako bi se glasovi feministica, mladih, autohtonih i drugih temeljnih pokreta mogli jasno i glasno čuti od lokalne do globalne razine”.
Hrvatska nije bila među 60 zemalja koje su se priključile partnerstvu.
Na klimatskoj konferenciji najavljene su i nove inicijative za održivi urbani razvoj. Partnerstvo Breakthrough, pokrenuto uz potporu 27 zemalja i uz vodstvo Francuske i Maroka, zalagat će se za niskougljične, energetski učinkovite zgrade, dok će Kanada i UAE kroz sličnu inicijativu zagovarati uspostavljanje proizvodnje čistog cementa.
Najavljeno je i pokretanje prve globalne platforme koja putem satelita prati i mjeri emisije metana iz otpada, a koja će biti dostupna lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama. Projekt će se odnositi na 20 svjetskih velegradova koji su dom za više od 100 milijuna ljudi. Koalicija c40 koju čini više od sto gradonačelnika najavila je i aktivnije usvajanje koncepta 15-minutnog grada, kao i mjerenje utjecaja primjene tog koncepta na smanjenje emisija CO2 u gradovima.
Utjecaj fosilne industrije
Ovogodišnju klimatsku konferenciju u Dubaiju obilježio je i nikad veći broj delegata fosilne industrije na događaju – njih 2 456, gotovo četiri puta više nego inače.
Broj delegata koji predstavljaju interese naftaša veći je nego delegacija bilo koje zemlje (s izuzetkom Brazila za koji se očekuje da će biti domaćin COP30 i UAE, zemlje domaćina). Fosilna je industrija po broju predstavnika nadmašila i deset klimatski najosjetljivijih zemalja svijeta kao što su Čad, Somalija, Liberija (Kick Big Polluters Out).
Već samo imenovanje Sultana Al-Jabera izazvao je podjele u mišljenjima oko toga znači li taj izbor veći utjecaj fosilnih lobista na pregovore ili pak tješnju suradnju s industrijom koja je najviše odgovorna za prekomjerne emisije stakleničkih plinova u atmosferi. Više od stotinu pojedinaca i organizacija ranije je zahtijevalo da ga se makne s te pozicije, smatrajući da predstavnici fosilne industrije ne bi trebali biti strana koja se uvažava u pregovorima.
U mjesecima koji su prethodili okupljanju u Dubaiju, ogromne svote novca plaćene su PR agencijama kako bi se popravio njihov imidž. Upitno je koliko su te kampanje imale uspjeha, uzevši u obzir njegovu izjavu o tome da “nema znanosti” iza zahtjeva za postupnim ukidanjem fosilnih goriva.
Klimatski aktivisti zamjeraju Al-Jaberu i činjenicu da je u tim koji upravlja konferencijom postavio nekoliko desetaka zaposlenika Adnoca, kako je pisao američki portal The Intercept. U prilog mu nije išao ni istraživački tekst BBC-a o tome kako Ujedinjeni Arapski Emirati nastoje iskoristiti konferenciju za sklapanje novih poslova oko fosilnih goriva s više zemalja (što je također opovrgnuo), kao ni to da UAE u narednim godinama planira povećati proizvodnju fosilnih goriva.
Upozorenja i dezinformacije
Ovogodišnje okupljanje državnih dužnosnika, znanstvenika, aktivista i lobista u Dubaiju zasad je obilježeno s nekoliko bitnih važnih upozorenja.
Globalne emisije ugljika iz fosilnih goriva ponovno su dosegle rekordne razine 2023. godine, te je svijet na putu da 2023. emitira 1,1 posto više stakleničkih plinova nego 2022., prema izvješću Global Carbon Projecta. Rekordne su i temperature – analiza Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije pokazala je da će ovogodišnja globalna temperatura biti više od 1,4 stupnja Celzijeva toplija od predindustrijskih razina (1, 2).
Objavljeno uoči COP28, izvješće Programa UN-a za okoliš (UNEP) otkriva da je svijet trenutno na dobrom putu za porast temperature od 2,5 – 2,9°C u odnosu na predindustrijske razine, što je debelo iznad granice od 1,5°C. Izvješće također otkriva da nijedna od zemalja G20 ne smanjuje emisije stakleničkih plinova tempom koji je u skladu s njihovim ciljevima. Nešto ranije, u ožujku ove godine, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je kako je svijet već na 1,1°C zagrijavanja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Kao što je to bio slučaj i prijašnjih godina, u danima prije konferencije internet su preplavile i dezinformacije o klimatskim promjenama.
Izvješće koje je objavila globalna istraživačka grupa Climate Action Against Disinformation (CAAD) otkriva kako su tvrtke koje se bave fosilnim gorivima platile tvrtki Meta, koja je vlasnik platformi društvenih medija Facebook, Instagram i WhatsApp, do 5,12 milijuna dolara za oglase. Samo 13 kompanija je u 10 mjeseci ove godine objavilo 2 562 oglasa, što je zanimljivo kada se uzme u obzir kako su za 98 posto klimatskih dezinformacija odgovorna četiri naftna poduzeća – Shell, ExxonMobil, BP i TotalEnergies.
Kako je otkrio jedan istraživač dezinformacija iz Katara, stotine lažnih računa na društvenim mrežama branile su UAE kao lokaciju za COP28 (The Guardian).
Poricatelji klimatskih promjena direktno su utjecali i na smjernice koje su države donosile uoči konferencije.
U Paragvaju su tako predstavnici agrobiznisa, ujedno i poricatelji znanstvenih spoznaja oko klimatskih promjena, zaslužni za izmjene konačne verzije smjernica s kojima je delegacija te države došla u Dubai, a sve pozivajući se na stavove organizacija koje obilno financira industrija fosilnih goriva.
Što se očekuje?
Ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji prethodilo je i izvješće Međunarodne agencije za energiju koje naglašava da, kako bi svijet ostao ispod granice od 1,5 °C, emisije industrije fosilnih goriva moraju se smanjiti za 60 posto do kraja desetljeća.
Gotovo 800 milijardi dolara koje se svake godine ulažu u sektor nafte i plina dvostruko je veći iznos od onog što je potrebno kako bi se ostvarili ciljevi do 2030. godine. Izvješće otkriva da bi prihodi naftnih tvrtki sa sadašnjih 6 bilijuna dolara mogli pasti za 25 posto ako se postignu svi nacionalni energetski i klimatski ciljevi.
Ono što sada taj sektor čini nije dovoljno; u 2022. godini svega 2,5 posto svojih prihoda usmjerio je u čistu energiju. Tvrtke koje se žele uskladiti s ciljevima Pariškog sporazuma trebale bi, pak, 50 posto svojih sredstava do 2030. godine usmjeriti na takve projekte.
Izvješće također ističe da se tehnologija hvatanja ugljika ne može koristiti kao opravdanje za emisije, odnosno, svojevrsno održavanje statusa quo. Ako bi ograničili porast temperature na 1,5 °C, tom tehnologijom bi trebalo “uloviti” te skladištiti gotovo 32 milijarde tona ugljika, a količina električne energije potrebna za pogon ovih tehnologija bila bi veća od ukupne svjetske potražnje za električnom energijom danas.
