Afrička svinjska kuga (ASK) ove je godine poharala brojna gospodarstva i farme širom regije, nanoseći veliku štetu uzgajivačima. Mnogi od njih nezadovoljni su mjerama zaštite koje državne vlasti poduzimaju kako bi suzbili širenje te veoma zarazne virusne bolesti domaćih i divljih svinja. Uz rastuće nezadovoljstvo, rastu i dezinformacije o samoj bolesti, kao i motivima vladajućih za provođenje mjera.
Korisnici društvenih mreža iz Srbije, primjerice, povezuju eutanaziju svinja s radom lokalne tvornice koja proizvodi “umjetno meso”.
“Da prevedem – 17.888 zdravih svinja je pobijeno zbog otvaranje fabrike veštačkog mesa u Surčinu“, stoji u statusu objavljenom na Facebooku 1. prosinca 2023. godine (arhiviran ovdje).
Prema posljednjim podacima koje je tamošnje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo, 19. rujna 2023. godine, ASK je potvrđena na ukupno 2.337 gospodarstva, na kojima je izvršena eutanazija 54.243 svinja. Stanje koje navode korisnici društvenih mreža, 17.888 eutanaziranih svinja, odgovara podacima koje je Ministarstvo objavilo 27. srpnja. Ministarstvo nije navelo koliko je među eutanaziranim svinjama bilo zdravih grla, a koliko zaraženih. Do toga je dana bilo potvrđeno 1.569 slučaja ASK-a kod domaćih svinja.
Eutanazija svinja zasad je najučinkovitija metoda suzbijanja zaraze
Afrička svinjska kuga je virusna bolest koja se kod tih životinja manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja (1, 2, 3). Unatoč tome, svinjogojci su kritizirali preventivne mjere prema kojima su se eutanazirale sve svinje s farmi na kojima je potvrđena ASK, a ne samo zaražene.
Kao kompenzaciju za gubitak stoke, u Srbiji je nadležno ministarstvo najavilo isplaćivanje novčane naknade svim oštećenim gospodarstvima. Kako piše dnevnik Danas, predviđena svota novca koju će stočari dobiti mijenja se iz mjeseca u mjesec jer je zasnovana na tržišnoj cijeni stoke, a ona varira. Poljoprivrednicima je ta naknada dovoljna za jedan dio troškova, no ne i za sve. Slična situacija je i u Hrvatskoj gdje svinjogojci na čijim su se gospodarstvima pojavili slučajevi ASK strahuju od teškog, financijski izdašnog i dugotrajnog procesa oporavka.
“Kada se afrička svinjska kuga pojavi u nekoj zemlji, učinak na gospodarstvo je neposredan i dramatičan”, stoji u izvješću Službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja (EPRS). “Kako bi se bolest suzbila, zaražene ili rizične životinje moraju se usmrtiti bez nepotrebnog odgađanja i moraju se poduzeti pojačane biosigurnosne mjere. Na razini farmi i proizvođača to se pretvara u gubitak cijele populacije svinja (i posljedično proizvodnje svinjskog mesa), s padom prihoda, zajedno s povećanjem troškova za uvođenje biosigurnosnih mjera. Pad proizvodnje svinjskog mesa stvara tržišne nesigurnosti i poremećaj u cijelom opskrbnom lancu, od farmera do proizvođača stočne hrane, te od klaonica do prerađivača i trgovaca. Unatoč tome što bolest nije zoonotska – to jest, ljudi nisu osjetljivi i ne mogu biti ozlijeđeni konzumacijom svinjskog mesa ili kontaktom s bolesnim životinjama – također utječe na povjerenje potrošača u pogledu sigurnosti konzumacije proizvoda od svinjskog mesa, što dovodi do smanjenja potražnje i posljedične cijene fluktuacija”, pojašnjava EPRS.
Uzevši u obzir sve posljedice epidemije ASK-a na proizvođače, ali i ekonomiju neke zemlje, objašnjenje da se zdrave svinje eutanaziraju kako bi se pogodovalo jednoj tvornici teško da je utemeljeno.
Hrana na biljnoj bazi nije isto što i laboratorijski uzgojeno meso
Multinacionalna kompanija Nestlé u veljači prošle godine obilježila je završetak prve faze izgradnje nove tvornice u beogradskoj općini Surčin gdje će proizvoditi hranu na biljnoj bazi. Iz Nestléa su tada najavili da će novi pogon – smješten nadomak postojeće Nestlé tvornice u Surčinu koja radi od 2012. godine – biti namijenjen proizvodnji Garden Gourmet portfolija, “čiji je cilj da u potpunosti koristi soju koja se uzgaja u Srbiji”. “Tvornica će koristiti obnovljivu energiju iz hidroelektrana, neće proizvoditi komunalni otpad i svu otpadnu vodu tretirat će na licu mjesta u vlastitom postrojenju za preradu otpadnih voda”, stoji u najavi.
“Najnovije osnivanje tvornice Garden Gourmet Surčin u Srbiji, druge namjenske proizvodne lokacije u Europi uz postojeću tvornicu Krupka u Češkoj, omogućit će insourcing i proizvodnju gotovo cijelog portfelja. To otvara nove prilike za isporuku ukusnih i hranjivih inovacija na biljnoj bazi i omiljenih proizvoda potrošača”, piše na internetskim stranicama Garden Gourmenta.
Nestléova linija proizvoda Garden Gourmet bazirana je na namirnicama biljnog porijekla: soji, pšenici, povrću i mahunarkama. Ona uključuje biljnu alternativu za jela koja se uglavnom rade od mesa (medaljone, okruglice, filete ili burgere). Takve namirnice treba ipak razlikovati od laboratorijski uzgojenog mesa. Biljno uzgojeno “meso” replicira okus i teksturu stvarnog odreska, kobasica i drugog mesa bez upotrebe životinjskih proizvoda. To se postiže posebnim receptima i postupcima kuhanja.
Laboratorijski uzgojeno meso dobiva se od životinjskih stanica. Primjerice, za početak stvaranja uzgojene govedine uzimaju se kravlje matične stanice, građevne blokove mišića i drugih organa. Stanice se stavljaju u Petrijeve zdjelice s aminokiselinama i ugljikohidratima kako bi se mišićne stanice umnožile i rasle. Nakon što naraste dovoljno mišićnih vlakana, rezultat je meso koje podsjeća na mljevenu govedinu.
Širitelji dezinformacija i teoretičari zavjera često pogrešno interpretiraju ideju alternative mesnim proizvodima — bilo to okretanje drugačijim i netradicionalnim životinjskim sirovinama (primjerice kukci) ili laboratorijski uzgojeno meso. Kako je Faktograf ranije pisao, poznati teoretičar zavjera David Icke je otkriće laboratorijski uzgojene hrane povezao s provođenjem kontrole neimenovane “nekolicine ljudi”. Tvrdio je i da će hrana kakvu poznajemo nestati te da će se uvesti sintetičku hranu.
Niti jedna država ne planira zabraniti svu osim sintetičke hrane
Međutim, Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) objašnjava da se potreba za proizvodnjom takve vrste hrane, posebice laboratorijski uzgojenog mesa, pojavila se iz drugih razloga. Intenziviranje uzgoja životinja i proizvodnje mesa, usred globalnog porasta populacije, može ugroziti šire ciljeve održivosti, kao što su javno zdravlje i borba protiv klimatskih promjena, navodi FAO. Osim toga, FAO smatra izvjesnim da će mnoge zemlje uvesti posebne regulacije prije nego što takvi proizvodi postanu dostupni na tržištu. Također, ne može se pronaći niti jedan relevantan izvor koji bi potkrijepio tezu da bilo koja država svijeta u ovom trenutku planira zabraniti svu, osim, sintetičke hrane.
Zaključno, ne postoji povezanost između usmrćivanja svinja (zaraženih i nezaraženih) radi suzbijanja afričke svinjske kuge i rada lokalne tvornice koja proizvodi hranu na biljnoj bazi, odnosno biljnu alternativu mesu. Eutanazija domaćih i divljih svinja trenutno je najučinkovitija metoda sprječavanja širenja te bolesti.
