Na Facebook profilu privatne korisnice 29. veljače objavljen je status (arhivirano ovdje) sa savjetima što učiniti u slučaju srčanog udara:
Kad si sam i dobiješ srčani udar. Što ćeš onda učiniti?
Napravite pauzu od 2 minute i pročitajte ovo:
1. Recimo da je 17:25 sati i voziš se kući nakon neobično napornog radnog dana.
2. Stvarno ste umorni i frustrirani. Odjednom te boli u prsima. Počinje ići u ruku i čeljust. Osjećaj je kao da te ubodu u prsa i srce. Udaljeni ste samo nekoliko milja od najbliže bolnice ili kuće.
3. Kako preživjeti srčani udar kad si sam kad se dogodi? Osoba koja se osjeća slabo i čije srce jako kuca ima samo 10-ak sekundi prije nego što izgubi svijest.
4. Možete si pomoći tako što ćete kašljati više puta i vrlo snažno! Duboko udahni prije svakog kašlja. Kašalj treba ponavljati svake sekunde dok ne stignete u bolnicu ili dok vam srce ne počne normalno kucati.
5. Duboko disanje daje kisik vašim plućima, a pokreti kašljaju podstiču cirkulaciju srca i krvi. Srčani tlak također pomaže vratiti normalan rad srca. Evo kako žrtve srčanog zastoja mogu doći do bolnice na pravo liječenje
SPASI ŽIVOT ? SHERAJ
Reanimacija kašljem nije učinkovita metoda u slučaju srčanog udara
Iako se informacija o tome da jako kašljanje može pomoći kod srčanog udara strelovito proširila društvenim mrežama, više kardiologa složno je u tome da ne postoje dokazi za učinkovitost te metode. Baš suprotno, kardiolozi ističu da jako kašljanje može samo oduzeti vrijeme pacijentu u kojem bi mogao pozvati hitnu pomoć.
Iz Britanske zaklade za srce (eng. British Hearth Foundation) ističu da je apsolutni prioritet, ako mislite da vi ili netko u vašoj blizini ima srčani udar, odmah nazvati broj hitne pomoći. Na taj način liječnici mogu napraviti procjenu i pomoći vam, a vi ćete stići u bolnicu što je brže moguće. Ne postoje medicinski dokazi koji bi poduprli kašljanje kao metodu za sprečavanje srčanog udara, ako mislite da imate srčani udar i sami ste.
Liječnici s klinike Cleveland, pak, kažu da ovakve objave brkaju srčani udar sa srčanim zastojem, što je najveći uzrok prirodne smrti u SAD-u. Srčani udari nastaju kada se “prekine opskrba srca kisikom, što je obično uzrokovano začepljenjima u srčanim arterijama koje srce hrane krvlju bogatom kisikom”, stoji u tekstu na internetskim stranicama klinike Cleveland u članku koji se također bavio kašljanjem kao metodom za sprečavanje srčanog udara.
“Kada imate srčani udar, tkivo u srcu može odumrijeti. Međutim, vaše srce obično nastavlja kucati”, navodi se u objavi klinike. “Tijekom srčanog zastoja vaše srce može iznenada prestati kucati, a to može uzrokovati ozbiljna nepravilnost u otkucajima srca (zvana aritmija).”
“Kašalj je učinkovit način održavanja cirkulacije minutu ili dvije nakon srčanog zastoja. Međutim, to nije korisno kod pacijenata sa srčanim udarom”, kaže Steven Nissen, kardiolog klinike Cleveland.
Kašljanje može biti učinkovito kod aritmije
Deepak L. Bhatt, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard, rekao je da liječnici ponekad zamole svoje pacijente da se nakašlju ako se “aritmija – osobito usporen rad srca – pojavi tijekom kateterizacije srca”.
“Može li kašalj pomoći u slučaju iznenadnog, opasnog, nenormalnog srčanog ritma? U teoriji, da. Snažan kašalj povećava pritisak u prsima, što pomaže u održavanju protoka krvi. Svjesna, osjetljiva osoba, snažnim i ponavljajućim kašljanjem, mogla bi održati dovoljno krvi u mozgu da ostane pri svijesti minutu ili dvije dok aritmija ne nestane liječi”, istaknuo je Bhatt prije u članku objavljenom na stranicama Sveučilišta Harvard koji se također bavio “reanimacijom kašljem”, prenosi USA Today.
Međutim, Bhatt ističe da kašalj neće pomoći “nekome tko ima jaku bol u prsima od srčanog udara. To je doista posebna okolnost abnormalnog srčanog ritma.”
“Suština je da reanimacija kašljem nije korisna izvan bolničkog okruženja”, kaže Nissen u objavi klinike Cleveland.
Američka i australska zaklada za srce također se slažu da reanimacija kašljem nije poželjna metoda, već da je najučinkovitija metoda pozivanje hitne pomoći. “Riječ je o neispravnom tretmanu za srčani udar ili srčani zastoj i može samo odgoditi liječenje koje može spasiti nečiji život. Nema dokaza o bilo kakvoj dobrobiti ‘reanimacije kašljem’ za srčani udar ili zastoj”, navodi australska Zaklada za srce na svojim stranicama.
Ovim navodima bavili su se i fact-checking portali na engleskom jeziku – AFP, AAP i Full Fact.
Što je srčani udar?
Do srčanog udara dolazi kada je prekinut dotok krvi u vaš srčani mišić, najčešće zbog krvnog ugruška. Srčani udar može dovesti do srčanog zastoja, koji se događa kada srce prestane pumpati krv po tijelu. U tom slučaju dolazi do nesvjestice, a bez trenutne reanimacije (kompresije prsnog koša i udisaja za spašavanje), dolazi do smrti.
Ako ste još pri svijesti (a morali biste biti da biste radili ‘reanimaciju kašljem’), tada nemate srčani zastoj i reanimacija nije potrebna, ali je hitna medicinska pomoć od vitalne važnosti, ističe Britanska zaklada za srce na svojim stranicama.
Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba na svojim stranicama donosi i kakvi znakovi mogu pobuditi sumnju u infarkt, iako ističu da ne postoje jednoznačni znakovi:
– Bol u prsištu. Bolesnici ju često opisuju kao “pritisak” ili “stezanje”. Može se širiti u lijevo (rjeđe desno) rame i ruku, vrat, čeljust. Neki bolesnici osjete bol u gornjem dijelu trbuha.
– Blijeda i znojem orošena koža.
– Mučnina i povraćanje.
Važno je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni. Tako je moguć i infarkt bez bolova. Također, sve navedene tegobe mogu se javiti i kod drugih, često bezazlenih bolesti i stanja, ističu iz Nastavnog zavoda te dodaju da u slučaju sumnje treba što prije pozvati hitnu medicinsku pomoć ili bolesnika čim prije prevesti u bolnicu.
Zaključno, nema dokaza da je snažno kašljanje (reanimacija kašljem) u slučaju sumnje na srčani udar učinkovito u prevenciji tog stanja. Liječnici s američke klinike Cleveland te profesori s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Harvardu ipak napominju da kašalj u teoriji može pomoći u slučaju iznenadne aritmije (nepravilnog srčanog ritma), ali naglašavaju da metoda ne koristi ako se provodi izvan bolnice. Britanska, američka i australska zaklada za srce također ističu da reanimacija kašljem nije učinkovita metoda prevencije srčanog udara već je savjet svim pacijentima da što prije pozovu hitnu medicinsku pomoć. Naime, u slučaju srčanog udara ili srčanog zastoja, svaka minuta do dolaska liječnika ili tima hitne medicinske pomoći je dragocjena.
S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da je objava korisnice Facebooka djelomično netočna.
