“Nakon što je Bill Gates pustio milijarde genetski modificiranih komaraca, virus denge se širi”, naslov je članka (arhivirano ovdje) objavljenog 29. veljače na portalu Epoha, za koji je Faktograf u više navrata utvrdio da širi dezinformacije.
“Broj infekcija denga groznicom u Brazilu brzo raste. Pojačana je borba protiv komarca Aedes aegypti. Ovaj komarac, koji se nalazi u tropima, između ostalog prenosi virus denga groznice, u Europi poznat kao denga groznica. Virus drži zemlju pod čvrstom kontrolom. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u prvih pet tjedana ove godine zaraženo je 365.000 ljudi. To je četiri puta više slučajeva denga groznice nego u istom razdoblju prošle godine. U nekoliko država proglašeno je izvanredno stanje u javnom zdravstvu. ‘Komaraca ima posvuda.’ To je bilo za očekivati: ‘stručnjaci’ su izbijanje povezali s klimatskim promjenama. Brazilske zdravstvene vlasti pustile su komarce zaražene bakterijom Wolbachia u pet gradova. Manje od godinu dana nakon ove objave, broj slučajeva denga groznice u Brazilu se nije smanjio, već je naglo porastao”, navodi se na početku teksta.
Broj slučajeva denga groznice u Brazilu zaista raste. Kako je izvijestio časopis Nature u svom tekstu od 1. ožujka, u prva dva mjeseca 2024. Brazil je zabilježio više od milijun slučajeva ove bolesti koju uzrokuje komarac. Riječ je o rekordu za ovo razdoblje, s obzirom na to da slučajevi denga groznice u Brazilu obično imaju vrhunac između ožujka i svibnja.
Za veliki porast slučajeva denge odgovorne klimatske promjene i urbani rast
Čimbenici poput klimatskih promjena i brzog urbanog rasta potiču val koji je ove godine već ubio najmanje 214 ljudi. Kao odgovor na krizu, Brazil je postao prva zemlja koja je pokrenula javnu kampanju cijepljenja protiv denga groznice.
Kampanja je važan dodatak borbi protiv denga groznice, kažu znanstvenici. No upozoravaju da su napori preskromni za rješavanje trenutne krize. “Vrlo malo ljudi se cijepi. Da bismo utjecali na stope, morali bismo imati masovno cijepljenje”, kaže Ana Lúcia de Oliveira, specijalistica za zarazne bolesti na Federalnom sveučilištu Mato Grosso do Sul u Campo Grandeu.. Čak ni široko rasprostranjeno cijepljenje neće pobijediti bolest ako se ne riješe osnovni sanitarni problemi, primjećuju istraživači.
Denga je virusna bolest koju prenosi komarac Aedes aegypti, koji uspijeva u vrućim i vlažnim uvjetima, polažući svoja jaja u stajaću vodu koja se nalazi u svemu, od odbačenih guma do vaza za cvijeće. Ne postoji poseban tretman za ovu bolest, koja može uzrokovati groznicu i bolove u tijelu, a u teškim slučajevima unutarnje krvarenje i smrt, piše Nature.
Rastuće temperature povezane s klimatskim promjenama doprinijele su širenju bolesti u najjužnijoj regiji Brazila, koja je nekoć bila prehladna za tu vrstu komaraca. Klimatski fenomen El Niño koji se pojavio sredinom 2023. i za koji se predviđa da će trajati najmanje do travnja pojačava vrućinu i oborine, dodatno pridonoseći porastu, ističe Bárbara Valente, epidemiologinja u Zakladi Oswaldo Cruz u Rio de Janeiru.
Ali klima nije jedini krivac za veliki porast slučajeva. “Gradovi rastu i postaju raj za komarce”, kaže Marcia Castro, specijalistica javnog zdravstva na Harvardu, T.H. Chan Školi javnog zdravlja u Bostonu, Massachusetts. Adekvatna sanitarna infrastruktura često ne uspijeva držati korak s rastom brazilskih gradova. Nesakupljeno smeće postaje leglo insekata, kao i voda koju skladište ljudi koji nemaju redovit pristup vodi iz slavine.
Osim cjepiva, protiv velikog porasta slučajeva denge, bori se i genetički modificiranim komarcima. I to onima namjerno zaraženima bakterijom Wolbachia, koja reducira kapacitet insekta da prenosi viruse. Komarci zaraženi Wolbachijom pušteni su u nekoliko gradova u Brazilu, što je rezultiralo lokalnim smanjenjem slučajeva denga groznice.
Dakle, navodi da su genetski modificirani komarci zaslužni za porast broja slučajeva denga groznice u Brazilu, što se implicira u ovom članku, ne stoje. Klimatski fenomen El Nino, čije je djelovanje dodatno pojačano klimatskim promjenama, uzrokovao je to da se komarci koji prenose dengu pojave čak i u dijelovima Brazila u kojima ih nikad prije nije bilo zbog naglog porasta temperature i vlage.
Kompanija Oxitec nije od Zaklade Gates primila novac za GMO komarce
U nastavku teksta na Epohi navodi se, pak, da je Svjetski program protiv komaraca dobio financijsku injekciju od 50 milijuna dolara, đto uključuje i novac Zaklade Billa i Melinde Gates.
“Ista je zaklada također financirala istraživanje cjepiva protiv denga groznice. Cjepivo proizvodi japanska farmaceutska tvrtka Takeda, koja je od Zaklade Gates dobila dvoznamenkasti milijunski iznos. Brazilska vlada već je kupila 5 milijuna doza. Prethodno je biotehnološka tvrtka Oxitec, koja je primila milijarde od Zaklade Gates, pustila genetski modificirane komarce u Brazil. Tvrtka se 2019. našla na meti kritika nakon što je istraživanje pokazalo da je projekt propao i da su komarci nastavili širiti virus denge”, zaključuje se u tekstu.
Farmaceutska tvrtka Takeda od Zaklade Gates zaista je dva puta primala sredstva, ali niti jednom za cjepiva protiv denga groznice. U pretrazi na stranicama Zaklade vidljivo je da su Takedi sredstva dodijeljena u svibnju i studenom 2016. i to u oba slučaja za cjepivo za poliomijelitis odnosno dječju paralizu, ali ne i za dengu. Zaklada je financirala razvoj cjepiva protiv denga groznice, ali tad je 55 milijuna dolara dodijeljeno Međunarodnom institutu za cjepiva (eng. International Vaccine Institute), a ne japanskoj farmaceutskoj tvrtki kao što to netočno navodi autor teksta.
Također, točno je i da Oxitec, biotehnološka kompanija koja je primala sredstva i od Zaklade Gates, razvija i pušta u prirodu genetski modificirane komarce Aedes aegypti za borbu protiv denge i nekoliko drugih bolesti u raznim dijelovima svijeta. Međutim, glasnogovornik Zaklade Gates za AFP je potvrdio da zaklada ne financira nikakve poslove Oxiteca vezano uz puštenja genetski modificiranih komaraca u Brazilu.
Na internetskim stranicama Zaklade Gates navedena je lista dodijeljenih sredstava tvrtki Oxitec, ali niti jedna ne spominje financiranje zahvata vezanih uz denga groznicu. “Potpore se odnose na malariju i ostajemo posvećeni usmjeravanju resursa i stručnosti prema cilju da zauvijek okončamo tu bolest”, dodao je glasnogovornik Zaklade.
Genetski modificirani komarci često se koriste u prevenciji širenja različitih bolesti i suprotno onome što se implicira, ne mogu širiti bolesti. Glasnogovornik Oxiteca Joshua Van Raalte AFP-u je rekao sljedeće: “Komarci Oxiteca koji su pušteni u Brazil samo su mužjaci, što znači da ne mogu ubosti ljude, tako da je širenje bilo koje bolesti znanstveno nemoguće.”
Oxitecovi komarci imaju “samoograničavajući gen“, što znači da kad se pare s invazivnim lokalnim ženkama, ženski potomci ne prežive do odrasle dobi. S obzirom na to da samo ženke komaraca bodu, to reducira broj potencijalnih širitelja bolesti, ističe se na stranicama Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
I glasnogovornik Oxiteca ističe da je “znanstveno dokazano da ova tehnologija suzbija ženke komaraca Aedes aegypti (komarca koji prenose denga groznicu) za više od 90 posto.” Da su genetički modificirani komarci uspješni u suzbijanju različitih bolesti slaže se i profesor na Školi javnog zdravlja Sveučilišta Yale Albert Ko, koji je specijalizirao mikrobne i infektivne bolesti. “Ne postoje znanstveni dokazi da korištenje ovakve vektorske kontrolne intervencije ili cjepiva protiv denga groznice uzrok ovakve epidemije u Brazilu”, istaknuo je.
Komarci zaraženi Wolbachijom nisu genetički modificirani
Ko upozorava i na još jednu nelogičnost u tvrdnji o genetički modiciranim komarcima. “Komarci koje koristi Oxitec su genetski modificirani, ali članak spominje komarce zaražene Wolbachijom koji nisu genetski modificirani. Članak sadrži zbunjujuće činjenice”, ističe znanstvenik.
Kako ističe CDC, Wolbachia je česta vrsta bakterije koja se nalazi u raznim kukcima i ne postoji potencijal da se od nje razbole ljudi ili životinje. Dakle, jasno je da komarci zaraženi tom bakterijom nisu mogli biti odgovorni za širenje epidemije denga groznice u Brazilu. U slučaju komaraca zaraženih wolbachijom, radi se o tehnici koju koristi Svjetski program za komarce (eng. World Mosquito Program) za sprječavanje različitih bolesti. Kad se mužjaci komaraca s Wolbachijom pare s divljim ženkama komaraca, jaja koja proizvode se ne izlegu.
O tehnologiji korištenja GMO komaraca za borbu protiv komaraca koji prenose dengu u Brazilu detaljno je pisao Reuters u svom tekstu od 28. veljače. Iz tog teksta jasno je da se za suzbijanje denge ne koriste komarci zaraženi Wolbachijom, već isključivo genetski modificirani muški komarci kod kojih pri parenju sa ženkama potomci ne prežive do odrasle dobi.
Zaključno, uzroci rastuće epidemije denga groznice u Brazilu su klimatske promjene i brzi urbani rast koji je specifičan za pojedine dijelove te zemlje. Biotehnološka kompanije Oxitec koja je puštala genetički modicirane komarce u Brazilu, suprotno napisima u tekstu, nije primala novac od Zaklade Gates specifično za taj projekt. Bill Gates, dakle, nije financirao GMO komarce u Brazilu što se tekstom implicira. Također valja naglasiti da su genetički modificirani komarci isključivi mužjaci koji ne mogu ubadati, stoga tvrdnje da su oni odgovorni za streloviti porast broja slučajeva u Brazilu nisu utemeljene. Naime, genetički modificirani komarci pare se sa ženkama u divljini, a njihovi potomci ne prežive do odrasle dobi. Stoga se koriste kao jedna od metoda za suzbijanje denga groznice
