Ovaj članak izvorno je objavljen kao 51. broj F-zina, Faktografovog newslettera 30. 9. 2025. Slušajte ga na Spotifyju!
Velika je šansa da ste jutros vodu stavili na vatru, šećera dodali po želji, a kave po potrebi.
Turska kava, s pjenom na vrhu i talogom na dnu, traži posebnu vrstu zrna koja se naziva robusta. Bogata okusom, gorčinom i kofeinom, robusta je kava Balkana. Stavljamo je i u džezve, dominira i u kavi koju naručujemo u kafićima – i sve je skuplja.
Sve je skuplja i arabica, kava bogate, ali blaže arome i nižeg udjela kofeina, a koje se u svijetu popije više. Zašto raste cijena sirove kave i kako se to odražava na naše džepove?
Tropska posla
Najviše kave, 37 %, proizvodi se u Brazilu, a slijedi Vijetnam, koji proizvodi 17 % kave. Ove dvije zemlje zajedno su odgovorne za polovicu globalne proizvodnje, a među većim proizvođačicama kave su i Kolumbija, Indonezija, Etiopija, …
Brazil je zemlja arabice, koja je skuplja za uzgoj i obradu te osjetljivija na bolesti i klimatske uvjete. Gotovo sva kava koju izvozi Vijetnam je robusta, jeftinija i otpornija na bolesti i toplinu.
Cijene kave počele su naglo rasti od sredine 2021. godine, navodi se u izvještaju UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), a posljedica su “poremećaja na strani ponude, izazvanih nepovoljnim vremenskim uvjetima”. Prema podacima iz izvještaja, globalne cijene sirove kave lani su porasle za 38,8 % u odnosu na prethodnu godinu. Arabica je pritom koštala 58 %, a robusta čak 70 % više.
“U Vijetnamu je dugotrajna suša uzrokovala pad proizvodnje kave u sezoni 2023./2024. za 20 %, pri čemu su izvoz smanjili za 10 % već drugu godinu zaredom. Slično, u Indoneziji je proizvodnja kave u sezoni 2023./2024. pala za 16,5 % u odnosu na prethodnu godinu, zbog obilnih kiša u travnju i svibnju 2023. koje su oštetile plodove kave. Izvoz je pao za 23 %.
U Brazilu su suhi i vrući vremenski uvjeti doveli do nekoliko negativnih revizija prognoza proizvodnje za sezonu 2023./2024., pri čemu su službene procjene pale s očekivanog godišnjeg rasta od 5,5 % na pad od 1,6 %”, navodi FAO.
Uz klimatske izazove, na rast cijena kave u svijetu također utječu posljedice ratnih sukoba, uključujući cijene energije, trgovinske sukobe, i čitav lanac opskrbe. Primjerice, rast cijene troškova transporta za samo jedan posto kad je u pitanju kontejnerski promet može podići cijene kave za oko 0,44 % unutar 10 mjeseci, stoji u izvješću.
Prema znanstvenim procjenama, površina prikladnih za uzgoj kave bit će upola manje do 2050. godine. Zajednički izvještaj UN-ove Organizacije za industrijski razvoj (UNIDO) i Međunarodne organizacije za kavu (ICO) iz 2024. godine navodi da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova za budućnost kave.
Pozivaju na ulaganja u prilagodbu na klimatske promjene kroz nove sorte, održive metode uzgoja i potporu malim proizvođačima, koji danas proizvode 80 % svjetske kave, dolaze iz zemalja koje su najugroženije klimatskom krizom i često nemaju resurse za prilagodbu.
Sve skuplja jutarnja šalica
Cijena sirove kave obično je signal za poskupljenja u maloprodaji. Kada cijene narastu proizvođačima i pržionicama, s vremenom to vidimo na policama trgovina i na računima u kafićima.
U trgovinama dominira robusta, kao samostalna mljevena kava ili kao dio tzv. espresso mješavine, u kojima je kombinirana s arabicom za balans okusa i jačine. U kafićima je espresso standard zbog jačeg okusa i niže cijene. Prema spomenutom izvještaju FAO-a, cijene pržene kave u maloprodaji u Europskoj uniji lani su porasle za 3,75 %.
Klimatske promjene u našim su kuhinjama i omiljenim kafićima. Piju se svako jutro, s mlijekom ili bez, sa šećerom ili bez, a iza svake šalice je složena priča o svijetu koji se zagrijava, usjevima koji stradavaju i sustavu koji se mora mijenjati ako želimo da kava bude ono što nam jest – ritual razbuđivanja, prilika za stanku, poziv za razgovor.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
