Pod povećalom

IZBORNI PROGRAMI: Kakvi nam strani radnici trebaju te kakve su politike stranaka vezane za migracije

Sve brojniju stranu radnu snagu stranke različito gledaju, neki su protiv uvoza radnika, drugi su za jaču zaštitu i jasnije kriterije uvoza.
Melita Vrsaljko

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u prva tri mjeseca 2024. godine izdalo je 51 196 dozvola za boravak i rad radnicima iz trećih zemalja. Sudeći prema kretanjima u prva tri mjeseca, Hrvatska bi u ovoj godini mogla uvesti i više od 170 tisuća stranih radnika, koliko ih je tijekom prošle godine dobilo dozvolu za boravak i rad (bilo da je riječ o novim radnim dozvolama ili produženju ranije izdanih). Naime, od početka godine broj izdanih radnih dozvola mjesečno raste za 20-ak tisuća.

Hrvatska je prije tri godine ukinula kvotni sustav i u liberalizaciju tržišta ušla potpuno nepripremljena za pojačani prihvat radnika izvan EU koji u potrazi za boljim životom napuštaju svoje domove i dolaze raditi, mahom, slabo plaćene poslove. Upravo su ti radnici u građevini, uslugama poput dostave hrane i taxi prijevoza, turizmu, ugostiteljstvu, industriji najveći gubitnici nereda koji je izazvala liberalizacija uvoza stranih radnika.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Kako poboljšati status radnika iz trećih zemalja na tržištu, osigurati im dostojanstvene uvjete rada i života, kao i kako ih integrirati u društvo samo su neka pitanja na koja će buduća vlada trebati naći odgovore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o strancima, sada tehnička vlada, krenula je u ispravljanje grešaka počinjenih tri godine unazad. Te su zakonske izmjene nakon provedenog javnog savjetovanja stavljene na čekanje do formiranja nove vlasti. A onda je pitanje hoće li novi stanari Banskih dvora nastaviti na tragu HDZ-ova prijedloga ili će predložiti neka druga rješenja.

HDZ nastavlja dosadašnju politiku

Gotovo sve političke stranke koje pretendiraju osvojiti vlast na ovogodišnjim parlamentarnim izborima u svojim političkim programima fokusiraju se na stranu radnu snagu, ali i migracije. Neki tek na razini natuknice, drugi opsežnije argumentiraju svoju političku poziciju. Pitanje migracija, pak, koaliciji Fokusa i Republike za sada nije u fokusu.

HDZ u dokumentu „Za sve izazove“ uglavnom ne otkriva puno o budućim politikama koje kani provoditi. Mahom, bazirajući  predizborni program na dosadašnjim „postignućima“, najavljuju nastavak tih politika.

„Uvažavajući potrebe hrvatskog tržišta rada, ponajprije sektora građevine te turističkih i ugostiteljskih djelatnosti, regulirat ćemo i kontrolirati sustav radnih dozvola u Hrvatskoj, uz zaštitu stranih, ali i hrvatskih radnika“, poručuje HDZ, navodeći kako će osnažiti integraciju stranih radnika na domaćem tržištu rada. Kako? Programima učenja hrvatskog jezika i, navodi HDZ, njihovim pravovremenim informiranjem o njihovim pravima i obvezama na tržištu rada.

Jedna od ključnih karika u zaštiti radnika, kako domaćih tako i stranih koji dolaze u Hrvatsku, za lijevo orijentiranu oporbu, ali i one s desnijeg spektra je jačanje institucija na tržištu rada – inspekcijske službe, ali i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pritom, stranke i koalicije s desnog spektra to jačanje institucija više zagovaraju u smislu ograničavanja uvoza strane radne snage.

Moderni robovlasnici

Koalicija „Rijeke pravde“, predvođena SDP-om ističe kako će uvesti mjere za sigurno, inkluzivno i tolerantno radno okruženje koje ne diskriminira nijednog radnika na temelju dobi, spola, rase, nacionalnosti, seksualne orijentacije i identiteta, obiteljskog statusa, invaliditeta i ostaloga. Cilj tih mjera je, kako navode, stvaranje pravednijeg, sigurnijeg i učinkovitijeg tržišta rada, koje će odgovarati potrebama suvremenog društva, ali i unapređenje financijske pismenosti građana.

Govoreći o održivoj i provedivoj politici migracija, SDP naglašava kako je migrantska politika „prepuštena stihiji i velikom broju modernih robovlasnika, koji isključivo za potrebe industrije dovode niskoakumulativnu radnu snagu, ne osiguravajući im životne uvjete dostojne čovjeka, rušeći pritom i cijenu rada“.

Kako navodi SDP, cilj njihove politike je osigurati potpunu integraciju migranata u društvo kroz socijalnu i društvenu koheziju. Socijalna kohezija odnosi se na uključenost migranata i njihovo puno ekonomsko, društveno, kulturno i političko djelovanje, dok se društvena kohezija odnosi na antidiskriminaciju i borbu protiv ksenofobije.

Prema mišljenju SDP-a, za punu integraciju legalnih migranata u društvo potrebne su potpuno nove politike odobravanja radnih dozvola, „uz puno uključivanje sindikata u proces dobivanja radnih dozvola i sprečavanja robovlasnika 21. stoljeća da samo oni kreiraju migrantsku politiku“.

Tako ta stranka planira poticati tripartitne dogovore i ugovore između sindikata, poslodavaca i države, „koji obligatorno osiguravaju učenje hrvatskog jezika uz sufinanciranje svih dionika ugovora“. I dok bi sindikati, poslodavci i vlada sudjelovali u financiranju učenja hrvatskog jezika, vlada bi osigurala sustav financijskih potpora lokalnim i regionalnim udrugama koje će uključivati migrante u lokalne sportske, društvene i kulturne amaterske asocijacije s jedne strane, dok bi s druge strane kroz potpore lokalnim zajednicama poboljšali pristup migranata socijalnoj i zdravstvenoj skrbi.

Iako to detaljno ne razrađuju, Socijaldemokrati navode kako će odmah uspostaviti transparentan sustav zapošljavanja stranih radnika, kao i uvesti evidencije i kontrolu posrednika pri njihovu zapošljavanju.

„Standardizirat ćemo pravila kontrole rada, isplata plaća, smještaja i zaštite temeljnih radnih prava stranih radnika u hrvatskim poduzećima“, navode Socijaldemokrati, objašnjavajući kako će inspekcijske službe imati znatno veće ovlasti, pravo na oštrije mandatne kazne na licu mjesta, kao i lakše zatvaranje poslovne jedinice u slučaju kršenja prava iz zakona i kolektivnih ugovora.

Kao i SDP i Možemo! ističu potrebu donošenja novih politika kada je riječ o migracijama. Tim je strankama zajedničko zalaganje za tripartitno donošenje odluka kada je riječ o privlačenju stranih radnika. Navode kako će donijeti novu migracijsku i integracijsku politiku temeljenu na zalaganju za ljudska i radnička prava, ravnomjernoj raspodjeli odgovornosti među zemljama EU i međunarodnoj solidarnosti te osigurati sigurne i legalne načine migracija i human sustav azila.

„Spriječit ćemo izrabljivanje stranih radnika i omogućiti njihovu integraciju. Podizanjem kvalitete života zaustavljat ćemo trend iseljavanja i poticati povratak naših građana iz dijaspore, navodi Možemo!.

Kada govore o zapošljavanju stranih radnika, navode kako će umjesto stihijskog zapošljavanja prema potrebama individualnih poslodavaca, država kroz tripartitni dijalog određivati „društvene potrebe za kvalificiranim radnicima“.

Radne dozvole neće vezati uz poslodavce, već kvalifikacije potrebne na tržištu, a stalnu ovisnost o migracijama planiraju smanjiti dužim trajanjem dozvola i spajanjem obitelji, sustavnim poboljšavanjem uvjeta rada za sve, stipendiranjem deficitarnih i zelenih zanimanja.

„Razvit ćemo okvir integracije kroz uključivanje poslodavaca, organiziranje tečajeva jezika i dokvalifikacija, orijentacijskih tečajeva upoznavanja s hrvatskim društvom, programa interkulturne razmjene, spajanje obitelji i sprječavanje diskriminacije“, navodi Možemo! u svom programu. Dotiču se i problema izrabljivanja stranih radnika i damping cijena rada, što bi se trebalo spriječiti snažnijom regulacijom agencija za posredovanje pri zapošljavanju, poticanjem širenja granskih kolektivnih ugovora i jačanjem inspekcije rada.

Domovinski program zabranio bi uvoz niskokvalificirane radne snage

Domovinski pokret, pak, zabranio bi uvoz niskokvalificirane radne snage za poslove u sektorima digitalnih platformi niske dodane vrijednosti. Cilj im je, kako navode, „zaštititi domaćeg radnika i poslodavca od nekvalificirane i jeftine radne snage iz inozemstva“.

Zalažu se za uspostavljanje strožih kriterija za ostvarivanje prava na privremeni rad u Hrvatskoj.

„To bi uključilo obavezno poznavanje hrvatskog jezika, strožu provjeru i nostrifikaciju obrazovnih kvalifikacijskih dokumenata kao i liječničke preglede“, među ostalim navodi DP u svom predizbornom programu.

Govoreći o „upravljanju uvozom radne snage“, DP se također zalaže za dodatnim reguliranjem sektora posredovanja radnom snagom. Ta bi stranka uvela kontrolne mehanizme za uvoz stranih radnika, a Hrvatski zavod za zapošljavanje bi pozicionirali kao ključno tijelo cjelokupnog procesa „kako bi se onemogućila zamjena domaće radne snage jeftinijom, ali nekvalitetnijom radnom snagom iz dalekih (azijskih) zemalja za ona radna mjesta gdje je to moguće“. Prema toj političkoj opciji, potrebno je sustavno pripremati kvote za kvalitetne, kvalificirane i iskusne radnike u sektorima građevinarstva, poljoprivrede i turizma.

„Profit poslodavca koji može ostvariti zbog uvoza jeftinije radne snage je višestruko manji od troška koji društvo preuzima prihvatom nekvalificiranih radnika. Potreban je održivi model pametnog uvoza potrebne kvalificirane radne snage za pojedine segmente gospodarstva“, zaključuje DP.

Domovinski pokret, kao i Most, u svojim programima, kada govore o stranim radnicima, dosta prostora daju trenutnoj slici na tržištu rada; broju izdanih radnih dozvola; udjelu strane radne snage u ukupnom broju zaposlenih; nepostojanju statistika u području angažmana stranih radnika; nejasnim podacima o tome koliko je stranih radnika doista prijavljeno na obavezna osiguranja. Pritom, DP pitanje strane radne snage obrađuje u dva poglavlja svog programa – osim u dijelu koji se bavi gospodarstvom rad stranih radnika za tu je stranku i pitanje nacionalne sigurnosti.

Most, pak, podsjeća kako je HDZ-ova vlada uoči izborne kampanje krenula u izmjene zakonskog okvira o strancima „u nastojanju da barem uoči izbora ispegla dojam o posljedicama stihije koju je izazvala zakonom iz 2019. godine“.

Kako navode iz Mosta, oni će se založiti za „mjere kojima bi se osiguralo da poslodavci imaju koristi od zapošljavanja hrvatskih državljana bez da se primarno moraju okretati nekom stranom tržištu rada“, a te je mjere potrebno formulirati u vidu daljnjeg općeg rasterećenja poduzetnika te povratak strogih kontrola stvarnih potreba za stranom radnom snagom.

„U tom smislu, gubitak proračunskih prihoda rasterećenjem poduzetnika smatramo opravdanom cijenom koju bismo u perspektivi ionako platili za asimilaciju desetaka pa i stotina tisuća stranaca, a čiji je ishod, prema iskustvu nekih drugih zapadnih zemalja, itekako neizvjestan“, ističe Most.

Istodobno, u sklopu mjera za ranjive skupine stanovništva ta stranka navodi kako će programi za migrantsku radnu snagu i njihove obitelji uskoro  doći na dnevni red socijalnih intervencija te bi „bilo svrhovito provesti akcijski orijentirana istraživanja kako bi se više saznalo o stambenim problemima ove rastuće populacije te na temelju toga raspraviti o mogućim socijalnim intervencijama za poboljšanje njihovih stambenih prilika“.

Ilegalne migracije

Kada je, pak, riječ o ilegalnim migracijama, HDZ navodi kako će zajedno s partnerima u Europi „ojačati suradnju i koordinaciju u borbi i suzbijanju ilegalnih migracija jačajući suradnje s trećim državama koje su polazište ili zemlje tranzita migranata te podržati usvajanje Pakta o migraciji i azilu“. Nastavit će, navode, unapređenje zaštite državne granice, kao i tehničkim opremanjem granične policije, ali i „intenzivirat provedbu postojećih mjera protiv krijumčara i trgovaca ljudima, razbiti njihov poslovni model i stati na kraj njihovoj nekažnjivosti“.

Za „oštro sankcioniranje trgovaca ljudskih sudbina, a ne kao do sada da ih 80 posto dobije uvjetne kazne“, zalaže se SDP. Ta stranka smatra kako je potrebno bolje upravljanje granicama duž ilegalnih migrantskih ruta. Stoga se zalažu za jačanje pritisaka na EU „da pojača i pritisne, po principu financijske mrkve i batine, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, te da se omogući Frontexu raspoređivanje stalnog korpusa europske granične i obalne straže u zajedničke operacije u regiji“.

Osim toga ta se stranka, ponovo po principu mrkve i batine, zalaže za jačanje suradnje u readmisiji i povratku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Uz to, smatraju da je potrebno hitno uskladiti viznu politiku, odnosno smatraju kako države Balkana moraju prihvatiti viznu politiku EU-a.

Možemo! navodi kako će zaustaviti nasilno potiskivanje na granicama i omogućiti sigurne i legalne načine migracije.

„Kroz razvojnu suradnju s drugim zemljama EU uložit ćemo napore da se spriječe uzroci prisilnih migracija kao što su ratni sukobi ili neimaština“, navodi Možemo!.

Pitanjem ilegalnih migracija Socijaldemokrati kao i koalicija Fokusa i Republike se ne bave.

Politika DP-a je, međutim, više nego jasna pa navode kako Hrvatska mora „štititi svoje granice i svoje stanovništvo od svih ugroza, pa tako i od migrantske invazije“ jer je Hrvatska „posljednjih godina izložena masovnim ilegalnim migracijama koje ugrožavaju hrvatsku sigurnost i suverenost“.

„Primjeri brojnih zemalja Europske unije – od Švedske i Francuske do Njemačke i Austrije – pokazuju kamo vode promigrantske politike. Tome se treba oštro suprotstaviti“, navodi DP koji se zalaže za potpunu primjenu Zakona o nadzoru državne granice, upotrebu svih raspoloživih političkih sredstava za zaustavljanje sigurnosnih ugroza te promicanje i zaštitu suverenističkih stavova na razini institucija i tijela EU.

Slično razmišlja i Most koji ne odustaje od ideje slanja vojske na granicu.

Oružana sila na granici

„Most ostaje pri svom stavu da hrvatsku državnu granicu i kontrolu na njoj treba ojačati, po potrebi i slanjem Hrvatske vojske na kritične točke na granici, te time poslati jasnu poruku ponajprije krijumčarima da će se na hrvatskoj granici suočiti s prisutnošću oružane sile“, stoji u Mostovom političkom programu.

Osim toga, u Mostu smatraju da „ako se uskoro ne počnu pokazivati rezultati dosadašnjih migrantskih politika u vidu smanjenja ilegalnih prelazaka granice, Republika Hrvatska mora početi mijenjati politiku glede zaprimanja zahtjeva za azil, odnosno iskazivanja namjere traženja azila i to tako da se ti zahtjevi prestanu zaprimati na teritoriju Republike Hrvatske, već da se mogu podnositi isključivo drugdje“.

Gdje bi se ti zahtjevi podnosili, iz Mostova programa nije jasno. No, uvjereni su da bi se tako osiguralo da na područje Hrvatske mogu doći samo „pravi azilanti za koje je pouzdano utvrđeno da ispunjavaju pretpostavke za ostvarivanje prava na azil“. Time bi se „poslala jasna poruka da se nitko ne može pozivati na pravo na azil ako je prethodno povrijedio hrvatske zakone i hrvatsku državnu granicu nezakonitim ulaskom na njezin teritorij“.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.