Portal Narod.hr 7. svibnja objavio je vijest s naslovom: “Zastava SFRJ na Trnjanskim kresovima: Tko je odgovoran i kolike su kazne?” (arhivirano ovdje) u kojem se u naslovu i tekstu netočno navodi da se na ovogodišnjem obilježavanju oslobođenja Zagreba vijorila zastava SFRJ.
“Na Trnjanskim kresovima u Zagrebu i ove se godine našla zastava SFRJ“, navodi se u uvodu teksta, dok u samom tekstu stoje rečenice: “Jugoslavenska zastava, pod kojom su počinjeni brojni zločini u Domovinskom ratu devedesetih godina, nije nepoznanica na događajima sličnima Trnjanskim kresovima” te “iako je, dakle, isticanje nacionalnih simbola definirano zakonima, neki godinama koriste argument da SFRJ više ne postoji te tako zastavu bivše Jugoslavije ne smatraju zastavom strane države“.
Portal Narod.hr poveznicu na taj tekst objavio je 7. svibnja na svom Facebook profilu (arhivirano ovdje) uz opis: “Jugoslavenski nacionalizam donekle je stvar za sažaliti se: imaš zastavu, ali nemaš zemlju, osim u prošlosti. Ništa čudno da jugoslavenski nacionalisti imaju velikih problema pri pronalaženju adekvatne grobne parcele“.
Fotografiju prvi objavio Antifašistički vjesnik
U naslovu, uvodu i navedenim rečenicama navodi se netočan podatak da se na manifestaciji Trnjanski kresovi ove godine vijorila zastava SFRJ, odnosno Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Taj podatak dokazuje se naslovnom fotografijom teksta na kojoj je vidljiva zastava s crvenom bojom na vrhu, bijelom u sredini i plavom na dnu, dok se u sredini nalazi crvena zvijezda.
Izvor te fotografije je profil na društvenoj mreži X (bivšem Twitteru) Antifašističkog vjesnika (arhivirano ovdje). Fotografija je objavljena na toj mreži 4. svibnja, a nastala je na obilježavanju 79. godišnjice oslobođenja grada Zagreba prošlog vikenda.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Fotografija prikazuje zastavu SR Hrvatske
No, ta fotografija ne prikazuje zastavu bivše SFRJ, kako to pišu na portalu Narod.hr. U Ustavu države koja se raspala u ratovima 90-ih godina 20. stoljeća iz 1974. godine, u 7. članku, jasno je navedeno: “Zastava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije sastoji se iz tri boje, plave, bele i crvene, sa crvenom petokrakom zvezdom u sredini. Odnos širine i dužine zastave je jedan prema dva. Boje zastave su položene vodoravno, i to ovim redom odozgo, plava, bela i crvena”. Znači poredak boja na zastavi SFRJ je bila plava, bijela, crvena.
Na zastavi koju je objavio Narod.hr poredak boja je crvena, bijela, plava, a u sredini je crvena zvijezda. To je u vrijeme socijalističke Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, bila zastava Socijalističke Republike Hrvatske, a ne SFRJ. U Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. godine, u članku 7., jasno se navodi: “Zastava Socijalističke Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, sa crvenom zvijezdom petokrakom u sredini… Boje zastave su položene vodoravno, i to ovim redom odozgo: crveno, bijelo i plavo”.
Isti poredak boja zastave tada Narodne Republike Hrvatske stajao je i u prvom Ustavu nakon 2. svjetskog rata izglasanom 1947. godine. U članku 5. je pisalo: “Državna zastava Narodne Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, sa crvenom petokrakom zvijezdom u sredini. Odnos širine i dužine zastave je jedan prema dva. Boje zastave su položene vodoravno, i to ovim redom odozgo: crveno, bijelo i plavo”.
Zastava SR Hrvatske nije zastava strane države
Znači, zastava koja se vijorila na ovogodišnjim Trnjanskim kresovima je bila zastava SR Hrvatske, a ne Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao što to u svom naslovu i tekstu navodi portal Narod.hr.
U ostatku teksta Narod.hr piše o navodima iz rezolucije Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe”, potom ističu da se Zakonom o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika RH određuje kako se koriste ti hrvatski simboli. Zanimljivo je da je u tom zakonu dio kazni još uvijek propisan u “dinarskoj protivrijednosti” njemačkih maraka, kao da se nalazimo u vremenu zastave o kojoj je članak napisan.
U daljnjem dijelu teksta Narod.hr navodi da je isticanje stranih zastava definirano Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira i to u članku 26. u kojem stoji: ‘Tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 eura”. Pozivaju se i na članak 5. u kojem se propisuje kazna za simbole kojima se “remeti javni red i mir”.
“Iako je, dakle, isticanje nacionalnih simbola definirano zakonima, neki godinama koriste argument da SFRJ više ne postoji te tako zastavu bivše Jugoslavije ne smatraju zastavom strane države”, navodi se u tekstu Narod,hr-a.
No, kao što smo već naveli, zastava na Trnjanskim kresovima nije bilo zastava SFRJ nego SR Hrvatske, a točno je da ni SFRJ, a ni SR Hrvatska više ne postoje. Hrvatska je u sastavu SFRJ bila do proglašenja samostalnosti 25. lipnja 1991. godine, a SFRJ je s tim nazivom nastavila postojati do travnja 1992. godine kada su Srbija i Crna Gora proglasile Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ). U tom je kratkom razdoblju SFRJ zaista bila strana država Hrvatskoj. SRJ je s tim nazivom postojala do 2002. i nastanka nove državne zajednice Srbije i Crne Gore koja se raspala 2006. godine osamostaljenjem Crne Gore.
No, na Trnjanskim kresovima se vijorila zastava SR Hrvatske koja se nikako ne može smatrati stranom državom. U izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava navodi se da je, između ostalog, moderna Hrvatska nastala na temeljima SR Hrvatske.
“Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:… – u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963-1990) na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost”, stoji u izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava.
S obzirom na navedeno, SR Hrvatska se ne može smatrati stranom državom, a zastava te države zastavom strane države.
Zbog svega navedenog ocjenjujemo članak Narod.hr-a netočnim.