Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković prošle subote jasno je, upitan o inicijativi stranke DOMiNO, rekao da ne planira ukidanje Dana antifašističke borbe i podsjetio da je taj datum – 22. lipnja kada je osnovan prvi, sisački partizanski odred – prije 35 godina predložio upravo tadašnji predsjednik države i HDZ-a Franjo Tuđman.
Istoga dana Plenkovićev predsjednik zagrebačke stranačke organizacije Ivan Matijević medijima šalje priopćenje u kojem kritizira gradsku vlast jer je zajedno sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) u Maloj dvorani Lisinski organizirala Koncert partizanske pjesme.
Matijević optužuje zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića da “namjerno ideološki polarizira građane” i promovira “komunistički totalitarni režim” – a da bi bilo jasno kako se HDZ razlikuje od vlasti Možemo! – kao suprotnost “partizanskim pjesmama”, Matijević postavlja Marka Perkovića Thompsona. Pjevača koji već 35 godina s pozornice izvikuje ustaški pozdrav “Za dom spremni” (u pjesmi koju je početkom 90-ih javno izvodio sa stihom: “Za dom, braćo, zovemo se Poglavnikovi) dok njegovi obožavatelji redovito uzvicima i ikonografijom veličaju Hitlerovu i Mussolinijevu tvorevinu NDH.
HDZ proslavio rođendan uz Titovu fotografiju
Samo dva dana kasnije, HDZ na svojem Facebook profilu slavi 37. rođendan uz povijesne fotografije osnivačke skupštine, a na njima se iznad osnivača stranke Franje Tuđmana jasno vidi i fotografija vođe antifašističke borbe i Komunističke partije Jugoslavije – Josipa Broza Tita (arhivirano ovdje)
“Unatoč zabrani komunističkog režima i prijetnjama uhićenjima, toga povijesnoga 17. lipnja 1989. u skučenim, zabačenim prostorijama ondašnjeg NK Borca osnovana je, u tajnosti, naša stranka. HDZ je sa Jaruna – predvođen predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom – započeo politički uspon, koji je u svibnju 1990. potvrđen trijumfom na 1. demokratskim višestranačkim izborima. U tim sudbonosnim vremenima za Hrvatsku HDZ je poveo Hrvate u ostvarivanje svih ključnih nacionalnih ciljeva”, navodi HDZ u svojem statusu.
A nakon što je Franjo Tuđman s HDZ-om početkom 90-ih osvojio vlast na prvim višestranačkim izborima u tada još Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, u izvorišnim osnovama prvog Ustava Republike Hrvatske naveo je da se državnost temelji i “u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobodenja Hrvatske (1943), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963- 1990)”. Niti jedna HDZ-ova vlast od tada do danas nije izmijenila taj navod iz izvorišnih osnova.
Plenković Đakiću nije dozvolio detuđmanizaciju HDZ-a
Potom je u ožujku 1991. godine HDZ-ova vlast u Zakon o blagdanima i neradnim danima uz Novu godinu, Praznik rada, Dan državnosti, Veliku Gospu i Božićne blagdane za 22. lipnja uvrstila i Dan antifašističke borbe. Aktualni predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je više puta odbacivao inicijative desnice da se kao praznik ukine Dan antifašističke borbe, a kao što smo već naveli, posljednji puta prošle subote.
Kada je 2019. godine saborski Odbor za veterane, na čijem čelu je bio HDZ-ov Josip Đakić, suprotno odluci Vlade predložio ukidanje tog praznika, Plenković je predlagače optužio za pokušaj “detuđmanizacije” – što je u HDZ-u poprilično težak krimen. “Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a”, kazao je tada Plenković te izravno poručio Đakiću: “Ja njemu šaljem poruku i svima drugima koji žele detuđmanizirati HDZ: ja to neću dopustiti. Ja kao predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je u popis blagdana uvrstio predsjednik Tuđman i tako će i ostati”.
Plenkovićev referat o 2. svjetskom ratu u šumi Brezovici
Andrej Plenković je 2021. godine i prisustvovao obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska u, kako je navedeno u Vladinom priopćenju, “povodu 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe”. U priopćenju se nadalje navodi da je Plenković odao počast “svim hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata”.
“Na početku ljeta 1941., Hitlerova Njemačka bila je već ovladala najvećim dijelom Europe i započela svoju bezumnu i zločinačku politiku porobljavanja naroda i istrebljenja u Holokaustu u kojemu je pobijeno oko 6 milijuna europskih Židova. U Hrvatskoj je nakon njemačke vojne okupacije Kraljevine Jugoslavije, u travnju 1941. uspostavljen kvislinški režim NDH pod vodstvom Ante Pavelića, nakon što je njemačku ponudu odbio Vlatko Maček, vođa Hrvatske seljačke stranke, koja je tada okupljala najveći dio hrvatskoga naroda. U stvarnosti, Hrvatska je bila podijeljena na njemačku i talijansku okupacijsku zonu, dok su veći dio Dalmacije, dijelovi Gorskog kotara i Primorja pripojeni Italiji, nakon što su ih vlasti NDH ustupile fašističkoj Italiji, a doneseni su i rasni zakoni protiv Židova i Roma te Srba.
U takvim složenim okolnostima, prije točno osamdeset godina u ovoj je šumi, skupina od sedamdesetak boraca, uglavnom Hrvata, osnovala Prvi sisački partizanski odred i krenula u oružani otpor. Među njima bio je i mladi Janko Bobetko, koji će 90‑ih postati general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Osim što je to bio prvi hrvatski partizanski odred, to je i prva antifašistička borbena jedinica u prostoru tadašnje Jugoslavije i u ovom dijelu Europe”, kazao je u svojem govoru u Brezovici Plenković 2021. godine.
“Do kraja 1941. partizanski pokret u Hrvatskoj, kojemu su se pridružili i brojni hrvatski Srbi, dosegao je 7.000 pripadnika. Već u proljeće 1943. ovladao je najvećim dijelom Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, što je dovelo do osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, koje je, nasuprot NDH, postalo najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, i kojeg je suvremena Hrvatska nasljednica.
ZAVNOH-om, kojemu je na čelu bio Vladimir Nazor, ponovno su tada postavljeni temelji hrvatske samobitnosti, koja je učvršćena u poratnim republičkim ustavima. To je kasnije omogućilo da na prvim slobodnim izborima 1990. bude demokratski potvrđena suverenost Republike Hrvatske koja je konačno i obranjena u Domovinskom ratu. Kao višestranačko političko predstavništvo, upravo je ZAVNOH poništio ugovore Kraljevine Jugoslavije i NDH s Italijom te usvojio ključan ‘proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra i otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom'”, nastavio je tada Plenković.
“Već u svibnju 1944. godine odlukom ZAVNOH-a formalno je, u današnjim granicama, utemeljena Federalna Država Hrvatska, što je imalo dalekosežan politički i povijesni značaj za sudbinu i budućnost Hrvatske. Ili kako reče Ivan Supek: ‘Stvaranje demokratske hrvatske države usred zaposjednute Europe, u obruču njemačkih i još talijanskih oklopnih divizija, jedinstven je pothvat u II. svjetskom ratu, nedovoljno priznat od poratnih historiografa i pogrešno obaviještenog Zapada’.
U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, dok je od preko 200.000 poginulih partizana trećina bila iz Hrvatske. Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu Hitlera i njegovom nacističkom poretku u Europi, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicima Drugog svjetskog rata”, kazao je Plenković u svojem viđenju povijesnih činjenica iz 2. svjetskog rata te podsjetio da je Franjo Tuđman, koji je i “sam bio pripadnik partizanskog pokreta”, prisustvovao na svečanostima u Parizu i Londonu 1995. godine povodom 50. obljetnice kraja Drugog svjetskog rata.
U skladu s tim viđenjem sukoba u Hrvatskoj u 2. svjetskom ratu, HDZ-ovi predsjednici Vlade i Sabora redovito, iz godine u godinu, građanima čestitaju Dan antifašističke borbe, a u tim čestitkama najčešće ističu da se Hrvatska zahvaljujuću antifašistima (partizanima) svrstala na stranu pobjednica u 2. svjetskom ratu, hvali ih se zbog njihove borbe protiv fašizma i nacizma, a nerijetko se ističe i uloga Franje Tuđmana u toj borbi.
“Osnivanjem Prvog sisačkog partizanskog odreda, u šumi Brezovica pokraj Siska 22. lipnja 1941. godine otpočeo je organizirani i odlučni hrvatski otpor fašizmu i nacizmu u Drugom svjetskom ratu. U konačnoj europskoj pobjedi nad tim mračnim ideologijama pod kojima su počinjeni strašni zločini hrvatski je antifašizam odigrao iznimno značajnu ulogu. Njegove su vrijednosti ujedno i dijelom izvorišnih osnova našeg Ustava, kao i saborske Deklaracije o antifašizmu iz 2005. godine, a time i neizostavan dio suvremenog hrvatskog političkog identiteta”, stoji u jednoj od čestitki kakve svake godine upućuje predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Deklaracija o antifašizmu
Franjo Tuđman se tijekom svoje vlasti 90-ih nije libio niti na državnim ceremonijama isticati simbole partizanskog pokreta iz 2. svjetskog rata u Hrvatskoj. Tako su u vojnom mimohodu 1997. godine na Jarunu, dvije godine nakon Oluje, nošene i zastave hrvatskih partizana sa crvenom zvijezdom, a bistu Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice s Pantovčaka je uklonila tek Kolinda Grabar-Kitarović 2015. godine. Uz to, HDZ-ova je većina (a predsjednik stranke je tada bio Ivo Sanader) 2005. godine u Saboru podržala usvojenu Deklaraciju o antifašizmu.
Deklaracija je donesena u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom, a u njoj se, između ostalog, “naglašava da su vrijednosti i visoki doprinos hrvatskog naroda u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu ugrađeni u temelje samostalne Republike Hrvatske, u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske, kojima su afirmirane i Odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske”.
Poziva se “na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma”, a državna tijela “da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i unaprjeđuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske te rade na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe, na očuvanju antifašističke spomeničke baštine kao općeg kulturnog dobra i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma kao zalog civilizacijske budućnosti i demokratskog europskog opredjeljenja”.
Šeks: Hrvatska se može smatrati kolijevkom organizirane antifašističke borbe
Te 2005. godine, u šumi Brezovici, govor je održao tadašnji HDZ-ov predsjednik Sabora Vladimir Šeks koji je, također, istaknuo značaj Sisačkog partizanskog odreda osnovanog 21. lipnja 1941. pa potom naveo da se “Hrvatska može smatrati kolijevkom organizirane antifašističke borbe” na našim prostorima, ali i prostoru cijele Europe, kao i da je Hrvatska među saveznicama imala najveći broj poginulih, u odnosu na broj stanovnika pa zaključio da je “do kraja rata na hrvatskom tlu stvoren jedan od najsnažnijih, ako ne i najsnažniji antifašistički pokret u okupiranoj Europi”.
“Vrijednosti i visoki doprinos hrvatskog naroda u borbi protiv fašizma u II. Svjetskom ratu, ugrađeni su u temelje samostalne Republike Hrvatske, u izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava. Njima su afirmirane i Odluke ZAVNOH-a, kojima su uspostavljeni temelji državne suverenosti, nasuprot proglašenju NDH. Odluke ZAVNOH-a bile su i ostale stvarni i pravni temelj konačnog i neopozivog sjedinjenja do tada odijeljenih ili otrgnutih hrvatskih etničkih područja s maticom zemljom hrvatskom. Događaji što su se zbili prije više od 60 godina ocrtavaju se na obzorje hrvatske opstojnosti kao povijesne stečevine od neprocjenjive važnosti, kao veliko postignuće hrvatskog antifašizma, u nacionalnom i demokratskom smislu, na koji s pravom možemo biti čak i više ponosni nego mnogi drugi narodi”, kazao je 2005. godine Vladimir Šeks.
No, iako je HDZ stranka koja je među osnivačima imala mnoge partizane iz 2. svjetskog rata, u Ustav je unijela ZAVNOH i hrvatske Ustave iz Jugoslavije, proglasila i do danas kao praznik održala Dan antifašističke borbe (u kojem slave osnivanje prvog partizanskog odreda), ipak je to i stranka koja će (kako bi kritizirala mrsku gradsku vlast i na desnici ušićarila glasove) tvrditi da je jedan koncert s partizanskim pjesmama u maloj dvorani Lisinskog promicanje komunističkog totalitarnog režima i ideološko polariziranje građana. A potom, dva dana kasnije, objaviti dokaz da je osnovana pod fotografijom Josipa Broza Tita.
