“Klima, klima, klima! Jebeš klimu, čovječe, svijet će se uvijek mijenjati na ovaj ili onaj način“, vikao je jedan ogorčeni krupni muškarac pred kamerama The Guardiana, na prosvjednom skupu koji se održao prošlog mjeseca u Görlitzu, najistočnijem njemačkom gradu, na samoj granici s Poljskom. Skup je organizirala desničarska ekstremistička skupina “Slobodna Saska” (njemački Freien Sachsen), koja redovito održava prosvjede protiv vlade, a ranije se istaknula u marševima i demonstracijama protiv Covid-19 mjera.
Tog su travanjskog ponedjeljka ulicama Görlitza marširali prosvjednici, glasno prateći kolonu trubećih traktora. Na istom je događaju istom mediju izjavu dao Lutz Jankus, gradski vijećnik iz krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), doduše držeći se po strani, ispred šatora u AfD-ovoj plavoj boji. Iako se pokušavao distancirati od Slobodnih Saksonaca koje je nazvao “desnim ekstremistima”, rezonirao je poput neimenovanog prosvjednika: “Ne vjerujem da je čovjek utjecao na klimatske promjene. Mišljenja sam da su klimatske promjene uvijek postojale. Radije govorim o promjenama vremenskih prilika. Više sam zabrinut da će Yellowstone eruptirati”.
Ta stranka već neko vrijeme profitira na podjeli njemačkog društva oko klimatskih promjena te se predstavlja kao žestoki protivnik vladine energetske i klimatske politike. Pri tome je snažan fokus na to kako će se klimatske politike odraziti na živote običnih ljudi te igranje sa strahom da će tranzicija na ekološki održiv model produbiti društvene nejednakosti te drastično promijeniti ljudsku svakodnevicu.
“Mi ne želimo govoriti ljudima kako će se u svojoj kući grijati, ne želimo im govoriti kakav motor mora biti u njihovom automobilu. Mi ne vjerujemo da se sve može ublažiti snagom vjetra i solarnom energijom”, rekao je britanskom mediju AfD-ov vijećnik Jankus.
Supredsjednica AfD-a Alice Weidel također misli da bi vladini zeleni planovi osiromašili njemački narod. Planove da se kućanstva griju uz pomoć obnovljive energije nazvala je jednom prilikom “masakrom”, a u drugoj je prilici izjavila da će “ljudi koji si to ne mogu priuštiti morati prodati svoje kuće”.
AfD adresira gnjev ljudi
Klimatska kriza jedna je od tema zbog koje AfD privlači birače razočarane politikama etabliranih stranaka — Kršćanske demokratske unije (CDU) te stranke kancelara Olafa Scholza, Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).
Jean Phillip Baeck, istraživački novinar njemačkog dnevnog lista Taz, nam je rekao da AfD, kao i drugi populisti, i inače poseže za veoma jednostavnim odgovorima na krize i kompleksna pitanja te da je to jedan od razloga uspona te stranke.
“Suočavamo se s klimatskom krizom, pandemijom, ratovima, siromaštvom i ljudi traže odgovore i rješenja. I ne morate nužno biti pogođeni nečim, primjerice nezaposlenošću, no mislim da je ono što ljude pokreće strah i osjećaj da bi ih ta kriza mogla pogoditi”, rekao je Baeck za Faktograf.
“AfD-ov jednostavan odgovor na složene probleme uključuje nacionalističke ideje, rasizam i socijalni darvinizam. On adresira gnjev ljudi”, nastavlja.
Njemačka postaje svjesnija što je AfD
Trenutna vlada Njemačke je koalicija između socijaldemokrata lijevog centra (SPD), neoliberalnih Slobodnih demokrata (FDP) i Zelenih, tzv. semafor koalicija. No prema zadnjim procjenama, veću popularnost imaju opozicijske stranke, prije svega CDU/CSU, a potom i AfD (1, 2).
Na Njemačku se, posebice s periferije Europe, proteklih par desetljeća gledalo kao na uzor, stabilnu državu s visokim demokratskim standardima i ekonomskim prosperitetom. Međutim, to već neko vrijeme nije tako. Ekonomija je već neko vrijeme u stagnaciji. Porast popularnosti krajnje desnice i njihovo probijanje u mainstream, za mnoge je simptom da je demokracija i ondje na sve klimavijim nogama.
Dio njemačke javnosti tek to počinje osvještavati. Od siječnja je zemlju zahvatio val masovnih prosvjeda protiv krajnje desnice, potaknut novinarskom istragom portala Correctiv o kontroverznom sastanku desnih ekstremista u Potsdamu na kojemu su sudjelovali istaknuti članovi AfD-a kako bi razgovarali o deportaciji milijuna imigranata, uključujući i neke s njemačkim državljanstvom. Sastanak je, kako piše Associated Press, jezivo podsjećao na konferenciju u Wannseeu, kada su nacisti pristali na takozvano “konačno rješenje” — sustavna hapšenja koja su dovela do ubojstva šest milijuna Židova. Politički akteri s centra i ljevice drže da bi takav plan bio rasistički i protuustavan te se zbog toga pokrenula i rasprava o zabrani AfD-a.
Baeck nam objašnjava da izvještavanje o tom sastanku nije uznemirilo glasače AfD-a niti je šokirao one koji prate AfD, ali da širu publiku ipak jeste: “Dogodilo se to da je šira javnost više shvatila koliko je AfD opasan. Jer ovaj sastanak u Potsdamu koji je Correctiv otkrio i o njemu izvještavao, ono što je tamo rečeno, svi koji su pratili AfD znali su da je to njihov stav. Govorili su o re-emigraciji, o deportaciji velikog broja ljudi migrantskog porijekla koji imaju njemačko državljanstvo. Taj strašni plan nije ništa novo: jedan član AfD-a o tome je prije mnogo godina napisao knjigu”.
Dodaje i kako AfD ipak ne pokazuje uvijek svoje najekstremnije naličje. “Oni su viđeni kao najjača desničarska stranka u Njemačkoj i imaju političare i dijelove stranke koji su službeno prepoznati kao desničarski ekstremisti. S druge strane, žele biti u talk showovima, pozivaju ih tamo, govore u intervjuima, uspijevaju nastupati javno u medijima”, kaže nam njemački novinar.
Pored toga, stranka je usred skandala sa špijunažama. Maximilian Krah, glavni kandidat stranke AfD-a na EU izborima, završio je pod lupom istražitelja nakon što je njegov pomoćnik uhićen prošlog mjeseca pod sumnjom da je špijunirao za Kinu. Stranci se predbacuje i bliskost Rusiji.
Novinar Deutsche Wellea (DW) Srećko Matić nam kaže kako je istraga zbog sumnje u špijunažu po nalogu kineske tajne službe neugodna stvar za AfD. “Baš kao i sumnja da su neki AfD-ovci primali mito iz Rusije za propagandne aktivnosti. Neugodna zbog toga što se AfD pozicionira kao jedina prava patriotska opcija, kao jedina stranka koja vodi računa o interesima Njemačke. Njihov predizborni slogan za europske izbore je ‘Germany First’. A istraga budi sumnju da su samoproglašeni patrioti zapravo prodali Njemačku stranim silama”, objašnjava.
“Iako aktualna istraživanja pokazuju da je rejting AfD-a u laganom padu, još je rano za donošenje zaključka o tome hoće li te afere doista naškoditi stranci na EU-izborima. Naime, ranija iskustva pokazuju da takvi skandali ne impresioniraju previše simpatizere AfD-a. Rejting stranke je posljednjih godina rastao usprkos sve radikalnijem kursu ili retorici nekih vodećih AfD-ovaca, a ta je stranka postala prihvatljiva opcija sve većem broju Nijemaca čak i usprkos činjenici da je ona jednim dijelom pod nadzorom Službe za zaštitu ustavnog poretka zbog sumnje u protuustavno djelovanje”, nastavlja.
Iznio je kako AfD trenutno stoji na anketama: “Rejting AfD-a trenutno iznosi 15 posto, to je prije nekoliko dana objavio javni servis ARD u svom reprezentativnom istraživanju Deutschlandtrend. Prije nekoliko mjeseci AfD je uživao povjerenje više od 20 posto njemačkih birača. Na proteklim saveznim izborima, u jesen 2021., AfD je osvojio 10,4 posto glasova”, kaže. Njegovo objašnjenje popularnosti AfD-a poklapa se s onim što nam je rekao novinar Taza.
“Rast popularnosti AfD-a se temelji na kombinaciji nekoliko razloga. AfD profitira od slabosti vladajućih stranaka i svađa unutar savezne vlade, odnosno erozije povjerenja građana u rad ‘semafor-koalicije’, AfD populističkim metodama kapitalizira i strah građana od rata, recesije, inflacije ili nekontrolirane migracije. Nudi jednostavna rješenja za kompleksne izazove. AfD je posebno jak na istoku Njemačke, gdje su frustracije sadašnjom situacijom i strahovi od budućnosti najviše izraženi. Tamo je AfD već preuzeo vlast u nekim lokalnim jedinicama, a na istoku se uskoro održavaju izbori u tri savezne zemlje. I u sve tri je AfD u aktualnim istraživanjima uvjerljivo najjača politička opcija”, pojašnjava Matić.
Prosvjed islamista uznemirio javnost
S druge, strane, njemačku je javnost uznemirila još jedna demonstracija radikalizma, za koju portal Politico piše da izgleda “kao da se pojavila niotkuda”. Naime, više od tisuću muslimanskih prosvjednika izašlo je na ulice Hamburga prošlog mjeseca žaleći se na odnos njemačkog društva prema muslimanima i pozivajući na uspostavu kalifata. Jedan od govornika na prosvjedu pobunio se protiv “medijskih i političkih kampanja u kojima se muslimani prikazuju kao opasni akteri koji pokušavaju podijeliti društvo”. Prosvjed je organizirala udruga Muslim Interaktiv, koju njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka smatra ekstremističkim pokretom.
Vlasti u Hamburgu stoga ispituju je li prosvjednike koji su se okupili oko slogana “Kalifat je rješenje” moguće kazneno goniti, s obzirom na to da se istodobno radi i o pozovu na uvođenje šerijatskog prava, koje se kosi s ljudskim pravima.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser obećala je poduzeti “oštre mjere protiv islamističke terorističke propagande i mržnje prema Židovima”. “Ako želite kalifat, došli ste na pogrešno mjesto”, poručila je.
Naravno, demonstracija radikalnih islamista ne poništava činjenicu da su njemački muslimani mete rasizma, napada iz mržnje i diskriminacije. Politico piše i da uzbuna oko sastanka u Hamburgu nije mogla doći u bolje vrijeme za krajnje desni AfD: “Upravo dok se stranka borila s optužbama, kao što smo naveli prošli tjedan, da su vodeći stranački dužnosnici surađivali s Rusijom i/ili Kinom, hamburški islamisti pružili su AfD-u savršenu diverziju upravo u njezinoj antimuslimanskoj kormilarnici”.
Baeck smatra da je islamistička demonstracija bila uznemirujuća, iako se radi tek o jednom događaju koji u Njemačkoj nije uobičajen. Prema njemu, ljevica je propustila dati primjerenu reakciju, što može ići desnici na korist. “S moje točke gledišta, ljevica nema odgovore na opasnosti islamizma jer se boji da bi mogli biti viđeni kao rasisti. Nema odgovora prema islamistima, a iz mog, vrlo osobnog stava, trebalo bu ga biti, jer i oni su desničari, autoritarci, seksisti i fašisti. No, ljevica se boji da bi razgovor o tome mogao pomoći AfD-u”, kaže novinar Taza. Prema njegovom mišljenju, ljevica se treba bolje pozabaviti i migracijama općenito, primjerice objasniti da ljudi koji su izbjegli u Njemačku također, u mnogim slučajevima, bježe od islamista. “Oni su muslimani, ali ne žele živjeti pod islamistima. Diskusija o islamistima može se voditi bez rasizma”, nastavlja naš sugovornik.
Napadi na političare
Da je politička situacija u Njemačkoj sve napetija, svjedoče i učestali medijski izvještaji o političkom nasilju i nedavnim napadima na političare. Ovog je tjedna u berlinskoj knjižnici fizički napadnuta senatorica za gospodarstvo Berlina i bivša SPD-ova gradonačelnica Franziska Giffey, što je treći po redu napad političare u samo nekoliko dana. Proteklog vikenda u glavnom gradu pokrajine Saske, Dresdenu, je pretučen i teško ozlijeđen kandidat SPD-a za Europski parlament Matthias Ecke, dok je lijepio predizborne plakate. Također su ovog tjedna u Dresdenu dvojica osumnjičenih neonacista prijetila i maltretirala političarku Zelenih Yvonne Mosler dok se terenski bavila kampanjom za EU izbore.
Mnogi, uključujući čelnike SPD-a u Saskoj, drže da odgovornost treba snositi AfD. Ta je stranka, međutim, odlučno zanijekala da stoji iza ovih napada i izjavila da izborne kampanje trebaju biti bez nasilja.
Prema nekim podacima, koje citiraju i domaći mediji, napadači ne izbjegavaju ni AfD: najviše se na udaru napada nalaze političari stranke Zeleni, nakon kojih slijede političari i aktivisti Alternative za Njemačku.
Matić nam kaže kako se politička klima u Njemačkoj mijenja i postaje “sve oštrija”, a “polarizacija se intenzivira”.
“To je trend koji uočavamo već nekoliko godina. Najočitija posljedica tog trenda je osjetan rast broja politički motiviranih napada na političke aktere. Između 2019. i 2023. registrirano je više od 10 500 kaznenih djela protiv stranačkih osoba. Političarke i političari svih stranaka su sve češće meta verbalnih i fizičkih napada, mržnje, a posljedice su u ekstremnom slučaju i tragične, kako pokazuje ubojstvo CDU-ovca Waltera Lübckea, kojeg je prije nekoliko godina ispred njegove kuće ustrijelio jedan desni ekstremist”, rekao nam je kolega Matić.
“Napade na političare smatra se napadom na njemačku demokraciju. Zahtijevaju se rigoroznije kazne za napadače. Ministrica policije Nancy Faeser je najavila da će se s jedne strane pojačati preventivni rad protiv ekstremnih tendencija, kako se verbalno nasilje ne bi pretvorilo u fizičke napade. S druge strane se planira i pojačavanje nazočnosti policije na terenu”, nastavlja.
Ususret Europskim izborima
Građani Europske unije od 6. do 9. lipnja izaći će na birališta te izabrati kojih će 720 političara sljedećih pet godina sjediti u Europskom parlamentu. Broj zastupnika u Europskom parlamentu koje svaka zemlja ima proporcionalan je broju stanovnika pa tako Njemačka, najmnogoljudnija zemlja u EU, bira 96 zastupnika.
Porast popularnosti njemačke desnice može se odraziti na europsku politiku. Pomak udesno mogao bi kočiti europske planove za nove zakone o klimi i održivosti te utjecati na zakonodavstvo koje se tiče socijalnih ili ekonomskih pitanja. Desne su stranke, primjerice, podržale prosvjede poljoprivrednika koji su se odvijali širom Europe, a čiji su zahtjevi potom djelomično i uvaženi. Europska komisija je u ožujku predložila znatno ublažavanje ekoloških pravila zajedničke poljoprivredne politike nakon višemjesečnih prosvjeda.
Što se tiče porasta utjecaja i snage desnice, Njemačka nije izuzetak. Većina anketa predviđa najveći napredak za ekstremno desnu europarlamentarnu skupinu Identitet i demokracija (ID), koja uključuje njemački AfD, francusko Nacionalno okupljanje (RN), austrijski FPÖ i talijansku Legu. Ta bi grupacija mogla završiti kao treća snaga EU parlamenta, s mogućim skokom s 59 na oko 85 mjesta. Tu su još i Europski konzervativci i reformisti (ECR) koji također okupljaju desničarske stranke poput poljske Pravo i pravda (PiS), Braće Italije te španjolskog Voxa. Oni su na putu da zauzmu do 75 mjesta.
Predviđa se ipak da će desni centar, odnosno pučani (EPP), ostati najveća grupa s oko 175 mjesta, manje-više nepromijenjenih, a socijaldemokrati (S&D) ponovno završiti drugi, s oko 145 mjesta. Najveći gubici, prema prognozama, bit će za liberalnu Renew skupinu (sa 102 mjesta na oko 80) i Zelene, za koje se predviđa da će izgubiti do trećine svojih mjesta.
Baeck nam kaže da dok u cijelom bloku raste popularnost desnice, to ne mora nužno značiti da će krajnja desnica ujedinjeno nastupati.
“Oni ne uspijevaju napraviti široku koaliciju ekstremno desnih i desnih populističkih stranaka. Imaju previše tema u kojima se razlikuju. Na primjer, postoje desničarski populisti koji podržavaju Izrael, dok drugi podržavaju Palestince, tako je u Rumunjskoj. Tu je i tema podrške Ukrajini ili Rusiji”, zaključuje naš sugovornik.
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca 2” kojeg podupire European Media and Information Fund.
