Pod povećalom

Sprema se devetogodišnja škola, ali stručnjaci tvrde da nacrt kurikuluma nije primjeren djeci vrtićke dobi

Nacrt prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole, koji je Hrvatska po prvi put dobila, naišao je na kritiku struke i zahtjev da se dokument povuče iz procedure.
foto HINA/ Tomislav Pavlek/ tp

Ako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobri predloženi nacrt kurikuluma predškole, koji je Hrvatska prvi put dobila, od djece od šest godina očekivat će se da “svladaju poduzetničke kompetencije”, da budu “ekonomski i financijski pismeni” i da, primjerice, “prepoznaju istinitu od lažne informacije na internetu”.

Dio stručnjaka snažno se protivi takvom prijedlogu, ističe da je kurikulum neprihvatljiv i neprovediv.

Sporna su odgojno obrazovna očekivanja, kažu, ali i prostor i kadar za provedbu. Naime, trenutno nedostaje oko 5 000 odgojitelja na hrvatskom tržištu rada.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Već 11 godina za svu djecu u Hrvatskoj je osim osnovnoškolskog obrazovanja obavezna i predškola, do 1997. poznata i kao Mala škola. Godine 2013. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi program predškole postao je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Obveza se odnosila i na djecu koja dotad nisu pohađala vrtić, a prema Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole oni su morali odraditi najmanje 150, a najviše 250 sati programa.

U svibnju 2022. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji, po prvi put, predviđa donošenje kurikuluma predškole koji se na nacionalnoj razini odnosi na svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Prošle je godine u ožujku Vlada usvojila Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine kojim je predviđeno povećanje broja sati programa predškole na 700 sati po uzoru na europske zemlje.

“Modernizacijom, preobrazbom i novim konceptom programa predškole Hrvatska će ne samo de jure, nego i de facto imati devetogodišnje obvezno obrazovanje”, naglašava se u uvodu Nacrta prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole koji bi se trebao u praksi početi provoditi od pedagoške godine 2025./2026.

Peticija protiv nacrta

S time se, međutim, nikako ne slaže dio stručnjaka. Možda će novi program odgovarati de jure devetogodišnjem obrazovanju, ali de facto nikako. Osim tehničkih, materijalnih i kadrovskih problema na koje se već godinama ukazuje, fokus dokumenta je na sadržajima, očekivanjima, ishodima, a nije prilagođen djetetu, ističu.

“Tražimo zaustavljanje ovog dokumenta i hitan sastanak s ministrom da se donese kvalitetan dokument. Hrvatska ga i mora donijeti, ali ne na krivim temeljima”, rekla je za Faktograf predsjednica Udruge Sidro, odgojiteljica Katarina Turković Gulin.

Platforma Udruge Sidro okupila je brojne stručnjake i pokrenula peticiju “zaustavljanja manjkavog, neprihvatljivog i neprovedivog kurikula predškole”. U trenutku pisanja teksta peticija je prikupila 2 857 potpisa.

Neformalnu radnu skupinu stručnjaka u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju koji su se suprotstavili novom kurikulumu čine: prof.dr.sc. Edita Slunjski, dr.sc. Jasna Krstović, profesorica u miru, doc.dr.sc. Ida Somolanji Tokić, Helena Burić, prof. pedagogije, Mirna Švast, mag.praesc.educ., Marina Marghetti, mag.paed., Ana Donada, mag.praesc.educ., Saša Soukup, mag.praesc.educ., Martina Linić, mag.praesc.educ., Monika Vinković, mag.praesc.educ., Jelena Draksler, mag.praesc.educ., Ivana Mavračić Miković mag.praesc.educ., Lidija Fotez Ban, mag.praesc.educ., Josipa Ljubanović, odgojitelj, Katarina Turković Gulin, odgojitelj, Eva Hohnjec, odgojitelj, Valentina Bel, mag.praesc.educ., Udruga odgajatelja predškolske djece “Krijesnice”, Udruga Sidro te mnogi drugi stručnjaci okupljeni na platformi Udruge Sidro.

Tri moguća scenarija budućnosti ovakvog Nacrta

Kako se naglašava u peticiji, stručnjaci traže povlačenje ovakvoga “manjkavog i neprimjenjivog dokumenta koji u svojoj srži ima fokus na odgojno obrazovna očekivanja, sadržaj i vrednovanje, umjesto na dijete kao subjekt u procesu svojeg razvoja, odgoja i obrazovanja”. Ističu da se mehaničkim pripajanjem posljednje vrtićke godine školi ne može ostvariti ideja o devetogodišnjem obaveznom obrazovanju.

Neformalna radna skupina iznijela je niz argumenata protiv novog Nacrta prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole. Kao ključne probleme ističu:

– kurikulum nije primjeren razvojnim mogućnostima djece

– u neskladu je s dosadašnjom filozofijom pristupa razvoju djeteta

– u neskladu je s nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

– neprovediv je zbog nedostatnih materijalnih, prostornih, smještajnih i kadrovskih kapaciteta.

Turković Gulin za Faktograf kaže da je sasvim u redu zamisao zasebnog kurikuluma predškole, no postojeći je pun problema. Nacrt prijedloga Nacionalnoga kurikula predškole prošao je javno savjetovanje od 15. travnja 2024. do 15. svibnja ove godine i upisano je 155 komentara. Izvješća se u pravilu podnose kroz mjesec dana, kažu u Udruzi Sidro, pa se očekuje da će i ovaj put biti tako, da će javnost i struka do 15. lipnja doznati kako će nam za godinu i pol dana izgledati predškola.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih na upit Faktografa o izvješću kaže da radna skupina, koja je izradila Nacrt prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole, trenutno razmatra komentare i priprema odgovore, kako za javnu raspravu, tako i za udrugu. Radnu skupinu čini 17 članova i koordinatorica, a tko je sve uključen, može se pronaći ovdje.

Moguća su tri scenarija, ističu iz Sidra. Može se dogoditi da Ministarstvo ne odgovori na komentare i samo povuče dokument iz procedure. U drugom slučaju Ministarstvo može objaviti izvješće, ali i nastaviti s dokumentom koji je izradila njihova stručna skupina. I na koncu, može se dogoditi da se nađe sredina, da Ministarstvo uvaži protuprijedloge i napravi izmjene.

Međutim, platforma koja je pokrenula peticiju, inzistira na povlačenju dokumenta jer je “pogrešan temelj”, kaže Turković Gulin.

“Fokus više nije na djetetu i dječjim potrebama, nego na usvajanju kompetencija kroz jasno propisane sadržaje”, dodaje.

Spomenimo samo neka “odgojno-obrazovna očekivanja” navedena u Nacrtu. Dijete:

– kritički vrednuje informacije dostupne u medijima i na internetu

– razlikuje točnu od netočne informacije

– zastupa svoje mišljenje o medijskim sadržajima

– raspravlja kritički promišljajući i argumentirajući o medijskim sadržajima koje izabiru roditelji ili odgojitelji.

Nakon što su stigli komentari na Nacrt prijedloga Nacionalnoga kurikula predškole, neformalna radna skupina stručnjaka okupljena oko platforme Udruge Sidro uputila je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih dopis na koji su, kaže nam Katarina Turković Gulin, dobili odgovor u roku od desetak minuta. Državna tajnica Iva Ivanković odgovorila im je da su materijali i kritike proslijeđeni radnoj skupini koja je i izradila postojeći Nacrt te da će odgovor biti objavljen kroz izvješće. Oni, međutim, i dalje inzistiraju na sastanku s ministrom Radovanom Fuchsom, ali na to odgovor nisu dobili. Iz odgovora Ministarstva Faktografu proizlazi da će, umjesto sastanka, odgovor dobiti nakon razmatranja svih komentara u javnom savjetovanju.

Prepisan kurikulum škole

Kritika je stigla i iz Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba. Premda podržavaju ideju proširenja obveznog obrazovanja, pročelnik Luka Juroš upozorio je da za prijedloge u Hrvatskoj ne postoje materijalni, kadrovski i prostorni uvjeti. Zato su predložili odgodu provedbe dok se ne izmijeni Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju i osigura državno financiranje prostornih uvjeta i provedbe plana, ali i jednake plaće odgojitelja i drugih radnika za sve dječje vrtiće.

“Vrijednost znanja i obrazovna dobrobit svedene su na reprodukciju i akademska postignuća. Neusklađenost pristupa koji se promiču i koriste na različitim razinama sustava može ozbiljno narušiti kvalitetu odgoja i obrazovanja djece, tj. budućih učenika”, poručili su iz odjela predškolskih pedagoga Grada Zagreba. Izjavu je objavila Hina, a prenio niz medija (arhivirano ovdje).

U javnoj raspravi se javila i Hrvatska psihološka komora te Hrvatsko pedagogijsko društvo (arhivirano ovdje) koje također traže povlačenje dokumenta. “Dokument sadrži odgojno obrazovna očekivanja koja nisu u skladu s razvojnim sposobnostima, potrebama ili interesima djece u dobi pred polazak u školu. Da je tome tako dokazuju i dijelovi kurikuluma koji se originalno nalaze u različitim kurikulumima škole, kao što je npr. slučaj s opisom sadržaja iz područja matematike koji je direktni citat kurikuluma škole”, navodi komora.

Pitanje kadra: Nedostaje oko 5.000 odgojitelja

Prema podacima Ministarstva, trenutno nedostaje oko 5 000 odgojitelja, kaže nam Turković Gulin. Pitali smo ih kako namjeravaju riješiti taj problem ako novi program predškole krene doista već od iduće godine.

Objasnili su nam da je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u svibnju 2022. omogućeno zapošljavanje učitelja primarnog obrazovanja, kao stručnjaka koji su kompetencijama najbliži odgojiteljima, “ali samo u slučajevima kada se na natječaj za radno mjesto odgojitelja ne javi odgojitelj djece rane i predškolske dobi”. Oni su obavezni u roku od dvije godine položiti razliku u ispitima.

Također su naglasili da je to početna točka za rješavanje problema manjka odgojitelja na tržištu rada: “S obzirom na to da na tržištu rada trenutno postoji nešto više učitelja primarnog obrazovanja te manjak odgojitelja djece rane i predškolske dobi, na taj način Republika Hrvatska je otvorila mogućnost racionalne raspodjele odgojno-obrazovnih stručnjaka unutar sustava. Kako bi se osigurala visoka razina profesionalizma u radu s djecom rane i predškolske dobi, učitelji primarnog obrazovanja koji se zapošljavaju na radnom mjestu odgojitelja, obvezni su u roku od dvije godine položiti razliku ispita potrebnih za stjecanje kvalifikacije odgojitelja na jednom od učiteljskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Zasad bilježimo pozitivne primjere u svim dijelovima Republike Hrvatske.”

Također, u rujnu 2023. donesena je Uredba o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića, a potom i Odluka o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2023./2024., “čime se država uključila u financiranje predškolskog odgoja razvojem novog modela financiranja koji je uzeo u obzir fiskalne kapacitete osnivača”, objašnjavaju iz Ministarstva. Sredstva se dodjeljuju općinama i gradovima koji donose kriterije raspodjele sredstava kako bi se omogućila “dostupnost, održivost i priuštivost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”.

Stručnjaci okupljeni oko Udruge Sidro rješenje Ministarstva vide kao pokušaj da se “visokoobrazovane stručnjake zamijeni potpuno nestručnim zamjenama bilo koje vrste i razine obrazovanja, što je rezultiralo urušavanjem prve stepenice odgojno-obrazovnog sustava.” Naglašavaju i da bi se problem deficita odgajatelja na tržištu rada trebao rješavati intervencijom u oblikovanju upisnih kvota budućih odgajatelja i učitelja, a ne forsiranjem ulaska srodnog, ali za rad s predškolskom djecom nedovoljno pripremljenog kadra (učitelja) u vrtićku praksu.

Pitanje infrastrukture: Do 2026. 35% više mjesta nego 2019.

Jedna od glasnijih kritika otvorila je pitanje u kojim će se prostorima odvijati predškola, a s obzirom na poznati nedostatak kapaciteta. Kako je istaknula Katarina Turković Gulin, 141 općina uopće nema vrtić niti neku vrstu programa ranog i predškolskog obrazovanja, dok ovakve programe provodi 1 717 vrtića.

Iz Ministarstva na upit Faktografa o tom problemu odgovaraju da je dosad već kroz dva provedena poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 212,7 milijuna eura za 341 dječji vrtić u 255 gradova i općina, odnosno za 21.252 novih mjesta u vrtićima. Osiguran je i treći poziv u vrijednosti od 45,6 milijuna eura što bi trebalo osigurati novih oko 3 700 mjesta u vrtićima.

“Pritom je važno dodati i da je od 2016. do 2022. iz europskih fondova i državnog proračuna osigurano 270 milijuna eura za 498 dječjih vrtića čime je stvoreno novih 18.338 kapaciteta. Tako je primjerice 2019. godine bilo 127.824 mjesta u vrtićima dok će 2026. biti ukupno 172.362 što je povećanje kapaciteta od čak 35 posto, odnosno 44.538 novih mjesta u vrtićima”, odgovaraju iz Ministarstva, pokušavajući stvoriti dojam da će sve pripreme biti na vrijeme gotove.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.