Razotkriveno

Razina mora se povećava zbog klimatskih promjena, ali to se ne dokazuje nasumično izabranim fotografijama

Tri fotografije poznate stijene u Rio de Janeiru, snimljene između 1890. i 2020. godine, ne dokazuju da se razina mora ne povećava.
Foto: VANDERLEI ALMEIDA / AFP

Klimatski skeptici i dezinformatori postaju sve kreativniji kada pokušavaju opovrgnuti znanstveno dokazanu činjenicu da klimatske promjene postoje. Posljednjih se dana na društvenim mrežama šire fotografije kojima se nastoji “dokazati” da se porast razine mora – što je jedna od glavnih posljedica klimatskih promjena, odnosno povećanja globalne temperature zapravo ne događa.

“Razina mora cca 140 godina ne promijenjena. Haha. Al mažu narod čudesa”, sadržaj je posta na Facebooku objavljenog 5. svibnja 2024. godine (arhiviran ovdje).

Screenshot/Facebook

Post sadrži tri fotografije poznate brazilske stijene Pão de Açúcar, a navodi se da su snimljene oko 1880., 1910. i 2020. godine. Kolaž se mahom dijeli uz podrugljive opaske (1, 2, 3, 4, 5), kojima se, kao u gore citiranom statusu, sugerira da je podizanje razine mora još jedan konstrukt, nametnut građanima kako bi se širio strah od klimatskih promjena.

More oko brazilske stijene se podiže

Pão de Açúcar (što na portugalskom znači “glava šećera”), čunjasta je stijena kraj Rio de Janeira, visoka 396 metara. Nalazi se na Atlanskom oceanu, na ulazu u zaljev Guanabara. Jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija tog grada. Do vrha vodi žičara, ali i 40-ak različitih ruta koje su primamljive penjačima i planinarima.

Na internetskoj stranici Brasiliana Fotográfica Digital, nalaze se različite razglednice i fotografije te stijene koje datiraju još iz 19. stoljeća. Među njima su i dvije fotografije s kolaža koji se dijeli društvenim mrežama. Obje su izrezane i izmijenjene za potrebe kolaža.

Prva je nastala oko 1890. godine, a kao fotograf naveden je Marc Ferrez. U nešto izmijenjenom obliku ta je fotografija dostupna i na Wikipedijinoj bazi medijskih sadržaja.

Screenshot/Brasiliana Fotográfica Digital

Druga je nastala oko 1910. godine, a fotografirao ju je Augusto Malta. Može ju se vidjeti na nekoliko internetskih stranica.

Screenshot/Brasiliana Fotográfica Digital

Treća fotografija, ona najnovija, objavljena je u lokalnim medijima 2021. godine a u potpisu stoji: Fabio Duarte/Getty Images.

Sve su tri fotografije snimljene na popriličnoj udaljenosti od stijene, a nisu snimljene ni sa identične pozicije niti u isto doba dana/godine da bi se uopće moglo uspoređivati razinu mora. To su istaknuli i drugi portali za provjeru činjenica (Logically Facts, Lead Stories i USA Today) koji su se bavili istim sadržajem. USA Today je napomenuo i da su im znanstvenici u nekoliko sličnih slučajeva (1, 2) pojasnili kako usporedba nasumičnih fotografija u stilu “prije i poslije” nije učinkovita strategija za otkrivanje promjene razine mora.

S druge strane, postoje izvještaji koji potvrđuju ta se na tom području podigla razina mora. Američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) utvrdila je da trend porasta relativne razine mora (promjena razine morske vode u odnosu na kopno tijekom određenog vremenskog razdoblja) na obližnjem otoku Ihla Fiscal iznosi 2.35 milimetara godišnje. Prema istom izvoru, ondje je razina mora porasla preko 120 milimetara između 1963. i 2016. godine.

Promjene razine mora nisu vidljive golim okom

NOAA također navodi kako je globalna srednja razina mora porasla oko 21-24 centimetra od 1880. godine. “Rastuća razina mora uglavnom je posljedica kombinacije otopljene vode iz ledenjaka i ledenih ploča i toplinskog širenja morske vode kako se zagrijava. Godine 2022. globalna srednja razina mora bila je 101,2 milimetra iznad razine iz 1993. godine, što je čini najvišim godišnjim prosjekom u satelitskom zapisu”, stoji na internetskoj stranici Climate.gov koju vodi NOAA.

Globalno zatopljenje, pojašnjava NOAA, uzrokuje porast globalne srednje razine mora na dva načina. Prvo, ledenjaci i ledene ploče diljem svijeta se tope i ta voda završava u oceanima. Primjerice, ako se otopi ledenjak Thwaites na Antarktici (čije je topljenje uočeno još 1970-ih godina), razina mora porast će za oko 65 centimetara.

Drugo, volumen oceana širi se kako se voda zagrijava. Dodatni, manji doprinos porastu razine mora je smanjenje količine tekuće vode na kopnu (vodonosnici, jezera i akumulacije, rijeke, vlažnost tla). Ovo premještanje tekuće vode s kopna u ocean uvelike je posljedica toga što ljudi iscrpljuju podzemne vode.

Američka svemirska agencija (NASA) također upozorava da “globalne razine mora rastu kao rezultat globalnog zatopljenja koje je uzrokovao čovjek”. Njeni znanstvenici naglašavaju kako promjene razine mora nisu vidljive golim okom i da zbog toga što se događaju relativno sporo, “lako je pomisliti da se one ne događaju”.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

“Svake godine, zbog globalnog zatopljenja oko 750 gigatona vode odlazi u ocean – dovoljno da pokrije moju rodnu državu Teksas oko jedan metar duboko. Ne možemo baš promatrati nekoliko milimetara porasta razine mora godišnje samo gledajući ocean zbog valova, plime i oseke itd. Ali definitivno možemo vidjeti učinke toga, i kratkoročne i dugoročne”, rekao je oceanograf i klimatski znanstvenik Josh Willis iz NASA-e. Pojasnio je i kako se zahvaljujući podacima satelita i mareografa zna da razina mora raste.

Podizanje razine mora itekako je rizično. 8 od 10 najvećih svjetskih gradova nalazi se u blizini obale. “U urbanim okruženjima duž obala diljem svijeta, porast mora ugrožava infrastrukturu potrebnu za lokalna radna mjesta i regionalnu industriju. Ceste, mostovi, podzemne željeznice, zalihe vode, naftne i plinske bušotine, elektrane, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, odlagališta otpada – popis je praktički beskonačan – svi su u opasnosti zbog porasta razine mora”, upozorava NOAA.

Oceanograf Willis kaže da porast razine mora dovodi gradove diljem svijeta da se suoče s ultimativnom dilemom: potrošiti goleme svote novca na borbu protiv porasta razine mora ili doslovno napustiti mjesto i odseliti se. Ozbiljnost situacije najbolje ilustrira slučaj Indonezije koja je najavila planove za premještanje svoje prijestolnice u unutrašnjost iz Jakarte, grada u kojem živi 10 milijuna ljudi, čija je nadmorska visina sve niža.

Dok se svijet priprema za sanaciju štete uzrokovane klimatskim promjenama, klimatski dezinformatori ne miruju, kao što smo vidjeli na brazilskom primjeru. Pokušavaju opovrgnuti sve prisutnije učinke klimatskih promjena koristeći se krajnje nepouzdanim metodama. Stare fotografije (k tome još i neprecizno izrezane) stijene Pão de Açúcar ne govore baš ništa o razini morske vode i nisu dokaz da je klimatska znanost u krivu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.