Nakon što su prošlog tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i poljski premijer Donald Tusk iz Varšave predstavili novi sporazum o sigurnosti između dvaju susjeda, nije trebalo dugo da krenu netočna tumačenja tog dogovora.
“UTJECAJ! Poljska je izravno uključena u rat u Ukrajini, pohvalio se Zelenski.
Zelenski je rekao da je danas potpisan sigurnosni sporazum s Poljskom i da će u Poljskoj uskoro biti formirana legija dobrovoljaca: ‘Razvija se mehanizam za Poljsku za rušenje ruskih snaga. Rakete i bespilotne letjelice u ukrajinskom zračnom prostoru lansirane u smjeru Poljske.
Sigurnosni sporazum predviđa formiranje dobrovoljačke legije u Poljskoj uz moguće sudjelovanje stranaca.
Sada će građani Ukrajine koji se nalaze u Poljskoj, Litvi i drugim zemljama EU-a moći dobrovoljno pristupiti obrani Ukrajine’.
To znači da je Poljska izravno uključena u rat protiv Rusije”, sadržaj je posta koji je objavljen na Facebooku 9. srpnja 2024. godine (arhiviran ovdje).
Tekst ovog posta direktno je preuzet sa statusa koji su ranije objavljeni na engleskom jeziku. Osim gore citiranog statusa, tvrdnja o poljskom uključivanju u rat širila se među domaćim korisnicima i u drugim verzijama, uklopljena u tezu da NATO zaoštrava rat s Rusijom.
“NATO eskalira rat s Rusijom. Blinken kaže da će imati ‘nevjerojatno jak’ paket koji će Ukrajini biti predstavljen unutar sljedeća dva dana. Rekao je da su avioni F-16 na putu za Ukrajinu. Britanski premijer Keir Starmer dao je Ukrajini dopuštenje da udari svojim projektilima duboko u ruski teritorij. Zelenski i poljski premijer Tusk najavili su uključivanje Poljske u rat i ciljanje ruskih projektila izravno s poljskog teritorija. Poljski general Wieslaw Kukula objavio je da Poljska priprema vojsku za rat. Norveška će Ukrajini prebaciti šest borbenih zrakoplova F-16”, sadržaj je statusa koji je podijeljen 11. srpnja 2014. godine (arhiviran ovdje).
Taj je status također preuzet od korisnika društvenih mreža s engleskog govornog područja (1, 2).
Poljsko ministarstvo demantiralo
Zelenski je Poljsku posjetio 8. srpnja, a tom se prilikom sastao s premijerom Tuskom, predsjednikom Andrzejem Dudom te tamošnjom zajednicom Ukrajinaca. Iz priopćenja o tom putovanju koje je objavio ured predsjednika Zelenskog, također i prema medijskim izvještajima (1, 2, 3), ne može se iščitati namjera nijednog od navedenih dužnosnika da Poljsku uključi u rat koji traje preko dvije godine. Na zajedničkoj konferenciji za medije koju je Zelenski održao s Tuskom predstavljen je novi sigurnosni sporazum.
“Osobito smo zahvalni na posebnim sporazumima. To se odražava u sigurnosnom sporazumu i uključuje odredbu o razvoju mehanizma za presretanje ruskih projektila i bespilotnih letjelica u zračnom prostoru Ukrajine usmjerenih na Poljsku. Naši timovi, zajedno s vojskom, razgovarat će o brzini provedbe ove odredbe”, izjavio je Zelenski.
Rekao je i kako sigurnosni sporazum također uključuje formiranje i obuku ukrajinske legije na poljskom teritoriju: “Ukrajinska legija će trenirati u Poljskoj i biti opremljena uz pomoć naših partnera. Svaki građanin Ukrajine koji se odluči pridružiti Legiji moći će potpisati ugovor s Oružanim snagama Ukrajine. Naši timovi trenutno razrađuju sve detalje ovog prijedloga”.
Sve to stoji i u dokumentu koji su dva državnika potpisala, a poljska vlada objavila na svojim službenim internetskim stranicama. Ondje piše kako su “Poljska i Ukrajina odlučile potvrditi i produbiti svoju suradnju i partnerstvo”, a osim sigurnosti i obrane, tu su i odredbe koje se tiču ekonomske suradnje, informacijske i digitalne sigurnosti, podrške ukrajinskoj integraciji u “euroatlantske i europske strukture”, pomoći civilima itd.
Poljsko ministarstvo obrane (MON), potvrdilo je tamošnjem portalu za provjeru činjenica, Demagogu, da se Poljska, inače članica NATO-a od 1999. godine, ovim dokumentom nije uključila u rat.
“Informacije o ‘uvlačenju Poljske u rat’ koje se pojavljuju u medijima mogle bi imati karakteristike namjerne dezinformacije. Treba naglasiti da su aktivnosti koje provodi Poljska u vezi s potporom Ukrajini, kako u nacionalnoj tako i u međunarodnoj (savezničkoj, EU) dimenziji, predmet analiza s ciljem uzimanja u obzir različitih rizika, izazova i prijetnji sigurnost naše zemlje i saveznika. No, tvrdnja da se dokument koji su potpisali premijer Donald Tusk i predsjednik Volodimir Zelenski zapravo može tretirati kao upletenost Poljske u oružani sukob s Rusijom u najmanju je ruku neispravna”, rekli su iz MON-a.
Za dodavanje ulja na vatru tvrdnji da Poljska ulazi u rat poslužila je i parafraza izjave generala Wiesława Kukułe. Korisnici Facebooka izjavu generala protumačili su kao “objavu da Poljska priprema vojsku za rat”.
Kukuła je ranije ovog mjeseca javno govorio o programu “Istočni štit” prema kojemu planira do 2028. godine ojačati obranu duž poljske granice s Bjelorusijom i Rusijom (a ne Ukrajinom). Iako Poljska namjerava pojačati brojnost svoje vojske, ona to ne čini kako bi se sada ili uskoro uključila u rat u Ukrajini. “Moramo biti spremni za potpuni, dugotrajni sukob”, rekao je zapravo Kukuła.
Dodatno, poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski u travnju je izjavio kako najava o uspostavljanju NATO misije u Ukrajini ne znači da će se ovaj savez uključiti u rat: “To samo znači da ćemo sada moći koristiti kapacitete Saveza za koordinaciju, obuku i planiranje za podršku Ukrajini na koordiniraniji način”.
Ukrajina je već sklopila nekoliko sigurnosnih sporazuma
Sporazum koji su potpisali Zelenski i Tusk jest uveo neke novine i ima ambiciju podići vojnu suradnju na višu razinu, ali nije jedini sporazum tog tipa.
Prije godinu dana su lideri skupine G7 (SAD, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo), nakon NATO summita u Vilniusu potpisale Zajedničku izjavu podrške Ukrajini kojom osiguravaju “održive snage sposobne braniti Ukrajinu i odvratiti rusku agresiju u budućnosti”. Prema tom dokumentu, Ukrajini će se pružati sigurnosna pomoć i suvremena vojna oprema, potpora njenoj obrambenoj industriji, obuka njenih vojnih snaga, razmjena obavještajnih podataka i tome slično. Još 25 država, među kojima je i Poljska, potpisalo je taj dokument.
Potpisnice te izjave obvezale su se formalizirati svoju potporu Ukrajini kroz “bilateralne sigurnosne obveze i dogovore”. I u sporazumu koji su potpisali poljski i ukrajinski lideri stoji kako je njegova namjena “nadopuna Zajedničke izjave podrške Ukrajini koja je usvojena 12. srpnja 2023. godine (Zajednička izjava G7) koju je naknadno supotpisala Poljska.
Prije Poljske, prošlog mjeseca to su učinile Sjedinjene Američke Države, Japan, Estonija i Njemačka, a netom nakon Poljske, 11. srpnja, i Rumunjska. Svi ti sporazumi vrijedit će deset godina od dana potpisivanja, a moguće ih je, pod posebno definiranim uvjetima, prekinuti, mijenjati ili nadopunjavati.
Obaranje ruskih projektila tek je u razmatranju
Od početka 2022. godine, odnosno ruske invazije na Ukrajinu Poljska je svom susjedu osigurala 44 paketa raznih vrsta oružja i streljiva. Njihova ukupna vrijednost, zajedno s drugim oblicima potpore ukrajinskim oružanim snagama, posebice u obliku obuke, logistike, opskrbe, održavanja i popravka te u medicinskom području, premašila je 4 milijarde eura. Poljska je prihvatila i više od 1,6 milijuna osoba iz Ukrajine koje su pobjegle iz područja zahvaćenih satom, uglavnom žena i djece.
Pomoć i suradnja se novim sporazumom dodatno nadograđuje, kroz obuku Ukrajinaca u Poljskoj te druge oblike vojne pomoći. Ministar Sikorski izjavio je 11. srpnja kako se Ukrajinci koji trenutno borave u Poljskoj već prijavljuju za priključivanje Ukrajinskoj legiji.
“Imamo [u zemlji] do milijun ukrajinskih državljana oba spola, a nekoliko tisuća njih već se prijavilo za sudjelovanje. Zanimljivo, mnogi od njih stvarno žele služiti i zamijeniti svoje sunarodnjake [na fronti], ali kažu: ne želimo da nas pošalju u borbu bez odgovarajuće obuke i opreme”, rekao je Sikorski i dodao da će Poljska to omogućiti dobrovoljcima i dati im pravo nakon povratka s bojišnice vrate u Poljsku.
Što se tiče obaranja ruskih projektila s poljske strane koje se spominje u postu, a zbog kojeg tvrdnja o ulasku Poljske u rat dobiva na uvjerljivosti, ono nije dogovoreno sporazumom. U njemu stoji samo da se obje strane slažu “oko potrebe nastavka bilateralnog dijaloga i dijaloga s drugim partnerima, usmjerenog na ispitivanje opravdanosti i izvedivosti mogućeg presretanja projektila i bespilotnih letjelica ispaljenih u zračnom prostoru Ukrajine u smjeru teritorija Poljske”.
Uz to što u sporazumu samo stoji da će se o obaranju i presretanju ruskih projektila nastaviti voditi dijalog, članovi poljske vlade medijima su također potvrdili da tek razmatraju tu opciju te da se za nju ne bi odlučili bez konzultacija i zajedničke odluke saveznika iz NATO-a.
NATO nije za rat s Rusijom
Točno je da je američki državni tajnik Antony Blinken najavio Ukrajini veoma jak paket pomoći prije summita NATO-a koji se održao prošli tjedan u Washingtonu, povodom 75. godišnjice formiranja tog saveza. Podrška partnerskoj Ukrajini bila je jedna od glavnih tema okupljanja.
Prema deklaraciji koja je tada donesena najavljeno je obećanje “dugoročne sigurnosne pomoći Ukrajini za pružanje vojne opreme, pomoći i obuke za podršku Ukrajini u izgradnji snaga sposobnih poraziti rusku agresiju”. Saveznici namjeravaju za Ukrajinu osigurati minimalno osnovno financiranje od 40 milijardi eura u sljedećoj godini.
U tom dokumentu piše kako je ruska invazija na Ukrajinu poljuljala globalnu sigurnost i kako “Rusija ostaje najznačajnija i izravna prijetnja sigurnosti saveznika”. Istovremeno, istaknuto je kako NATO ne teži sukobu i ne predstavlja prijetnju Rusiji: “I dalje smo spremni održavati kanale komunikacije s Moskvom kako bismo ublažili rizik i spriječili eskalaciju”.
Ususret tom summitu, američka medijska agencija Associated Press (AP), objavila je članak u kojem je pojasnila ulogu NATO-a te načine na koji on može djelovati, konkretno u slučaju ruske agresije na Ukrajinu. “Mnogo toga što NATO može učiniti za Ukrajinu, pa čak i za globalnu sigurnost, pogrešno je shvaćeno”, piše AP.
Prije svega, obveza svih NATO-članica je priskočiti u pomoć članici čiji bi suverenitet ili teritorij mogli biti napadnuti. Ukrajina bi ispunila te kriterije, ali ona je samo partner, a ne članica. Njen put do članstva skraćen je usred invazije, ali ona neće postati članica dok rat još uvijek traje. Na spomenutom summitu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da Ukrajina neće odmah pristupiti, ali je naglasio da se to mora dogoditi nakon što rat završi kako bi se osiguralo da Rusija nikada više ne napadne Ukrajinu.
Iako većina saveznika vjeruje da bi Rusija mogla predstavljati egzistencijalnu prijetnju Europi, sam NATO ne naoružava Ukrajinu. Kao organizacija, NATO ne posjeduje nikakvo oružje. Pojedine članice ili skupine članica, doduše mogu ga same slati. Neke su to i ranije učinile.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u svibnju je potvrdila da je Ukrajini donirala određeni broj raketa Storm Shadow. Dva mjeseca poslije, dio medija je izvijestio o tome kako je britanski premijer Keir Starmer signalizirao Ukrajincima da mogu koristiti te rakete Storm Shadow za udare na vojne ciljeve unutar Rusije. Kako piše Bloomberg, rekao je da se projektili moraju koristiti u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i u “obrambene svrhe”.
Ukrajina već dugo želi borbene avione F-16, koji se spominju i u statusu koji analiziramo, zbog njihove razorne moći. To će joj ovog ljeta omogućiti nekoliko NATO članica, uključujući SAD, Nizozemsku i Dansku.
Rusija na ove konkretne korake kao i na zaključke posljednjeg summita gleda kao na prijetnju nacionalnoj sigurnosti i najavljuje određene mjere
Istina je da su se članice NATO-a u posljednje vrijeme okrenule prema intenzivnijoj vojnoj pomoći Ukrajini, ali to ne znači početak rata. Sam NATO naglašava da je on obrambeni savez te da ne traži sukob s Rusijom.
Poljska, jedna od članica, također nema takve planove. Dvije najistaknutije odrednice nedavno potpisanog sporazuma (formiranje Ukrajinske legije u Poljskoj i nastavak rasprave o poljskom obaranju ruskih projektila) nisu dokaz da se Poljska izravno uključuje u rat.
