Društvenim se mrežama počela širiti stara fotografija koja prikazuje ploču s natpisom Vladinog Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa, a ispod se na papiru nalijepljenom na zid nalazi popis zaposlenih osoba u tom Uredu.
Fotografija je ranije dijeljena s ciljem zabave i ismijavanja, kako naziva samog ureda, tako i radnih mjesta i radnog vremena. No, u statusu koji se proširio Facebookom jasno se navodi da ta objava “nije zafrkancija” pa smo provjerili jesu li podaci u njoj točni.
“Nije zafrkancija. Republika Hrvatska. Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa.
Tajnik – Lovrić Joško
Tajnikov tajnik – Ivica Milivoj
Administrativni tajnik – Ivor Koren
Administrativni tajnik tajnika – Boris Križanović
Podtajnik administrativnog tajnikovog tajnika – Siniša Jakovčević
Radno vrijeme 11 – 13, Pauza 11.30 – 12.30″, napisano je uz fotografiju, odnosno prepisano sve ono što se na fotografiji vidi.
Fotografija objavljena 20. srpnja 2024. prikupila je u dva dana 607 reakcija, 427 podjela i 135 komentara.
Komentatori su objavu shvatili ozbiljno
S obzirom na nazive radnih mjesta i radno vrijeme navodnog ureda, komentatori statusa su očekivano ljutiti te im ta objava služi kao “dokaz” nepotrebnog bujanja državne uprave u Hrvatskoj dok su oni koji u njoj rade – neradnici. Dok dio korisnika točno u komentarima upozorava da Ured više ne postoji, dio je očito tu objavu shvatio ozbiljno te je ostavljen i niz komentara u kojima Ured proglašava “idiotizmom”, “Alanom Fordom”, “uhljebima”, “pisarskom sramotom”, “sitnozubima” itd.
“AP bi mladiće slao u Ukrajinu, a niti ovu pisarsku sramotu ne zna popraviti – ustroj te njegove uprave prava je sramota!”, “Zato smo pravna i učinkovita zemlja. Vjerujmo, mogu oni i više i bolje”, “Izmišljena i nepotrebna radna mjesta, a radno vrijeme im je top… Uhljebi!”, “Nova uhljebnička mjesta preko naših džepova”, “400.000 uhljeba će nam svima kad tad doći glave, jedina dilema i nepoznanica će biti kakvu će reakciju izazvati kada se dođe do točke odluke… Mi ili oni”, “Ne mogu zamisliti koliko je debela koža na obrazima nekoga tko nosi titulu ‘podtajnika administrativnog tajnika’. Volio bih imati čizme od takve kože”, samo su neki od ljutitih komentara korisnika Facebooka koji su očito povjerovali da Ured s takvim imenom, radnim vremenom i nazivima radnih mjesta sada postoji u Hrvatskoj.
Netočne informacije o radnim mjestima u tom uredu u svom članku iz studenog 2023. godine pisao je i Hrvatski fokus (arhivirano ovdje), a status su podijelili i drugi hrvatski korisnici društvenih mreža (arhivirano ovdje i ovdje). Nije jasno zašto se ta fotografija ponovno počela dijeliti društvenim mrežama kada su mediji i ranije jasno navodili da se radi o šali.
O istoj fotografiji u srpnju 2015. godine pisao je portal Dalmacija News. Tada se tvrdilo da je Vlada Zorana Milanovića “u državnu administraciju, zaposlila tajnikovog tajnika, administrativnog tajnika, no definitivno najsmješnije (ujedno i najtužnije) zanimanje u spomenutom Uredu, zvuči – podtajnik administrativnog tajnikovog tajnika”. No, na kraju tog teksta jasno stoji i napomena: “Riječ je o šali, besmisleni Ured i njegova izmišljena radna mjesta ukinuta su još 2009. godine”. Portal Index.hr je u članku iz 2017. godine, pak, pisao da je fotografija table sredinom 2009. godine proširena putem elektronske pošte s naslovom: “Zna li tko što ovi rade?”. U članku iz 2017. godine jasno navode da je Vladin Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa ukinut prije “šest ili sedam godina”.
Ured ukinut prije 15 godina
Kao što su neki napomenuli ispod objave, istina je da je fotografirani Ured postojao, no ukinut je prije 15 godina.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. lipnja 2007. godine donijela Uredbu o osnivanju Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa. Ured je definiran kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske te su u tom dokumentu jasno navedene i zadaće tog tijela.
U dokumentu se ističe da radom Ureda upravlja predstojnik Ureda kojeg imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade Republike Hrvatske. On ima zamjenika, a usto su ustrojene dvije jedinice unutar Ureda: Odjel za razvoj sustava i koordinaciju procjene učinka propisa te Odjel za analizu i nadzor provedbe HITROREZA. Određeno je da radom odjela upravljaju načelnici. Dokument je potpisao tadašnji predsjednik Vlade Ivo Sanader, a Vlada je za predstojnika Ureda 15. siječnja 2009., znači čak godinu i pol nakon njegova ustrojstva, izabrala Gorana Krmpotića.
Kako je pisao Jutarnji 2009., Sanader je u srpnju 2007. spremno pozirao sa škarama i hvalio se projektom HDZ-ove vlade koji je trebao ukinuti sve nepotrebne propise, uredbe, pravilnike i zakone. Prema tadašnjim analizama Vladine posebne jedinice za HITROREZ između 20 i 40 posto propisa trebalo je ukinuti jer su nepotrebni, duplicirani ili čak nezakoniti, a još 30 do 40 posto valjalo je pojednostaviti.
Ured je ustrojen s dva odjela – prvim za razvoj sustava i drugim za koordinaciju procjene učinka propisa te za analizu i provedbu HITROREZ-a. Za njegovu uspostavu Hrvatska je iz pretpristupnih fondova EU dobila dva milijuna eura, no novac je ostao neiskorišten, pisao je Jutarnji. Naime, od donošenja Uredbe o radu Ureda do raspisivanja natječaja za predstojnika Ureda prošlo je gotovo godinu dana. Kao što smo već naveli, tek u siječnju 2009. Vlada napokon imenuje Gorana Krmpotića za predstojnika Ureda.
Jutarnji je pisao da je prvotna ideja bila da taj ured ima pet službenika, no da je Sanaderova Vlada taj broj povećala na sedam u travnju 2008. godine. To povećanje je provedeno i prije nego je izabran predstojnik i Ured još nije bio u funkciji. “Krmpotić je, nakon što se smjestio na novo radno mjesto, u veljači raspisao natječaj za sljedećih pet državnih službenika koji će raditi u Uredu, dvoje u odjelu za razvoj sustava i koordinaciju procjene učinka propisa, a troje vježbenika u odjelu za analizu i nadzor provedbe HITROREZ-a. Osim ovih pet službenika, Krmpotić ima i zamjenika”, pisao je Jutarnji u lipnju 2009. godine.
Vijest o ukidanju tog Ureda, koji nikada u stvarnosti nije obavljao funkcije koje su mu bile dodijeljene, objavio je portal 24 sata u srpnju 2009. godine. “Besmisleni ured čudnog imena osnovan je 2007. godine sa sjedištem u Gajevoj ulici u Zagrebu, no do danas nije proradio. Predstojnik Ureda Goran Krmpotić primao je plaću od 17 000 kuna, a osim njega Ured je imao sedam zaposlenih. Također, prostor u kojem je ured smješten privatno je vlasništvo pa je za njega plaćana golema najamnina. Ured je trebao analizirati učinke propisa u ranoj fazi nastanka zakona čime bi se izbjeglo donošenje akata po hitnom postupku, a građani bi se o svemu informirali preko interneta. Ipak, u stvarnosti ured nikad nije profunkcionirao, a njegove će poslove sada podijeliti Ministarstvo uprave i druga ministarstva”, pisao je 24 sata u srpnju 2009.
Uredbu o ukidanju Ureda u srpnju 2009. godine potpisala je tadašnja premijerka Jadranka Kosor, koja je početkom toga mjeseca došla na čelo Vlade nakon što je Ivo Sanader naprasno i bez jasnog objašnjenja podnio ostavku. Kako je napomenuto u dokumentu, državne službenike ukinutog Ureda preuzima Ministarstvo uprave kao i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju te financijska sredstva.
Premda postoje fotografije ulaza Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa u centru Zagreba, u Gajevoj 4, prema jednoj od fotografija objavljenih u 24sata, možemo zaključiti da je papirnati dio s imenima dodan u nekom servisu za obradu fotografija budući da se odmah ispod fotografije natpisa na ulazu nalazi portafon i bilo bi nemoguće, čak i da je papir zalijepljen ispod natpisa, da se portafon ne vidi. Iz podataka o predstojniku Ureda, njegovom zamjeniku i još petero zaposlenika jednostavno se može zaključiti i da nazivi radnih mjesta umetnuti u status nisu točni.
Propala “hitrokracija”, i dalje se borimo s birokracijom
Treba spomenuti i da ni navedeni projekt HITROREZ, kojim su se trebale utvrditi administrativne zapreka te preispitivanje i analiza propisa koji se odnose na gospodarske subjekte, a time pojednostaviti propisi za poduzetnike, nije zaživio. Službena stranica danas više nije dostupna, no više o tome propalom Sanaderovom projektu može se doznati preko internetske arhive.
HITROREZ je na službenim stranicama bio definiran kao “inovativni instrument reforme, dosad uspješno iskorišten u mnogim državama svijeta”. Cilj je bio “optimizirati na tisuće propisa na nacionalnoj razini kako bi se postavili temelji za stalna, održiva poboljšanja načina na koji će se propisi i ubuduće uređivati”. Kao voditelj Posebne jedinice za HITROREZ izabran je Vedran Antoljak, a na naslovnoj stranici istaknuta je poruka tadašnjeg premijera Ive Sanadera koji je rekao da se ovim projektom stvara brža i kvalitetnija javna uprava i pozitivni trendovi u gospodarstvu.
“Vlada Republike Hrvatske pokrenula je niz reformi koje imaju za cilj izmjenu starih obrazaca ponašanja. Hrabro i odlučno iskoračili smo iz birokracije u “hitrokraciju”. HITROREZ je vjerujem jedan od najvažnijih reformskih projekata, zbog čega je Vlada Republike Hrvatske osnovala Posebnu jedinicu za izvršenje istog, koja će ispitati veliki broja propisa kako bismo naposljetku uklonili one koji nam više nisu potrebni te pojednostavili one koje držimo kompliciranima”, rekao je tada Ivo Sanader.
Isti ciljevi, drugi naziv
I dok je Ured koji se spominje u statusima otišao u povijest odlukom Jadranke Kosor iz 2009. godine, djelatnost procjene učinka propisa država i dalje obavlja. Tako je u svibnju 2017. godine Hrvatski sabor donio Zakon o procjeni učinaka propisa. Među ostalim,
kao opći cilj postupka procjene učinaka propisa ističe se razmatranje prijedloga mogućih normativnih ili drugih rješenja kojima se potiče poslovno okruženje, jača vladavina prava i smanjuju troškovi provedbe propisa.
Kao nositelj i koordinator ovog Zakona, koji nosi naziv izveden iz ukinutog Ureda, proglašen je Ured za zakonodavstvo.
Dvije godine kasnije Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. lipnja 2019. godine donijela Uredbu o Uredu za zakonodavstvo kojom su definirani okviri rada Ureda, ali i podjela na šest jedinica. Ukratko, misija Ureda je među ostalim osigurati usklađenost propisa i drugih akata iz djelokruga Vlade s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske, uvažavajući pri tome pravni sustav Europske unije.
Među njima je i Jedinica za koordinaciju sustava procjene učinaka propisa čiji se naziv neznatno razlikuje od nekadašnjeg Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa. Na stranicama Vlade detaljno su opisani poslovi Ureda, a kao ravnateljica navedena je Zdenka Pogarčić.
Da je Ured iz statusa ukinut 2009. godine potvrdili su nam i u odgovoru iz Vlade.
“Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa (dalje u tekstu: Ured) ukinut je Uredbom o ukidanju Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa („Narodne novine“, broj 96/09) na sjednici Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) od 30. srpnja 2009. godine. Na dan ukidanja Ureda, od sistematiziranih 11 radnih mjesta, u Uredu je bilo zaposleno ukupno sedam službenika (predstojnik, stručni savjetnik, četiri stručna suradnika i stručni referent).
Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o Uredu za zakonodavstvo („Narodne novine“, broj 140/09), koja je stupila na snagu 1. prosinca 2009. godine, Uredu za zakonodavstvo, kao stručnoj službi Vlade koja postoji dugi niz godina, između ostalih poslova, povjerava se i obavljanje poslova koordinacije sustava procjene učinka na gospodarstvo, procjene socijalnog i ekološkog učinka nacrta prijedloga zakona, drugih propisa i akata planiranja koje predlaže ili donosi Vlada Republike Hrvatske, te davanje prethodnog mišljenja na Iskaz o okvirnoj procjeni učinka propisa kao i davanje mišljenja vezano uz pripremu procjene učinka propisa. Za obavljanje ovih poslova bilo je sistematizirano pet radnih mjesta (savjetnik u Uredu za zakonodavstvo).
Uredbom o Uredu za zakonodavstvo („Narodne novine“, broj 63/19) ustrojena je Jedinica za koordinaciju sustava procjene učinka propisa u kojoj su sistematizirana četiri radna mjesta. Poslove vezane za procjenu učinaka propisa trenutačno obavlja državni službenik na radnom mjestu pomoćnika ravnatelja.
Poslovi procjene učinaka propisa trenutno su propisani Zakonom o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestao je važiti Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine, broj 44/17)”, naveli su u odgovoru iz Vlade Faktografu.
Zbog svega navedenog možemo zaključiti da objavama nedostaje kontekst da je Ured ukinut još 2009. godine i da nikada nije imao navedenu sistematizaciju radnih mjesta. Također, kada se ista fotografija dijelila prethodnih godina, bilo je jasno navedeno da se radi o šali.
NADOPUNA (26.7.2024.) – Tekst smo nadopunili s odgovorom Vlade.
