“Dosta je nekažnjivosti Telegrama”, izjavio je, kako su prenijeli mediji, francuski istražitelj koji se bavi slučajem Pavela Durova, osnivača te poznate platforme, koji je prošlog vikenda uhićen na pariškom aerodromu. Uhićenje je, prema pisanju francuskih portala (1, 2), povezano s radom platforme.
Francuska javna televizija France 24, izvijestila je, citirajući neimenovani izvor, kako je OFMIN, tamošnji policijski odjel zadužen za sprječavanje nasilja nad maloljetnicima, “izdao nalog za uhićenje Durova u preliminarnoj istrazi o navodnim prijestupima uključujući prijevaru, trgovinu drogom, internetsko nasilje, organizirani kriminal i promicanje terorizma”.
Dan nakon što je ova vijest odjeknula iz Europe, slična je pristigla s drugog kontinenta. Indija također istražuje ulogu Telegrama u kriminalnim aktivnostima kao što je iznuda i kockanje. Indijska vlada također je izvijestila o pokretanju istrage protiv platforme, a moguće je i njeno gašenje, ovisno o nalazima, piše The Times of India.
Aplikacija za dopisivanje Telegram, s preko 900 milijuna korisnika, pozicionirala se kao “neutralna” alternativa sličnim platformama u američkom vlasništvu, koje su kritizirane zbog komercijalnog iskorištavanja osobnih podataka korisnika. Oni koji su za nju čuli, ili je koriste, percipiraju je kao aplikaciju koja pruža višu razinu sigurnosti i diskrecije. Toj percepciji doprinosi i činjenica da je Durov 2014. godine napustio rodnu Rusiju jer nije udovoljio zahtjevima tamošnjih vlasti da na platformi VKontakte koju je razvio prije Telegrama, ugasi “nepodobne” profile.
Ideja šifrirane komunikacije, navodno nedostupne vlastima, pružateljima telekomunikacijskih usluga i drugim privatnim subjektima, iz različitih motiva, privlači sve više korisnika. Telegram je važno sredstvo komunikacije za novinare, aktiviste i oporbene skupine, posebice u zemljama kojima je prisutan jak nadzor građana. Između ostalog zbog toga su neki promatrači, primjerice prognani američki zviždač Edward Snowden, uhićenje Durova opisali kao udar na slobodu govora.
Međutim, aplikacija se iskorištava i za kriminalne radnje: krijumčarenje i ilegalnu trgovinu, terorističke akcije, poticanje na mržnju i nasilje, širenje nasilnih ili ilegalnih digitalnih sadržaja. Usred ratova koji se danas vode, moćno je sredstvo širenja ratne propagande.
Mnoštvo detalja o slučaju Telegram još uvijek nepoznato
Durov, koji trenutno ima i državljanstvo Francuske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, suosnivač je aplikacije koja postoji od 2013. godine. Reagirajući na uhićenje, Telegram je priopćio kako njegov glavni izvršni direktor “nema što skrivati i često putuje Europom” te se pridržava zakona Europske unije, uključujući Zakon o digitalnim uslugama (DSA).
“Apsurdno je tvrditi da je platforma ili njen vlasnik odgovoran za zlouporabu te platforme. Gotovo milijardu korisnika diljem svijeta koristi Telegram kao sredstvo komunikacije i kao izvor vitalnih informacija. Čekamo brzo rješenje ove situacije. Telegram je sa svima vama”, stoji u priopćenju objavljenom na službenom Telegram kanalu platforme.
Europska komisija potvrdila je da ova situacija nema veze s DSA-om, propisom EU-a koji se bavi zaštitom digitalnog prostora i prava svih korisnika digitalnih usluga, uključujući i društvenih mreža te platformi.
“Kazneni progon nije među mogućim sankcijama za kršenje DSA. On ne definira što je protuzakonito niti uspostavlja bilo kakvo kazneno djelo i stoga se ne može pozivati na uhićenja. Samo nacionalni [ili međunarodni] zakoni koji ih definiraju, mogu se pozvati na kazneno djelo. Pažljivo pratimo razvoj događaja u vezi s Telegramom i spremni smo surađivati s francuskim vlastima ako to bude relevantno”, izjavio je glasnogovornik Komisije za Euronews.
“Udar na Rusiju”
Rusija, koja je preuzela kontrolu nad njegovom prvom kompanijom, i zbog koje je Durov Telegram osnovao u egzilu, sada izražava zabrinutost. Tamošnji mediji izvještavaju o apsurdnosti optužbi protiv njega i udar na Telegram vide kao udar na Rusiju, a rusko veleposlanstvo u Francuskoj “odmah je poduzelo potrebne korake” kako bi razjasnilo situaciju. Napetosti između Francuske i Rusije rastu već mjesecima, pri čemu Pariz tvrdi da je Moskva provodila dezinformacijske kampanje tijekom nedavnih izbora, a kasnije i Olimpijskih igara.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, s druge strane, tvrdi da se ne radi o politički motiviranom postupku.
“Na pravosuđu je, potpuno neovisno, da provodi zakon. Uhićenje predsjednika Telegrama na francuskom tlu dogodilo se u sklopu sudske istrage koja je u tijeku. To ni na koji način nije politička odluka”, napisao je na X-u.
Dok spekulacije oko tajminga uhićenja bujaju (primjerice da se Durov neposredno prije našao s Vladimirom Putinom u Azerbajdžanu), detalja o samoj istrazi još uvijek manjka. U ponedjeljak je pariška tužiteljica Laure Beccuau priopćila javnosti kako je Durov uhićen u sklopu istrage protiv neimenovane osobe koju je u srpnju pokrenula jedinica ureda za kibernetički kriminal. Istraga obuhvaća desetak optužbi koje uključuju suučesništvo u prijevari, širenje maloljetničke pornografije, prodaju narkotika i odbijanje suradnje s istražnim organima.
“Privatne” grupe s tisućama članova
I prije nego se platforma našla pod lupom francuskih istražitelja, u javnosti se govorilo o njenom zloupotrebljavanju. Telegram je postao pogodan za financijske prijevare, prosljeđivanje ukradenih osobnih podataka te onih s bankovnih računa. U Litvi, Njemačkoj i Nizozemskoj otkriveno je nekoliko slučajeva ilegalne trgovine drogom koja se odvijala i preko Telegrama.
Nekoliko novinarskih istraga otkrilo je kako se preko Telegrama može trgovati dječjom pornografijom i drugim nedozvoljenim seksualno eksplicitnim sadržajima.
Brutalne primjere seksualnog zlostavljanja i narušavanja privatnosti posredstvom Telegrama ne moramo tražiti na drugom kraju svijeta. Balkanska istraživačka i reporterska mreža (BIRN) prošle je godine provela istraživanje, prateći nekoliko mjeseci aplikaciju Telegram. Uspjela je identificirati 16 aktivnih grupa koje privatne fotografije i snimke djevojaka iz cijele regije svakodnevno dijele s tisućama drugih korisnika. Unutra su bili materijali koji su snimljeni bez dopuštenja, ukradeni s društvenih mreža ili oni koji su nekad ranije poslani samo jednoj osobi, u povjerenju.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je da su korisnici nekih grupa mjesecima ili godinama dijelili upravo takav sadržaj bez sankcija, iako na Telegramu nije dozvoljen ilegalni seksualni sadržaj, kao što su materijali sa seksualnim zlostavljanjem djece i objavljivanje seksualnih eksplicitnih sadržaja bez pristanka. Telegram je ugasio 13 grupa tek nakon što je novinarka BIRN-a poslala listu administratorima, ali ubrzo su počele nicati nove.
Telegram je i dalje popularan među balkanskim predatorima, što je pokazalo slično istraživanje provedeno ove godine. Aktivistice i članice udruženja OsnaŽene iz Srbije infiltrirale su se u Telegram grupe u kojima se dijeli, odnosno prodaje, dječja, osvetnička te incestna pornografija. Otkrile su da se svakog dana u desetke takvih grupa pošalje preko 10 tisuća poruka. Međutim, niti jedna od tih grupa nije bila obrisana. Manjak moderacije i Telegramova prilično jednostavna politika uklanjanja (bavi se do neke mjere samo javno dostupnim sadržajem) omogućit će im nesmetan rad.
Telegram trenutno ne potpada ni pod europski DSA, koji između ostalog, regulira moderaciju sadržaja, jer on vrijedi za sve platforme koje imaju više od 45 milijuna korisnika u Europskoj uniji (prema trenutnim procjenama, unutar EU platforma ima 41 milijun korisnika).
Ratna propaganda i dezinformacije
Telegram je osobito utjecajan u Rusiji, Ukrajini i republikama bivšeg Sovjetskog Saveza. Kako je Faktograf već pisao, doživio je veliki rast nakon ruske invazije na Ukrajinu, u veljači 2022. godine. Pojavio se, navodi France 24, kao “ključna platforma koju koriste proratni blogeri da opravdaju invaziju Moskve i siju dezinformacije u Ukrajini i na Zapadu”. Također se koristi u Ukrajini, čiji predsjednik, Volodimir Zelenski, na Telegramu objavljuje svoja priopćenja, videe ili fotografije iz razrušenih gradova u Ukrajini.
Početkom ove godine otkriveno je i da ga koristi izraelska vojska, usred rata koji vodi u palestinskom Pojasu Gaze. Kako je otkrio portal Haaretz, pripadnici izraelske vojske, posebne jedinice koja je zadužena za “psihološko ratovanje protiv neprijatelja i strane publike”, otvorili su Telegram kanal, dva dana nakon početka rata, bez službenog odobrenja. Na njemu su dijelili eksplicitne sadržaje poput slika mrtvih tijela i razaranja Gaze, potičući pratitelje da ih masovno dijele.
Telegram je veoma sličan drugim aplikacijama za dopisivanje (WhatsApp, Viber, Facebook Messenger, Signal), ali je sve češće percipiran i korišten kao društvena mreža. Osim grupnih chatova koji mogu primiti do 200 tisuća korisnika, na Telegramu postoji mogućnost praćenja i otvaranja kanala. Administratorima kanala veoma je lako širiti informacije jer je, u pravilu, komunikacija jednosmjerna, jednostavna i nesmetana. Obični pretplatnici kanala imaju tek nekoliko opcija: reagirati na objavljeni post ili, eventualno, ga komentirati.
Slobodan protok sadržaja na Telegramu ne ometaju ni moderatori, niti nezavisni fact-checkeri s kojima su druge društvene mreže (Metine Facebook i Instagram te TikTok) sklopile partnerstvo kako bi smanjile doseg širenja dezinformacija. Stoga je posljednjih godina Telegram postao prava oaza širitelja dezinformacija.
U toj se oazi napajaju i domaći dezinformatori. Portali, pojedinci ili skupine korisnika koje su Faktografu ranije poznate po širenju takvih sadržaja imaju svoje pratitelje i na Telegramu. Mnogi od njih svoje korisnike s drugih društvenih mreža, primjerice Facebooka, koji ima snažnije mehanizme suzbijanja širenja netočnih tvrdnji, preusmjeravaju na Telegram (1, 2, 3, 4).
Iako je objavljeno nekoliko istraživanja (1, 2, 3) koja pokazuju kako se preko Telegrama građane Europske unije uključuje u dezinformacijske kampanje, EU još uvijek nema puno prostora za djelovanje.
Nemaju ni pojedinačni korisnici jer Telegramovi uvjeti pružanja usluge ne sadrže niti jednu referencu na nedopuštanje dezinformacija na platformi. Dezinformacije ili lažne vijesti nemoguće je prijaviti moderatorima jer ta kategorija ni ne postoji.
Telegram uglavnom, uz “privatnost”, garantira i nekažnjivost.
