Facebookom se širi video koji navodno pokazuje NATO trupe u ruskoj regiji Kursk na koju je početkom kolovoza Ukrajina pokrenula ofenzivu.
Snimka traje 19 sekundi i na njoj je nekoliko vojnika koji se bore na ulici, usred eksplozija i dima, pokraj izgorjelog automobila. Zvučnu pozadinu čine pucnjava i dramatična glazba.
“Nato plaćenici u Kursku (Rusija)”, natpis je koji je umetnut u snimku koja je na Facebooku objavljena 3. rujna 2024. godine (arhivirano ovdje).
U opisu Facebook posta također stoji:
“Plaćenici zapadnih zemalja #Nato”
Snimka je isječak iz filma
Prikazane scene, osim što nemaju veze s nedavnim vojnim potezom Ukrajine, nisu nastale u ruskoj pograničnoj regiji niti na bilo kojem drugom stvarnom ratištu. Vojnici koji su tamo prikazani nisu plaćenici NATO-a ili zapadnih zemalja, nego su – glumci.
Radi se o isječku iz suvremene ruske ratne drame “Luchshiye v adu” (Najbolje u paklu) koja je premijerno prikazana u listopadu 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. U filmu se sukobljavaju dvije vojske neimenovanih država.
Jedinice “bijelih” izvode operaciju zauzimanja nekoliko zgrada, a njihov zadatak je zauzeti osmatračnicu i usmjeriti jurišne zrakoplove na ciljeve iza neprijateljskih linija. Njima se suprotstavljaju “žute” jedinice, koje su se smjestile u tim objektima i također su spremne boriti se do kraja.
Nacionalnost “bijelih” i “žutih”, godina i mjesto bitke nisu naznačeni u filmu, međutim, promatrači pretpostavljaju da “bijeli” predstavljaju Ruse (moguće čak plaćenike iz ruske paravojne skupine Wagner jer se, prema ruskim medijima, autorstvo pripisuje i bivšem vođi te skupine Jevgeniju Prigožinu), a “žuti” Ukrajince (1, 2).
Film koji traje gotovo dva sata moguće je pogledati na YouTubeu, gdje se, nakon sat i četiri minute, može pronaći scena iskorištena za netočnu tvrdnju s društvenih mreža.
Iznenadna operacija
Ukrajina je 6. kolovoza ove godine izvela napad na rusku regiju Kursk. Napad je iznenadio Rusiju, ali i, prema pisanju svjetskih medija, zemlje koje podupiru Ukrajinu te NATO savez, koji ga ni tjedan dana nakon nije službeno komentirao.
Jedan od ciljeva ukrajinskog upada u Kursk, prema riječima ukrajinskog vrhovnog vojnog zapovjednika Oleksandra Sirskog, bilo je preusmjeriti ruske snage iz drugih područja, prije svega na istoku Ukrajine blizu Pokrovska i Kurahova.
Kijev procjenjuje da je zauzeo 1 300 četvornih kilometara ruskog teritorija i stotinjak naselja te da je u posljednjih mjesec dana Rusija u kurskoj oblasti izgubila 6 000 vojnika, što poginulih, što ranjenih. Prema pisanju TASS-a, ruske tiskovne agencije, više od 11 500 stanovnika Kurske oblasti nalazi se u ruskim centrima za privremeni smještaj te medicinskim i socijalnim ustanovama.
Prošlog je tjedna ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da ukrajinski upad nije uspio zaustaviti napredovanje ruskih snaga u Donbasu te je oslabio ukrajinske obrambene položaje duž fronta, što je pomoglo snagama Moskve. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, s druge strane, govori kako ukrajinska vojska postiže sve zacrtane ciljeve u Kurskoj oblasti.
Snage NATO-a nisu u Rusiji
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, prošlog je četvrtka ocijenio kako je Ukrajina “puno postigla u svojoj ofenzivi na Kursku oblast u Rusiji” te da je teško reći kako će se situacija dalje razvijati.
“Samo Ukrajinci mogu donijeti teške izbore koji su potrebni, poput lokacija za raspoređivanje svojih snaga i vrste ratovanja prikladne u ovoj situaciji”, rekao je medijima. Dodao je i da Ukrajina ima pravo na samoobranu, uključujući projektile dugog dometa koji mogu dosegnuti vojne ciljeve na ruskom teritoriju.
Kako je u kolovozu izvijestila Al Jazeera, nekoliko zemalja NATO-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku dopustilo je Ukrajini da upotrijebi njihovo oružje u Kursku. Ukrajina je potvrdila da je upotrijebila topnički raketni sustav visoke mobilnosti HIMARS koje su joj isporučile Sjedinjene Američke Države, tijekom napada na mostove u Rusiji.
Naknadno je 13 zemalja NATO-a, prema pisanju Al Jazeere, dalo dozvolu Ukrajini da koristi zapadno oružje poput tenkova, topničkih sustava i borbenih vozila pješaštva unutar Rusije. Taj popis uključuje: Francusku, UK, Poljsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Nizozemsku, Švedsku, Češku, Finsku, Dansku, Norvešku i Kanadu.
Iako NATO daje podršku ukrajinskoj kurskoj ofenzivi, to ne znači da će alijansa – čija članica još uvijek nije Ukrajina – ili njene članice slati trupe u Rusiju (tehnički, to mogu samo članice jer NATO nema vlastitu vojsku). Uostalom, neće ih slati ni u Ukrajinu jer bi to dovelo do žestoke eskalacije sukoba.
“Akcije NATO-a su obrambene, osmišljene ne da izazovu sukob, već da spriječe sukob. Savez ima odgovornost osigurati da ovaj rat ne eskalira i proširi se izvan Ukrajine, što bi bilo još razornije i opasnije. Provođenje zone zabrane leta ili raspoređivanje borbenih trupa u Ukrajini dovelo bi snage NATO-a u izravan sukob s Rusijom. To bi značajno eskaliralo rat i dovelo do veće ljudske patnje i razaranja za sve uključene zemlje”, pojašnjeno je na službenim stranicama NATO-a.
Dakle, ne postoji stvarna namjera ili službena potvrda da NATO šalje vojsku na ukrajinsko/rusko ratište. Čak i da postoji, isječak iz ruskog, dvije godine starog filma, nije dokaz za to.
