Bivši saborski zastupnici, nekadašnji ministri i niz drugih stranačkih kadrova, što aktivnih što u mirovini, našlo se na popisu onih koji bi željeli biti vanjski članovi saborskih odbora. Popis pristiglih prijava objavio je saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove koji bi idući tjedan trebao parlamentu predložiti liste kandidata po odborima.
Iako se prema Poslovniku Sabora vanjski članovi saborskih odbora biraju iz redova javnih, znanstvenih i stručnih kadrova, već je gotovo postala praksa da u tome svoju novu nišu sve više pronalaze političari. Sve je manje mjesta za predstavnike akademske zajednice i civilnog društva. Tako je bilo u posljednja dva saziva (1, 2) Sabora, a postoji realna opasnost da se to ponovi i ovoga puta.
Na javni poziv za 116 vanjskih članova u 24 saborska odbora pristiglo je 765 kandidatura.
Teško je reći koliko je zapravo osoba apliciralo, jer su se mnogi javili za dva ili više odbora. Ima i slučajeva da su neki kandidati poslali prijave za svaki od 24 saborska odbora. Naravno, ako takvi ambiciozni rekorderi i budu izabrani, moći će biti vanjskim članom samo u jednom od njih.
Vanjski članovi saborskih odbora mogu, isto kao saborski zastupnici, na sjednicama matičnih radnih tijela raspravljati o predloženim zakonima, postavljati pitanja i predlagati rješenja – jedino ne mogu glasati.
Svrha vanjskih članova je da novim pogledima na neku temu, svojim stručnim znanjem i iskustvom doprinesu što boljim rješenjima, a ne da budu produžena ruka ove ili one političke opcije, da ne služe podebljavanju ovog ili onog zastupničkog kluba. To se s vremenom izvitoperilo.
Pregledom pristiglih kandidatura, ustanovili smo da su oko stotinu prijavljenih ili članovi ili blisko povezani s nekom od političkih stranaka zastupljenih u aktualnom sazivu Sabora. Do još jednom prođemo sve kandidature, vjerojatno bi našli toga i više.
U tom obilju stranačkih opcija i političkih karijera, prijave znanstvenika, sveučilišnih profesora i ljudi iz struke i iz prakse djeluju poput incidenta.
Saborski odbori imaju od tri do devet vanjskih članova. Najviše, njih devet, ima Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a najmanje ih je, po tri, u odborima za turizam, obitelj, ratne veterane, graditeljstvo, zaštitu okoliša, poljoprivredu, regionalni razvoj i za ravnopravnost spolova.
Najviše prijava, već tradicionalno, stiglo je za saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu – za šest mjesta 60 kandidatura; Odbor za obitelj, mlade i sport – za tri člana 57 prijava te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, za šest mjesta 40 kandidatura. Za Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije stiglo je 40 kandidatura za samo tri mjesta.
Vlada i Sabor u malom
Ako bi slagali neki alternativni Sabor ili neku paralelnu vladu, iz popisa prijavljenih kandidata HDZ-a i SDP-a, ali i drugih stranaka, složili bi njihovu sliku u ogledalu, neku vladu i Sabor u malom.
Među onima koji žele biti vanjski članovi saborskih odbora pobrojali smo 12 bivših saborskih zastupnika HDZ-a. To su, među ostalim, Ante Bačić, Božo Ljubić, Ljubica Maksimčuk i Đurđica Sumrak. Donedavna zastupnica HDZ-a Marija Jelkovac još uvijek prima naknadu plaće po modelu 6+6 nakon četverogodišnjeg mandata u Saboru, a sada se već javlja da bude „vanjska“. Svoje prijave poslale su i nekadašnje HDZ-ove saborske zastupnice i bivše ministrice Ana Lovrin i Nada Murganić te bivša zastupnica Sanja Putica koja je bila i državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Ni u SDP-u ne zaostaju puno. Njihovih sedam nekadašnjih zastupnika želi ponovo u Sabor pa makar kao vanjski članovi. Među njima i Ivo Jelušić, Tatjana Šimac Bonačić i Daniel Mondekar, kao i Branko Grčić koji je bio i ministar regionalnog razvoja i potpredsjednik vlade za gospodarstvo u vrijeme Zorana Milanovića.
Uz to, javilo se i nekoliko bivših SDP-ovih zastupnika koji su prešli u nezavisne ili Socijaldemokrate, kao što su Domagoj Hajduković, Mario Habek i Marina Opačak Bilić, koja se prijavila za čak 14 odbora.
Kandidaturu je predao i Davorko Vidović koji je bio i ministar rada i socijalne skrbi u vladi Ivice Račana.
Gordan Maras, nekadašnji SDP-ov zastupnik i ministar poduzetništva i obrta, kojem je nedavno odbijen zahtjev za povratak u stranku, također želi biti vanjski član, kao i njegov tadašnji savjetnik u ministarstvu Davor Nikolić.
Listama nekadašnjih saborskih zastupnika HDZ-a i SDP-a treba dodati i prijave niza županijskih, gradskih i općinskih vijećnika, bivše župane i zamjenike župana, gradonačelnike i zamjenike gradonačelnika, brojne zaposlenike različitih ministarstva, državnih agencija, vladinih ureda, gradskih i županijskih uprava, javnih poduzeća…
Pitanje je kako će oni, ako budu izabrani, na sjednicama saborskih odbora zastupati neku alternativu ili će samo pogledavati prema stranačkim opcijama iz kojih dolaze, pa tako i nastupati.
Samostalno naučio čitati ćirilicu
I u Domovinskom pokretu (DP), kao najvećem HDZ-ovom koalicijskom partneru, polako usvajaju sličan princip „kadrovi rješavaju sve“. Njihova lista broji 12 ljudi koji žele u saborske odbore.
Među imenima koje je DP i službeno podržao su Krunoslav Gršić, magistar politologije koji trenutno radi kao sastavljač elektromehaničkih komponenti i sklopova. U svojoj prijavi za saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav navodi da se služi engleskim i srpskim jezikom te da je „samostalno uz filmove, knjige i televiziju naučio čitati srpsku ćirilicu, tako da je bez problema može čitati“. Posjeduje i certifikat Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti da je pohađao zimsku školu „Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u demokratskim društvima“.
Svoju prijavu za četiri odbora predala je i ekonomistica Ana Gulić, zaposlena u uredu Domovinskog pokreta za Splitsko-dalmatinsku županiju, kao i Davor Milaković, vijećnik DP-a u Gradskom vijeću Koprivnice koji se kandidirao u dva odbora.
DP je predložio, među ostalim, i Ermilu Pozaić, višu stručnu savjetnicu u Upravi za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.
Hrvoje Šlezak želi u bilo koji od 24 odbora, Željko Sačić zaokružio ih je 17
Hrvatski suverenisti nešto su skromniji. Pronašli smo samo tri njihova kandidata, ali svaki od njih s pozamašnim ambicijama.
Tako se Hrvoje Šlezak, bivši član stranke Hrast i nekadašnji zamjenik ministra obrazovanja Predraga Šustara, prijavio za svaki od 24 saborska odbora, pa koji prođe.
Donedavni saborski zastupnik Željko Sačić, kojeg su podržali i stranka Pravo i pravda i nezavisni Josip Jurčević, zaokružio je 17 saborskih odbora, a odvjetnik Davorin Karačić, poznat po zastupanju Marka Perkovića Thompsona, njih osam.
Mnogi kandidati u životopisu ne navode članstvo u stranci, čak ni kada pišu da su bili saborski zastupnici ili da su sada gradski ili županijski vijećnici pa smo tek dodatnim provjerama utvrdili iz koje je netko političke stranke.
Četvero prijavljenih dolaze iz stranke Možemo!, među njima i Đuro Capor, poznati borac za javno dobro iz Dubrovnika.
Ni IDS nije škrtario s kandidatima. U saborske odbore kao vanjske članice žele Helga Može, predsjednica Kluba žena IDS-a, i Sandra Ćakić Kuhar, predsjednica Skupštine Istarske županije i bivša zamjenica istarskog župana.
Javili su se i Dorotea Pešić-Bukovac, nekadašnja saborska zastupnica IDS-a, koja je u prošlom sazivu Sabora bila vanjska članica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, kao i nekadašnji zastupnik Valter Boljunčić, koji već ima iskustvo vanjskog člana saborskog Odbora za obrazovanje znanost i kulturu.
Mjesečna naknada
I u prošlom sazivu Sabora bila je poplava stranačkih kandidata, od kojih se dio javlja i sada.
Na kraju je dosta njih i izabrano, pa je bilo primjera, poput saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, da od šest vanjskih članova tri budu bivši saborski zastupnici HDZ-a, SDP-a i IDS-a ili u Odboru za obitelj, mlade i sport, da od tri vanjska člana dvoje budu bivši saborski zastupnici Mosta i IDS-a.
Vanjski članovi saborskih odbora ne dobivaju plaću za svoj angažman, ali imaju pravo na naknadu. Ona se temelji na Odluci i njezinim izmjenama i dopunama (1, 2, 3) za što je nadležan saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
U prošlom sazivu Saboru mjesečna naknada je iznosila 309,77 eura bruto, rečeno nam je u saborskoj Službi za medije.
Osim toga, vanjski članovi odbora imaju pravo na naknadu troškova za rad i sudjelovanje na sjednicama (dnevnicu, podmirenje troškova noćenja i prijevoza).
U saborskoj Službi za medije rekli su nam kako očekuju da će matični Odbor za izbor i imenovanja za idući tjedan sazvati sjednicu na kojoj bi se trebala usuglasiti lista kandidata koja će ići na plenarnu sjednicu.
Kada će se glasati u Saboru još nije poznato.
Dakle, još ima vremena da se stranački apetiti malo smanje i da zastupnici podrže što više nezavisnih kandidata preko kojih bi se u Saboru ipak mogao čuti glas struke i javnosti.
Otezanje s imenovanjima
Procedura izbora vanjskih članova saborskih odbora nepotrebno je duga. Ovoga puta ona još nije dovršena, a prošlo je već gotovo šest mjeseci od konstituiranja Sabora.
Razvlačenje s procedurom nije izuzetak. I ranije se otezalo mjesecima.
Rekordno odugovlačenje s imenovanjima bilo je u sazivima Sabora konstituiranim u prosincu 2011. i u listopadu 2016. godine, kada je trebalo proći po godinu dana da bi parlament napokon imenovao vanjske članove saborskih obora. U međuvremenu je Sabor usvojio na desetke zakona, bez da se u matičnim odborima čuo glas stručnjaka i civilnog društva. Tako je i ovoga puta.
Od 16. svibnja, kada je konstituiran aktualni Sabor, pa do danas, dnevni red (1, 2, 3, 4) je pun prijedloga zakona, izvještaja i drugih akata. Mnogi od njih su već prošli i kroz matične saborske odbore. Da su na vrijeme imenovani vanjski članovi – ako ne prije ljetne stanke, a onda barem u prvih mjesec dana jesenskog zasjedanju Sabora – oni su mogli sudjelovati i raspravljati i o tim prijedlozima, ali i o nizu drugih tema od kojih su neke bile vrlo interesantne i široj javnosti.
Da je izabrano šest vanjskih članova u saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav – a to su ipak u pravilu ustavni stručnjaci i profesori pravnih fakulteta – oni su mogli, ravnopravno s političarima, postavljati pitanja prijavljenima za novih 10 ustavnih sudaca u nedavnim višednevnim saslušanjima 62 kandidata. Oni bi potom mogli izreći i mišljenje o njima, jedino što ne bi mogli glasati.
Ovako, ispitivanje kandidata za ustavne suce, prošlo je bez glasa struke.
Također, da je izabrano šest vanjskih članova Odbora za obranu – pod uvjetom da su doista imenovani stručnjaci za obrambena pitanja – oni su mogli sudjelovati na sjednicama Odbora za obranu kada je na dnevnom redu bio set odluka o slanju hrvatskih vojnika u EU i NATO misije (1, 2), uključujući i spornu misiju NSATU za potporu Ukrajini.
Da su imenovani, o istoj temi moglo je raspravljati i šest vanjskih članova Odbora za vanjsku politiku kada je gostovao v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge. Isti dnevni red o vojnim misijama bio je i na sjednici Odbora za zakonodavstvo, koja je također prošla bez šest vanjskih članova koji nisu imenovani ni u taj odbor.
Prije dva tjedna Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo raspravljao je o izmjenama propisa o minimalnoj plaći, o tržištu rada i o strancima, također bez vanjskih članova. U taj odbor inače se biraju četiri člana – jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, jedan iz Hrvatske udruge poslodavaca i dva predstavnika iz znanstvenih institucija, koji se bave radnim pravom i mirovinskim osiguranjem.
I tako bismo mogli nabrajati prijedloge zakona i odbore na kojima su rasprave vođene bez sudjelovanja stručne javnosti.
U proteklih pola godine ni jedna stranka, ni jedan saborski zastupnik ili zastupnica, nisu javno postavili pitanje zašto nema vanjskih članova, zašto se čeka s njihovim imenovanjima. Nakon što smo vidjeli popis prijavljenih kandidata, odgovor se nameće sam po sebi.
