U sklopu saborske rasprave o Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću nezavisna zastupnica Marijana Petir (članica Kluba zastupnika HDZ-a) navela je kako oporbeni SDP nepravedno optužuje Plenkovićevu Vladu za problem iseljavanja. Pritom je izjavila i iduće:
Da ipak rezultati postoje govori i činjenica da se 17 000 ljudi vratilo iz Irske, da iz Njemačke imamo više povratnika nego onih koji u Njemačku odlaze.
Premijer se nastavio na izlaganje zastupnice Petir riječima:
Točno je. Migracijski saldo na ovome slajdu koji smo vam uputili govori sam za sebe. Ove brojke ovdje u 2022. i 2023. godini govore da se više ljudi u Hrvatsku doselilo nego odselilo. Dvije godine za redom. Trend je naravno prouzročen time što je onaj dio naših sugrađana koji je iskoristio slobodu kretanja u prvim godinama članstva, sada uslijed niza okolnosti, pa i ekonomskih kriza u nekim članicama EU, shvatio da je naš skok sa 62 posto prosječne razvijenosti na razini Unije na 77 posto, ekonomska situacija u Hrvatskoj takva i prilika za pronalaženja posla i osiguravanja egzistencije sebe i obitelji povoljnija nego u inozemstvu.
Teza o tome da se u Hrvatsku iz Irske vratilo 17 000 građana navodi se u članku objavljenom u Večernjem listu 27. studenog. Članak je naslovljen “Irska više nije obećana zemlja, kući se vratilo 17 tisuća Hrvata”. U njemu se prenosi izjava demografa Nenada Pokosa koji tvrdi kako je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13 649 hrvatskih državljana te pritom ističe kako se “smatra da je 2022. u Irskoj živjelo znatno više od popisom utvrđenih naših državljana”. To potkrjepljuje time što se svakom doseljenom stanovniku u Irsku dodjeljuje Personal Public Service Number (PPS), “a broj dobivenih PPS-a za hrvatske državljane između 2011. i 2022. iznosi 29.356.”
Večernji list je za potrebe tog teksta kontaktirao i hrvatskog veleposlanika u Dublinu, Davora Vidiša, koji je na temelju te razlike u broju PPS-ova zaključio “kako se u Irskoj nalazi između 16 i 17 tisuća državljana RH, a polovica njih od oko 34 tisuće koji su dobili PPS broj u proteklih 20-ak godina većinom se vratila u Hrvatsku, a manji dio je otišao u druge članice EU.”
Dakle, riječ je o procjeni veleposlanika, a ne preciznim podacima. Kada je nekoliko dana kasnije portal Index.hr kontaktirao Vidiša oko pravog broja povratnika, veleposlanik je još jednom naglasio da postoje samo procjene koliko je Hrvata u Irskoj te da je i nemoguće točno utvrditi koliko se njih u zadnje dvije godine od tamo doista vratilo u Hrvatsku. Međutim, broj izdanih PPS-ova zadnjih se godina smanjuje.
Plenković iznosi neprovjerene brojke
Dakle, iako se članak Večernjeg lista u naslovu pozvao na paušalne procjene, to je bilo dovoljno premijeru Plenkoviću da već idući dan, 28. studenoga, na trećoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH izjavi iduće:
“Vratilo se 17 000 Hrvata iz Irske, jer su cijene stanovanja tamo postale nesnosne i za Irce, pogotovo u Dublinu. No, o tom povratku gotovo da nitko u Hrvatskoj i ne zna. Naglašava se samo kada Hrvati odlaze, dok je tišina kada treba izvijestiti o povratku u domovinu.”
Tu tezu je potom ponovio 2. prosinca prilikom obilježavanja Dana Grada Osijeka. “Pogledajte koliko ljudi se vraća, vraća ih se u Slavoniju, pogledajte koliko ih se vratilo iz Irske. Hrvatska, za razliku od njihovog mandata, lovi korak za EU-om. Okrenite se malo ovdje što se sve napravilo”, izjavio je premijer.
Ne postoji točan broj povratnika iz Irske u Hrvatsku
Na stranicama Državnog zavoda za statistiku (DZS) nalaze se podaci o migracijama stanovništva Republike Hrvatske. No i ti podaci ne daju pravu sliku jer svi oni koji napuštaju zemlju ne prijavljuju svoj odlazak MUP-u. Na stranicama DZS-a, kao prvo, broj hrvatskih državljana koji su otišli i vratili se iz Irske navodi se tek od 2016. godine. Ipak, kada se ti dostupni podaci zbroje, DZS barata s podacima da je u Irsku od 2016. pa do 2023. otišlo 11 222 Hrvata, a vratilo ih se 2 024.
Kao drugo, ta službena statistika pokazuje da se 2022. godine u Irsku odselilo 1 180 hrvatskih državljana, a vratilo tek njih 284. Prošle godine taj je odnos bio nešto bolji, 575 odseljenih naprema 324 povratnika, ali prema tim podacima se i dalje više Hrvata seli u Irsku nego što se iz nje vraća.
Zastupnica Petir tako je u sabornici zapravo ponovila informaciju koja nije utemeljena u službenim podacima.
132.263 Hrvata se nije vratilo iz Njemačke
Svoju izjavu o povratnicima iz Irske Petir je dodatno začinila i onom neistinitom da “iz Njemačke imamo više povratnika nego onih koji u Njemačku odlaze”.
Nejasno je na koje se točno razdoblje Petir referirala, ali ako se ponovno okrenemo podacima DZS-a oni pokazuju da se od 2002. (najranija godina koju DZS nudi) pa do 2023. iz Hrvatske u Njemačku odselilo 172 229 Hrvata, a vratilo njih svega 39 993. Prema tome, da bi izjava nezavisne saborske zastupnice Marijane Petir bila istinita u Hrvatsku bi se iz Njemačke trebalo vratiti još 132 264 Hrvata.
Lani je i dalje dvostruko više ljudi iz Hrvatske otišlo u Njemačku nego što ih se vratilo (11 031 naprema 5 014). Trend se ipak popravlja jer je 2022. godine taj odnos bio 14 184 naprema 4 334.
Inače, podaci Zavoda pokazuju i da je najveći broj hrvatskih državljana put Njemačke krenuo u prvom Plenkovićevom mandatu. O tome je pak Faktograf izvještavao i ranije kada je premijer netočno tvrdio da Hrvatska prolazi kroz proces iseljavanja kakav je bio i u drugim novim članicama. Točno je, pak, da je Hrvatska po broju iseljenih nakon ulaska u Europsku uniju najgora u toj zajednici.
Premijer manipulira podacima
Što se tiče Plenkovićeve replike zastupnici Petir u kojoj točnost njenih tvrdnji želi potvrditi pozitivnim migracijskim saldom, odnosno pokušava ostaviti dojam da je riječ o Hrvatima koji su otišli u EU pa se vratili, radi se o obmanjivanju javnosti.
Iako je istina da je protekle dvije godine migracijski saldo Hrvatske napokon opet na strani većeg broja useljenih nego iseljenih, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da tomu nije tako zbog Hrvata povratnika, već zbog dolaska državljana iz Bosne i Hercegovine, izbjeglica iz Ukrajine te stranih radnika kojima su izdane dozvole za boravak i rad.
Na svojim internetskim stranicama DZS za 2022. navodi kako se u dolascima iz inozemstva 17,8 posto odnosi na hrvatske državljane (10 340) i 82,2 posto na strance (47 628). Za prošlu godinu navode da se iz inozemstva doselilo 15,6 posto hrvatskih državljana (10 852) i 84,4 posto stranaca (58 538).
Iz Vlade Faktografu do objave ovog teksta nisu odgovorili i koji je to točno “slajd” koji je premijer pokazivao pred saborskim zastupnicima – rekavši da im ga je poslao – i koji navodno dokazuje ono što on navodi. Da nisu dobili te podatke potvrdili su nam i iz oporbe.
Zaključno, premijer Andrej Plenković manipulirao je podacima kako bi stvorio dojam da se veći broj Hrvata vraća u zemlju nego što iz nje iseljava. Pravi broj Hrvata povratnika iz Irske u Hrvatsku nije moguće točno utvrditi, već se radi o procjenama, a broj Hrvata koji su se vratili iz Njemačke i dalje je višestruko niži od broja odseljenih u tu državu, iako se trend zadnje godine neznatno popravlja. Hrvatski migracijski saldo, na kojeg je premijer ukazivao, a koji ide u korist useljavanja, spašavaju strani radnici, a ne Hrvati povratnici.
