Pripadnici srpske i češke nacionalne manjine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i dalje će imati pravo na svoje županijske vijećnike i zamjenike župana iako je udio Srba i Čeha u toj županiji pao ispod pet posto.
Skupština Bjelovarsko-bilogorske županije krajem prošlog tjedna usvojila je izmjene Statuta kojima se pripadnicima srpske i češke nacionalne manjine jamči po jedan županijski vijećnik te po jedan zamjenik župana neovisno o udjelu tih nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu županije. To znači da će i nakon lokalnih izbora u proljeće iduće godine u županijskoj skupštini među 37 vijećnika morati biti jedan vijećnik pripadnik srpske manjine i jedan vijećnik češke manjine, a da će župan, uz jednog „redovnog“ zamjenika koji se bira na neposrednim izborima, imati i dalje još dva zamjenika – jednog iz češke i jednog iz srpske manjine.
Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonu o lokalnim izborima, nacionalne manjine čiji je udio na nekom području pet posto ili više imaju pravo na općinske, gradske ili županijske vijećnike te zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana. To je zakonski minimum, ali općine, gradovi i županije svojim statutima mogu manjinama zajamčiti fiksna mjesta u vlasti neovisno o njihovom udjelu u stanovništvu.
Upravo tu je zakonsku mogućnost iskoristila Bjelovarsko-bilogorska županija kako bi pripadnicima češke i srpske manjine zajamčila sudjelovanje u predstavničkoj i izvršnoj vlasti iako je, prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, udio Čeha u županiji pao s 5,25 na 4,91 posto, a Srba sa 6,31 na 4,87 posto.
Donošenju izmjena Statuta Bjelovarsko-bilogorske županije prethodila je žustra rasprava županijskih vijećnika, većine HDZ-HSLS-DHSS i dijela opozicije.
Skupštinska većina pozivala se na očuvanje stečenih prava Čeha i Srba, zakonske odredbe i europske standarde, a opozicija ih je prozivala za ponižavanje većinskog naroda i diskriminaciju svih ostalih manjina. Nisu izostale i uobičajene optužbe za „manjinsko uhljebništvo“.
Na kraju je Županijska skupština s 24 glasa „za“, 5 „protiv“ i jednim suzdržanim, izglasala izmjene Statuta.
Lozo: Opasni presedan
Svoj komad kolača na „manjinskom pitanju“ pokušala je izboriti i Branka Lozo, predsjednička kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO).
Tri dana prije sjednice Županijske skupštine održala je konferenciju za novinare u središnjem bjelovarskom parku na kojoj se obrušila na prijedlog izmjena Statuta. Nazvala ga je „opasnim presedanom s nesagledivim posljedicama“.
„Kada bi se izglasala promjena, istog časa bi se pripadnici tih nacionalnih manjina mogli za sve buduće situacije pozivati i vikati da su to njihova stečena prava“, rekla je Lozo.
Prema njezinom mišljenju, za izmjene Statuta ne postoji nikakav opravdani razlog jer u županiji živi veliki broj manjina koje su „zaštićene, zadovoljne i koje dijele dobro i zlo s pripadnicima većinskog naroda“.
„Zašto Andrej Plenković i HDZ stalno rade ustupke, pogotovo određenim nacionalnim manjinama?“, zapitala se predsjednička kandidatkinja.
Postavila je i pitanje kome bi se nezadovoljni vijećnici mogli obratiti nakon eventualnog usvajanja takvog Statuta, jer je i novi sastav Ustavnog suda „izglasan kao politička trgovina“.
„Ja ću pustiti vama vaših pet, vi pustite nama naših pet, bez da se primijenio kriterij izvrsnosti. Pitanje je kakvu bi odluku taj Ustavni sud donio. Pravna nesigurnost u državi se povećava. Građani više ne znaju na koja prava imaju pravo, a na koja nemaju“, ustvrdila je Branka Lozo.
Prioritet joj je, kaže, da se hrvatski narod u Hrvatskoj osjeća sigurno, slobodno, zaštićeno i ne manje vrijedno nego bilo koji drugi narod u Hrvatskoj. Želi stati na kraj „duhu jugoslavenizma“ koji je zavladao politikom, institucijama i obrazovanjem, a tema nad temama je opasnost zamjene stanovništva, dolazak ilegalnih migranata sa svih strana i nekontrolirano doseljavanje stranih radnika.
Prozivanje „uhljeba“, Kajtazija i Pupovca
Inicijativu za izmjenu županijskog Statuta potaknuo je Vladimir Bilek, saborski zastupnik češke i slovačke manjine i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Saboru, ujedno i županijski vijećnik. Na njegov poticaj, županijski Odbor za statut i poslovnik uputio je prijedlog Županijskoj skupštini na izglasavanje.
„Predlažemo da se, sukladno zakonima, zadrže dosadašnja prava nacionalnih manjina na svoje predstavnike u predstavničkom tijelu i izvršnoj vlasti, a što je u skladu i s uredbama EU i Europskog vijeća“, kratko je obrazložio prijedlog Silvestar Štefović (HDZ), predsjednik skupštinskog Odbora za statut i poslovnik.
Diskusija koja je potom uslijedila bila je žešća nego netom završena rasprava o županijskom proračunu za 2025. godinu.
Zanimljivo da su protivnici novog rješenja problematizirali isključivo zajamčena mjesta za manjinske dožupane, ali ne i zajamčena mjesta za manjinske vijećnike u Županijskoj skupštini
Nezavisna vijećnica Ines Vrbanić smatra da se mijenjanjem Statuta zbog dvije manjine radi diskriminacija ostalih nacionalnih manjina u županiji. Ne vidi razloga zašto bi se njih posebno štitilo, jer „mjesto dožupana nije baština, nego izvršna funkcija“.
Nikada nije stekla dojam da su manjine igdje u Hrvatskoj zanemarene ili diskriminirane. Ne vidi problem u njegovanju narodnih običaja, ali sudjelovanje manjina u izvršnoj vlasti, po njoj, ne postoji u EU.
„Ne vidim neku korist, jer manjine imaju zastupnike koji ih zastupaju u Saboru, a u našoj županiji veći dio češke manjine je u Daruvaru gdje imaju zamjenika gradonačelnika i vijećnike“, ustvrdila je Vrbanić.
Postavila je i pitanje što ako se uoči lokalnih izbora javi još nacionalnih manjina koje bi tražile ista prava, hoće li Skupština i zbog njih ponovno mijenjati Statut. Time se, kaže, otvara Pandorina kutija.
Posebno je nezadovoljna što je suglasnost s prijedlogom izrazio i Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske i još 11 nacionalnih manjina. Kajtazi je taj dopis uputio bjelovarsko-bilogorskom županu Marku Marušiću (HDZ).
„Ne postoji ni jedan razlog na svijetu zašto bi Kajtazi trebao dati suglasnost našoj Županijskoj skupštini, jer on nije naš član“, rekla je Vrbanić.
Osvrćući se na konstataciju da je riječ o „civilizacijskom činu“, Vrbanić se opet obrušila na Kajtazija.
„Civilizacijski bi bilo da Kajtazi napravi u međimurskim romskim selima struju i vodu, a ne da sebi gradi karate-kipove i hotele“, rekla je.
Ines Vrbanić je široj javnosti postala poznata u svibnju nakon skandalozne izjave da bi ministar demografije mogao biti iz reda romske manjine, jer Romi nemaju problema s natalitetom.
I županijska vijećnica Dubravka Dragašević, donedavno u Domovinskom pokretu (DP), a sada u stranci DOMiNO, nije štedjela riječi.
Unatoč objašnjenjima da i Ustavni zakon i zakoni o lokalnim izborima i lokalnoj vlasti predviđaju mogućnost da se statutima propiše zastupljenost i onih manjina kojih je ispod pet posto, Dragašević je tvrdila da je pet posto obavezan prag. Potom je, u tiradi optužbi, iznijela što nju zapravo muči.
„Zašto mislite da i ostalih 19 manjina u županiji ovim presedanom nemaju pravo na svoje dožupane. Naravno da imaju! Zašto ne bi i vi ostale manjine imale svoje dožupane s visokom plaćom? Novca za manjine je moglo biti više da se ta dva uhljeba dožupana iz reda nacionalnih manjina ne brinu samo za osobne interese“, objašnjavala je Dragašević povišenim glasom.
Zatražila je da manjinski dožupani obavezno Županijskoj skupštini dostavljaju izvještaje o radu da i nacionalne manjine i Hrvati vide na što ta „dva potpuno bespotrebna dožupana“ troše novac poreznih obveznika.
„Zar vjerujete da se svijet ne okreće bez vas?“, ironično se obratila Saši Lukiću i Tanji Novotni Golubić, aktualnom dožupanu i dožupanici iz srpske i češke manjine. Upitala ih je imaju li Hrvati u Srbiji i Češkoj takva prava.
„Vi koji ćete podržati ovakvu odluku ponizit ćete većinski narod Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i ostale nacionalne manjine“, poručila je vijećnica stranke DOMiNO.
Zaključila je da je njezina obaveza da bude odgovorna i prema braniteljima koji su se borili za ovu državu, za koju nisu mislili da će biti ovakva „da će jedan Pupovac vladati Hrvatskom i tražiti prava koja nema“. Za nju je stvar jasna – to je inicijativa Milorada Pupovca, Anje Šimprage i SDSS-a na kojoj se radi protekle tri godine.
Manjinski dožupani zaslužni za mnoge vrijedne projekte
Vladimir Bilek rekao je da je istup Dubravke Dragašević licemjeran. Podsjetio je da je upravo njezina bivša stranka DP na prošlim lokalnim izborima imala Dragišu Žutinića kao kandidata za dožupana iz redova srpske manjine.
„Zar hoćete reći da je on bio vaš uhljeb?“, upitao ju je Bilek.
Naglasio je da sličan model ima Istarska županija, ali i neki gradovi u županiji, poput Grubišnog Polja i Daruvara.
Vijećnici iz vladajuće većine HDZ-HSLS-DHSS objašnjavali su da su manjine veliko bogatstvo, iznosili su primjere suradnje, upozoravali da se manjinski dožupani bore za prava svih manjina u županiji, da su dobri za privlačenje investicija i za mnoge vrijedne projekte u županiji, da je prirodno da se takav model nastavi te „da nije novac mjera svih stvari, nego treba biti i čovjek“.
Skupštini su se obratili i prozvani dožupani.
„Hvala svima koji će to podržati. Na ovaj način smo se izdigli iz svih stvari iz prošlosti. Trebamo gledati unaprijed“, rekao je Saša Lukić, dožupan iz reda srpske manjine. Odgovarajući na prozivanja da iza svega stoji SDSS, rekao je da je on bio kandidat SDP-a.
Tanja Novotni Golubić, dožupanica iz reda češke manjine, izrazila je žaljenje što ima puno stereotipa, ali da je u svom radu imala i podršku koju i sada traži. Pozvala se na „stečena prava češke i srpske manjine“.
„Mi smo prema Popisu iz 2021. godine izgubili 90-ak ljudi, to je veličina statističke greške. Šteta bi bilo da zbog ‘statističke greške’ srpska i češka manjina izgube političke institucije preko kojih zastupamo i ostale manjine“, rekla je Novotni Golubić.
Naglasila je da su sva sredstva koja dolaze u županiju za nacionalne manjine – iz države, EU ili Češke – višestruko veća od iznosa koji se izdvaja iz proračuna županije, da su manjinski dožupani most i prema hrvatskim zajednicama u inozemstvu te da se nada da će usvajanjem izmjena Statuta županija ući u elitnu grupu onih koji njeguju tolerantno i otvoreno društvo.
Mađari dali uvjetnu potporu
Izmjene Statuta podržala je i Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Bjelovarsko-bilogorske županije kao i Vijeće češke nacionalne manjine i Vijeće srpske nacionalne manjine na županijskom nivou.
U materijalima za sjednicu priložen je i stav Predsjedništva Vijeća mađarske nacionalne manjine koji je ponešto drugačiji.
Predsjedništvo Vijeća mađarske manjine podržava izmjene Statuta, ali samo do rezultata novog popisa stanovništva.
Tada bi se trebalo utvrditi hoće li pravo na zajamčena mjesta u Županijskoj skupštini i mjesta dožupana moći koristiti neke druge manjine umjesto srpske i češke ili će se donijeti neko drugo primjereno rješenje koje bi, uz srpsku i češku, uključilo i ostale manjine.
Iz dopisa upućenog Bjelovarsko-bilogorskoj županiji vidljivo je da Mađari, kojih je u županiji 0,62 posto, smatraju da bi i oni kao autohtona manjina trebali imati zajamčena mjesta u predstavničkoj i izvršnoj vlasti u županiji ili po rotirajućem modelu „malo jedne manjine-malo druge“ ili osmišljavanjem nekog drugog modela koji bi istovremeno uključio sve manjine.
U pismu doslovno stoji: „Mišljenja smo da ukoliko rezultati sljedećeg popisa stanovništva prikažu da je broj pripadnika češke i srpske nacionalne manjine s područja Bjelovarsko-bilogorske županije manji od 5 posto ukupnog broja stanovništva županije, a naročito uvažavajući činjenicu da na području naše županije žive i ostale autohtone manjine, pa i mađarska nacionalna manjina koja na ovim područjima živi 150 godina, predlažemo da se u tom slučaju prava koja će češka i srpska nacionalna manjina ostvariti ovim izmjenama Statuta zamijene s ostalim nacionalnim manjinama koje također žive na području naše županije ili da se donese drugačije adekvatno rješenje kojim bi se uključile i ostale nacionalne manjine“.
Što će biti u drugim županijama?
Trenutačno u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju svoje dožupane u 11 županija koji su izabrani na lokalnim izborima 2021. godine.
U većini tih županija manjine to pravo ostvaruju na temelju odredbi Ustavnog zakona koji manjinama s više od pet posto udjela u stanovništvu jamči mjesto dožupana. Baza je bila Popis stanovništva iz 2011. godine.
Po toj osnovi, Srbi sada imaju dožupane u 10 županija: Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj i, već spominjanoj, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojoj i Česi imaju svoju dožupanicu.
Što se tiče preostale Istarske županije, koja se tradicionalno ističe kao pozitivan primjer – u njoj se pravo na dožupana iz redova manjina regulira statutom prema kojem se jedno mjesto dožupana jamči Talijanima neovisno o njihovom udjelu u stanovništvu.
U međuvremenu, proveden je novi Popis stanovništva 2021. godine. Njegovi rezultati su pokazali da je došlo do pada udjela manjina, pa tako na idućim lokalnim izborima Srbi više ne bi imali pravo na zamjenika župana u Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji ako u međuvremenu, po uzoru na Bjelovarsko-bilogorsku županiju, te županije ne izmjene svoje statute.
Idući lokalni izbori bit će u svibnju sljedeće godine. Ako bude političke volje, ima još vremena, iako ne previše, da te tri županije izmjene statute i tako omoguće srpskoj nacionalnoj manjini da zadrži svoje dožupane, iako je udjel Srba na tim područjima pao ispod pet posto.
Ako je suditi po nedavno usvojenom planu, moguće je da će primjer Bjelovarsko-bilogorske županije slijediti Primorsko-goranska županija.
Na sjednici Županijske skupštine početkom prosinca usvojen je Plan savjetovanja s javnošću u 2025. godini u kojem stoji da se u I. kvartalu iduće godine, dakle do kraja ožujka, planira da Županijska skupština Primorsko-goranske županije donese izmjene i dopune županijskog Statuta.
Ne navode se razlozi promjena, ali ako postoji politički dogovor i spremnost lokalnih vlasti da očuvaju dosegnuta manjinska prava moguće je da u tom paketu izmjena budu i one koje se tiču uvođenja zajamčenog zamjenika dožupana iz reda srpske nacionalne manjine, iako je broj Srba u Primorsko-goranskoj županiji pao s 5,03 na 3,93 posto.
Aktualni zamjenik župana iz reda srpske nacionalne manjine je Petar Mamula. izabran kao zajednički kandidat SDP-PGS-IDS-HSU-HSS.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
