U HRT-ovoj debati uoči predsjedničkih izbora sudjelovali su Zoran Milanović, Dragan Primorac, Ivana Kekin, Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić, Niko Tokić Kartelo, Branka Lozo i Miro Bulj.
Niže se nalazi preko 50 različitih tvrdnji čiju je točnost redakcija Faktogafa provjerila za vrijeme trajanja debate.
Sučeljavanja se, međutim, odvijaju brzo. Pokušali smo provjeriti ključne tvrdnje ove debate. Ako smatrate da postoji bitna tvrdnja čiju točnost nismo provjeravali, molimo vas da nam se obratite u sklopu rubrike “Pitali ste”.
Treća kategorija pitanja: Vanjska politika
Branka Lozo u završnici sučeljavanja također je kazala da se događa “velika zamjena stanovništva”. U pitanju je, ponovimo još jednom, potpuno neosnovana teorija zavjere, posebno popularna među ekstremnom desnicom.
Tokić Kartelo kaže da su hrvatski iseljenici u SAD-u jako zainteresirani za povratak u Hrvatsku. Statistički podaci pokazuju da to nije točno. Prema redovitim izvještajima Državnog zavoda za statistiku o migracijama stanovništva, iz SAD-a se u Hrvatsku ne doseljava skoro pa nitko.
“Kad se veliki tuku, malima je mjesto ispod stola”, izreka je koju je Milanović dvaput ponovio u večerašnjoj debati. U ranijim javnim istupima je tu tvrdnju netočno pripisivao Stjepanu Radiću. U večerašnjoj debati točno ju je pripisao Vladku Mačeku.
Zalagali ste se da se ne izgradi Pelješki most, ustvrdila je prema Milanoviću Branka Lozo. Ta informacija je najvećim dijelom netočna. Iako je ispočetka bila skeptična prema isplativosti njegove izgradnje, upravo je SDP-ova vlada započela i dobrim dijelom provela proceduru prema Europskoj uniji koja je preko fondova financirala izgradnju Pelješkog mosta, dok je HDZ-ova vlada potpisala finalni ugovor i svečano otovorila most 2022. godine. U srpnju 2015. tadašnji premijer Milanović, u društvu s ministrima Brankom Grčićem i Sinišom Hajdašom Dončićem predstavio je projekt prometnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske upravo Pelješkim mostom, rekavši da je most odabran kao najbolja opcija i od strane onih koji u Europi o tome odlučuju.
Branka Lozo neutemeljeno je optužila Milanovića da je kao premijer prepustio Veliki i Mali Škoj u Malostonskom zaljevu Bosni i Hercegovini. To nije točno. Kao što je Milanović točno replicirao, ta su dva škoja prepuštena BiH ugovorom iz 1999. godine, u vrijeme Franje Tuđmana.
Točno navodi Miro Bulj da je prosvjedovao kada je Aleksandar Vučić na poziv Kolinde Grabar Kitarović bio u posjetu Hrvatskoj te je točno da ga je tada pitao „Što je s Glinom, kada će Hrvati u Glinu?“. Zbilo se to u veljači 2019. godine. Prosvjed protiv Vučića organizirao je Josip Đakić kao šef HVIDRA-e, a podržao ga je Bulj.
Točna je Milanovićeva tvrdnja da se Primorac slikao s premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom, optuženim za stravične ratne zločine u Gazi. Međunarodni kazneni sud izdao je uhidbeni nalog za Netanyahuom zbog zločina nad civilima u Gazi, a Međunarodni sud pravde u otvorenom procesu razmatra vrši li se u Gazi genocid. Primorac se javno hvalio da mu je izraelski premijer prijatelj koji je u više navrata “na moje traženje stao u obranu i direktnu potporu Hrvatske”.
Miro Bulj točno navodi da je Nizozemska najavila blokadu napredovanja Srbije prema članstvu u Europskoj uniji, navodeći zabrinutost oko spremnosti zemlje za sljedeću fazu u procesu pristupanja.
“Vidimo da nema dovoljno napretka u oblasti vladavine prava u Srbiji. Istodobno, vidimo nedovoljan napredak u odnosima Beograda i Prištine. I tu Srbija ima jasnu odgovornost. Vidimo da još uvijek dovoljno ne usklađuje svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU”, rekao je prošli tjedan Caspar Veldkamp, nizozemski ministar vanjskih poslova u Bruxellesu.
Miro Bulj tvrdi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić četnik. Točno je da je tijekom ratnih 1990-ih bio član Srpske radikalne stranke te blizak suradnik ratnog huškača i ratnog zločinca Vojislava Šešelja, ujedno četničkog vojvode. Vučić danas u javnim istupima demantira da je četnik, ali neosporno je da je i sam tijekom 1990-ih huškao na rat i ratne zločine. Posebno je poznat njegov govor u Glini 1995. godine u kojem je zazivao Veliku Srbiju.
Zoran Milanović je točno kazao da je Dragan Primorac držao predavanje u organizaciji Komore Republike Srpske i Beograd EXPO-a u svibnju ove godine u hotelu Termag na Jahorini, iako njemu prigovara zbog prijateljstva s Dodikom. Primorac je ove godine sudjelovao na tradicionalnom Jahorina ekonomskom forumu koji se održava na teritoriju Republike Srpske. Forum je otvorio Milorad Dodik, a motivacijsko predavanje je održao Dragan Primorac.
Primorac je i na ovom sučeljavanju ponovio netočnu izjavu kako je Milanović u svom mandatu ukupno bio u devet službenih posjeta u inozemstvu, od kojih je četiri puta bio u Republici Srpskoj. Portal Lupa zbrojio je ukupno 46 službenih putovanja u inozemstvo u mandatu Milanovića. Lupa je dobila popis iz Ureda predsjednika koji je provjerila koristeći nezavisne medijske izvore, informacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova ili službene podatke stranih država i dužnosnika.
Zoran Milanović kaže da je predsjednik HDZ-a BiH od strane SAD-a neutemeljeno označen kao ruski agent, “zato što nije pokoran”. Čović, naime, blokira gradnju tzv. južne plinske interkonekcije, tražeći da tvrtka koja će upravljati tim novim pravcem za uvoz plina u BiH preko Hrvatske bude u Mostaru, a ne u Sarajevu. Gradnja ove interkonekcije omogućila bi BiH da se snabdijeva ukapljenim plinom s LNG terminala na Krku, tj. smanjilo bi njenu ovisnost o zemnom plinu koji se uvozi iz Rusije. Iako nema dokaza da je Čović doista “ruski agent”, u bosansko-hercegovačkim medijima u više su navrata bilježene Čovićeve veze s ljudima povezanim s režimom Vladimira Putina. Također, neosporna je činjenica da Rusiji odgovara blokada gradnje južne plinske interkonekcije.
Tomislav Jonjić točno navodi da je HRT Hrvate u BiH nedavno nazvao manjinom. Prije nekoliko tjedana HRT je u najavi priloga o održavanju sjednice Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske naveo kako je „završena treća sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, posljednji panel je o pravima, statusima i položajima hrvatske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini…”. HRT se naknadno ispričao Hrvatima u BiH.
Zoran Milanović netočno govori da samo on u Hrvatskoj ima iskustvo sudjelovanja na NATO summitu. Osim njega, iskustvo sudjelovanja na NATO summitima višekratno je iskusila bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Druga kategorija pitanja: Aktualna društvena pitanja i svjetonazor
Ivana Kekin je točno kazala da je Vinko Kojundžić, koji je snimao video ispred njezinog stana, donirao 4000 eura za kampanju predsjedničke kandidatkinje Marije Selak Raspudić. Selak Raspudić je svoju najvišu donaciju (10.000 eura) dobila od tvrtke Marea Alta d.o.o. hotelijera Petra Ćorluke. Njoj je 1.000 eura donirao i Vinko Kojundžić, kojega mediji opisuju kao Beroševog IT-jevca i fotografa, s obzirom na to da je od bivšeg ministra zdravlja osumnjičenog u korupcijskoj aferi dobio nekoliko poslova izrade softvera. A još 3.025 eura ovoj kandidatkinji donirala je i Kojundžićeva tvrtka Post nomine d.o.o.
Ivana Kekin točno tvrdi da su njeni protukandidati Primorac i Selak Raspudić u javnost plasirali “lažne vijesti” vezano za vilu koju ona i njen suprug Mile Kekin posjeduje u Istri. Podsjećamo, danima su javnim prostorom kružile netočne tvrdnje da je zemljište u Istri na kojem je vila izgrađena kupljeno za samo 25 tisuća kuna.
Branka Lozo je točno izjavila da su „korupcija i klijentelizam, uz ekonomske razloge, glavni razlog zbog kojih naši mladi napuštaju Hrvatsku, iseljavaju Hrvatsku i na taj način doprinose ovom katastrofalno demografskom stanju u kojem Hrvatska danas živi.“
Tom temom se ranije bavio Faktograf. Potvrđuju to rezultati istraživanja Instituta za istraživanje migracija. Njihovo istraživanje pokazalo je da je 65 posto mladih nezadovoljno općom političkom klimom u Hrvatskoj.
Marija Selak Raspudić točno govori da je Primorac stan po povoljnijoj cijeni kupio da bi ga nakon dva dana prodao po tržišnoj cijeni.
„Imamo situaciju gdje imate neke primjere koji su na rubu legalnosti, a sigurno nisu moralni, primjerice ono što ste vi činili gospodine Primorac i što je svima jasno, sa stanom u Splitu kad ste muljali da biste ga dobili po jeftinoj cijeni, a dva dana poslije ga prodali po tržišnoj duplo većoj. Dakle, i to je korupcija i zato niste vjerodostojni u ovoj temi“, kazala je Selak Raspudić. Točno je da je obitelj Primorac kupila stan u Splitu koncem ’90-ih za tadašnjih 72 tisuće maraka, a dva dana kasnije je prodan po tržišnoj cijeni od 148 tisuća maraka.
Djelomično je točna izjava Mire Bulja koji tvrdi da je u Sinju unatrag nekoliko godina više rođenih nego umrlih. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u Sinju 2021. bilo 19 više umrlih nego rođenih i da je 2022. bilo 26 više umrlih nego rođenih. Statistika se poboljšala u korist živih tek lani kada se u Sinju rodilo sedmero ljudi više nego što ih je umrlo.
Ivana Kekin je Primorca optužila da je kao mladi dragovoljac upadao u srpske stanove 90. u Splitu, što je, kazala je, posvjedočio njegov zapovjednik.
Ta je izjava točna, ako je vjerovati riječima Vlade Buzančića, zapovjednika pričuvnog sastava antiterorističke postrojbe PU Spliitsko-dalmatinske od 1. rujna 1990. do 15. siječnja 1992., a koji je u Slobodnoj Dalmaciji u studenom kazao: “Gospodin Dragan Primorac, zajedno sa svojim bratom Damirom i svim prvotimcima Taekwondo kluba ‘Kocunar’, postrojbi pričuvne policije pristupio je negdje u kolovozu ili rujnu 1990. godine, a dana 14. siječnja 1991. kao pripadnik postrojbe koju sam ja vodio dobiva i službena ovlaštenja Ministarstva unutarnjih poslova”. Staž mu prestaje u srpnju 1991. jer je došla uputa da u istim jedinicama ne budu braća pa se Bužančić odlučio zadržati Primorčevog brata Damira.
A što je Primorac radio? Uz čuvanje predsjednika Tuđmana tijekom Europskog prvenstva u atletici, kazao je Bužančić, provodili su “preventivno djelovanje protiv snajperista”, odnosno, kako je rekao: “Pretresali smo po Splitu sumnjive stanove”. Dragan Primorac sudjelovao je u tom pretresanju, potvrdio je, a na pitanje koliko su sumnjivih stanova pretresli kazao je: “Više od 3000.” U to vrijeme neposredno prije izbijanja rata u Splitu su “sumnjivi stanovi” bili srpski stanovi.
Milanović u replici Primorcu točno tvrdi da ustavni suci zapravo nisu suci. Naime, Ustavni sud nije dio sudbene vlasti. Prema Zakonu o sudovima, najviši sud u Hrvatskoj je Vrhovni sud.
Zdravstvo
Kekin točno tvrdi kako hrvatski građani žive tri godine kraće od prosjeka Europske unije, kako stoji u “Pregledu stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u Hrvatskoj” iz 2023. godine. Također je u pravu kada kaže da hrvatski građani imaju drugu najgoru smrtnost u EU od onkoloških bolesti, što potvrđuje OECD-ov izvještaj “Pregled trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama” objavljen prošle godine.
“Ja ću biti protiv rodne ideologije. Normalno je da muško bude muško, a žensko žensko i to je to”, kaže Miro Bulj. To nije točno. “Rodna ideologija” je teorija zavjere, prazni označitelj koji ništa ne znači, a koji fundamentalističke organizacije koriste u svrhu napada na rodne manjine, prvenstveno na transrodne osobe. Što se tiče Buljeve tvrdnje da postoje samo dva spola, ni to nije točno; biologija poznaje ljude koji su interspolni, tj. imaju biološka obilježja muškog i ženskog spola. Nadalje, spol kao biološku kategoriju treba razlikovati od roda kao sociološke kategorije.
Tomislav Jonjić netočno navodi kako je u Milanovićevoj vladi bio jedini ministar zdravstva koji je pravomoćno osuđen te navodi da su u toj Milanovićevoj vladi bile afere s nabavom bezbrojnih EMCO aparata, „dakle, koji su potpuno suvišni, koji trunu i hvata ih, hvata ih hrđa“.
„To su uređaji preko kojih nećemo lako preći“, dodao je Dragan Primorac navodeći kako je to „apsolutna katastrofa u sustavu zdravstva, protuzakonita, protulegalna, protiv stručna“.
Što se tiče ECMO uređaja, povjerenstvo Ministarstva zdravstva je 2015. utvrdilo da ih je nabavljeno previše. No, ti su uređaji tijekom pandemije Covida-19 u potpunosti iskorišteni, štoviše u nekim bolnicama ih je nedostajalo.
Što se tiče optuženog ministra, riječ je o Siniši Vargi protiv kojeg je lani potvrđena optužnica za izvlačenje novca iz HZZO-a, ali netočno je da je pravomoćno osuđen.
Dragan Primorac tvrdi da je Hrvatskoj tijekom epidemije Covida-19 bilo potrebno najviše pet ECMO uređaja. To nije točno. Prema medijskim izvještajima tijekom listopada 2021. godine, ECMO uređaja je hrvatskim bolnicama čak i nedostajalo, usprkos činjenici da ih je tijekom Milanovićeve vlade nabavljeno 35.
“Ja sam prva pokrenula pitanje ECMO aparata”, ustvrdila je Marija Selak Raspudić i to je točno. Ona je na tu aferu iz vremena mandata premijera Zorana Milanovića podsjetila u studenom kada je buknula afera Beroš koja je donedavnog HDZ-ovog ministra zdravstva odvela u pritvor. Kazala je kako su ECMO aparati nabavljeni preko Saše Pozdera, poduzetnika koji je uhićen istog dana kada i Vili Beroš te je tada optužila predsjednika Milanovića da je iz tih razloga pretih oko afere Beroš.
Točna je Milanovićeva tvrdnja da ga je Primorac neutemeljeno optuživao da prima novac od Rusa. Štoviše, tvrdio je da je dokaze o tome prikupljao “čitajući novine”. Iako su u javnom prostoru postojale takve optužbe na Milanovićev račun, nitko nikad nije pokazao nikakve dokaze koji bi doista potvrdili da Milanovića financiraju Rusi.
Točno je, kao što kaže Bulj, da su se djeca HDZ-ovaca bogatila na “raznim testovima” za koronu. Poznat je slučaj 24-godišnjeg Filipa Mihalića iz Varaždina, sina bivšeg saborskog zastupnika Anđelka Mihalića, protiv kojeg je pokrenuta istraga zbog sumnjivih milijunskih poslova s krivotvorenim testovima na koronavirus.
Miro Bulj tvrdi da “nije htio poštovati fašističke korona mjere”. Točno je da se Miro Bulj opirao provođenju epidemioloških mjera za suzbijanje širenja virusa SARS-CoV-2, koji uzrokuje bolest kovid-19. Konkretno, u Gradu Sinju odbio je pristup gradskim ustanovama uvjetovati tzv. kovid propusnicama, koje su se mogle dobiti cijepljenjem ili recentnim testiranjem na virus. Predmetne mjere nemaju nikakve veze s fašizmom, već su uobičajeni način na koji epidemiolozi suzbijaju širenje zaraznih bolesti. Slične su mjere korištene i ranije u povijesti, npr. tijekom epidemije “španjolske gripe” početkom 20. stoljeća.
Zoran Milanović točno navodi da je KBC Rebro imalo odluku prema kojoj liječnici ne smiju raditi u privatnoj praksi. No, ona nije donesena prije „desetak godina“ kako je rekao, nego 2011. godine, a tada je na čelu KBC Rebro bio Željko Reiner.
U međuvremenu je pravilnikom iz 2015. godine bilo propisano da liječnici iz javnog zdravstva ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no 2016. godine ta je odredba ukinuta i tako je ostalo do danas.
Debata je započela – prva je kategorija pitanja: Vanjska i obrambena politika
Milanović je bio u pravu kada je izjavio da je „HDZ probao protuustavno imenovati šefa vojno-obavještajne agencije. Morao sam reagirati da bih to spriječio.“
Ured Predsjednika je 7. srpnja 2023. priopćenjem upozorio javnost kako je tadašnji ministar obrane Mario Banožić dva dana ranije pripremio odluku prema kojoj je on trebao imenovati privremenog čelnika VSOA-e te je već odredio – i u Odluku upisao ime – vojnog časnika kojega je planirao imenovati „za koordinaciju poslova i potpisa akata iz djelokruga Vojne sigurnosno-obavještajne agencije“. Odluka ministra obrane trebala je stupiti na snagu 12. srpnja 2023., a imenovana osoba trebala je obavljati koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga VSOA-e sve do imenovanja ravnatelja VSOA-e.
Točno je da već godinama nije bilo sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, kao što to kaže Zoran Milanović. Premijer Andrej Plenković lani je, kršeći Ustav koji mu nalaže suradnju s predsjednikom Republike, Milanovću poručio kako “ne možeš jedan dan vrijeđati, a sutradan htjeti razgovor”. Zadnja sjednica Vijeća za obranu održana je u svibnju 2021. godine.
Zoran Milanović je kazao da je Marija Selak Raspudić kao saborska zastupnica glasala za slanje hrvatskih vojnika u UN-ovu misiju u Libanonu. Prema saborskoj statistici, ni 2022., a niti 2024. godine, Selak Raspudić nije glasala za slanje hrvatskih vojnika u Libanon. U prosincu je Sabor tu odluku donio sa 125 glasova za, a nitko nije bio protiv, a u listopadu 2022. sa 125 glasova za, i također, nitko nije bio protiv. Selak Raspudić nije sudjelovala ni na jednom od tih glasanja.
Zoran Milanović kaže da se dosad nije osvrtao na Selak Raspudić jer ga “pet godina uopće nije kritizirala”. To nije točno; Milanovića je Selak Raspudić u lipnju 2022. vidno izbacila iz takta kad mu je poručila “Gdje si sad, frajeru?” komentirajući njegov odlazak na NATO-ov summit u Madridu, gdje se uočljivo suzdržao od kritika na račun NATO-a kakve je ranije iznosio u Hrvatskoj. Milanović je odgovorio već idući dan, kazavši da “ljudi govore stvari koje ne razumiju”.
Branka Lozo kaže da bi usmjerila RH prema SAD-u kao “strateškom vojnom partneru”. Međutim, prema informacijama koji stoje na stranicama američkog State Departmenta, RH je već sad strateški vojni partner SAD-a.
Milanović netočno navodi da je Selak Raspudić šutila o njegovom angažmanu na parlamentarnim izborima.
„Milanović kaže: želim da se svi pošteni Hrvati ujedine, a staje uz SDP. To tako ne ide! Ne može biti na obje funkcije. Na stranu sama odluka Ustavnog suda koja je s tom ocjenom o vikend-kršenju Ustava nesuvisla, pa čak i opasna. Nije Ustavni sud jedini koji nama u društvu određuje što jest ili nije moralno, valjda ljudi imaju kompas i u razlučivanju ovog postupka“, govorila je Selak Raspudić u travnju ove godine.
Dragan Primorac tvrdi da se u premijerskom mandatu Zorana Milanovića do te mjere rezalo izdatke za vojsku da su nekim vojnicima u obrocima ukinuti juha i salata. Istu tvrdnju iznio je i MORH u priopćenju od srpnja ove godine, reagirajući na kritike rezanja vojnog proračuna iz Ureda predsjednika Milanovića. Na čelu MORH-a je HDZ-ov Ivan Anušić.
Točne su tvrdnje Ivane Kekin da se ovlasti predsjednika Republike ne mogu smanjiti samo izmjenama Zakona o obrani koje je najavljivao HDZ-ov ministar obrane Ivan Anušić. Poziciju i ovlasti predsjednika kao vrhovnog zapovjednika definira i Ustav, a za promjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Saboru.
Točna je tvrdnja Ivane Kekin da trenutačni Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH ističe krajem 2024. godine, a da novi plan još nije donesen. Ovaj plan donosi Sabor, na prijedlog Vlade RH.
Miro Bulj netočno tvrdi da je Schengenski sporazum mrtav. Bulj je tu vjerojatno mislio na činjenicu da su neke europske zemlje na granicama ponovno uvele privremene kontrole, no to ne znači da je sporazum „mrtav“.
Točna je tvrdnja Marije Selak Raspudić da je Zoran Milanović kršio Ustav RH kada je najavio da će se na parlamentarnim izborima 2024. kandidirati kao nositelj SDP-ove liste u prvoj izbornoj jedinici. Od kandidature na SDP-ovoj listi Milanović je odustao nakon što je Ustavni sud upozorio da je to protuustavno.
Prema Ivani Kekin, neodrživa je trenutna situacija u kojoj je Europa zabranila bilo kakve sigurne i legalne ulaske, a istodobno teret prebacila na zemlje periferije. Ona tvrdi da je nužno na razini Europske unije izglasati politiku koja će solidarnije i pravednije dijeliti teret migrantske krize. Međutim, ta je politika već donesena i izglasana u svibnju ove godine. Implementacijom nedavno izglasanog Pakta o migracijama i azilu kojim će se, između ostalog, ažurirati i kriteriji prema kojima je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Konkretnije, svim članicama će biti ponuđen izbor: primiti određen broj migranata ili, ako to odbiju, uplaćivati u zajednički fond.
Primorac kaže kako je Zoran Milanović kad je bio premijer propustio 800 000 ilegalnih migranata kroz hrvatske granice. Taj se broj čini pretjeran. Tijekom 2015. i do ožujka 2016, prema podacima MUP-a, ušlo je nešto preko 650 tisuća izbjeglica i migranata. Nije, međutim, točno da je Milanović provodio neku svoju politiku. Nakon izbijanja rata u Siriji, tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel otvorila je granice za izbjeglice iz te zemlje, što je pokrenulo najveći izbjeglički val u Europi. Izbjeglice su tada masovno ulazile preko granica Hrvatske, ali su vlakovima nastavljale svoj put prema Sloveniji i dalje zapadnoj Europi. Premijer Milanović nije mogao prekinuti taj val.
Niko Tokić Kartelo tvrdi da 400 milijuna muslimana trenutno želi ući u Europu i da “to nije slučaj, to je nešto dirigirano ili dogovoreno”. Ne postoje nikakvi dokazi da je to doista tako, a i prilično je neuvjerljivo. U čitavoj Europskoj uniji, naime, ima 448 milijuna stanovnika. U Turskoj trenutno boravi oko 3,2 milijuna izbjeglica, u Jordanu oko 1,3 milijuna, a u Libanonu oko 1,5 milijuna. Čak i kad bi svi navedeni odlučili krenuti prema Europi, ne bi ih bilo ni blizu 400 milijuna. Također, teza da je to “dirigirano ili dogovoreno” odnosi se na teoriju zavjere o “velikoj zamjeni stanovništva”, koja nema nikakvo činjenično utemeljenje.
Branka Lozo tvrdi da ilegalni migranti zbog našeg geografskog položaja u Europsku uniju po prvi put ulaze u Hrvatskoj. To nije točno; većina migranata u EU ulazi preko Italije, Španjolske, Grčke i Bugarske.
„Prije par dana je Zoran Milanović zatražio od Sabora da donese odluku oko slanja mirovnih misija. Njih je ukupno 13, jedna od njih je NSATU. On zapravo nije znao da je 10 dana prije toga Hrvatski sabor to izglasao“, kazao je Primorac. To je točno. Sabor je donio odluke o slanju vojnika u misije, izuzev NSATU, kada je Milanović zvao Sabor da donese već donesene odluke.
Tomislav Jonjić tvrdi da su migracije organizirane kako bi se “promijenilo lice zapadne civilizacije”. U pitanju je teorija zavjere poznata kao “velika zamjena stanovništva” i ne postoje apsolutno nikakvi dokazi da se to doista događa. Međunarodne migracije potaknute su prvenstveno ratovima, gospodarskim krizama i klimatskim promjenama.
Točno je da Zoran Milanović nije nikada izrijekom tvrdio da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu, jer je i u prijedlogu Vlade koji je dobio na potpis stajalo da je riječ o dvojici časnika koji će biti smješteni u Wiesbadenu. Točna je, međutim, i tvrdnja Marije Selak Raspudić da je Milanović svojim prvim istupom stvorio dojam da će hrvatski vojnici ići upravo u Ukrajinu, što je pokrenulo višetjedne debate.
Hrvatska je napadnuta dronom, izjavio je Miro Bulj. Točno je da je 10. ožujka 2022. pao dron u blizini Studentskog doma Stjepan Radić. Tu je temu aktualizirao zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge prilikom nedavnog posjeta Zagrebu.
“Dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju, no podaci su klasificirani pa ne mogu podatke podijeliti s vama. Ali mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku”, kazao je Rute odgovarajući na novinarsko pitanje.
Miro Bulj tvrdi da ilegalni migranti prolaze preko granice RH kako god žele. To nije točno; domaće i međunarodne novinarske istrage utvrdile su da hrvatska policija silom štiti hrvatsku granicu, potiskujući nazad u Bosnu i Hercegovinu brojne ljude koji su pokušali ući na teritorij RH.
Milanović je u Afganistan poslao više od 1000 vojnika i nije točno da nisu bili uključeni u vojne operacije jer su piloti helikoptera bili unutar ratnih područja i ovo zapravo nama čini jednu golemu štetu, rekao je Primorac. Točno je da su punih sedamnaest godina, od 2003. do 2020. godine pripadnici Hrvatske vojske bili angažirani u Afganistanu zajedno sa saveznicima i partnerima, od 2003. do 2015. godine u operaciji ISAF te od 2015. do 2020. godine u misiji potpore miru Odlučna potpora.
Točno je da još nije donesena odluka o mirovnoj misiji u Ukrajini, kao što kaže Zoran Milanović.
Miro Bulj točno tvrdi da je Italija stavila vojsku na granicu, konkretno na granicu sa Slovenijom. Međutim, Bulj netočno tvrdi da nije zazivao seosku stražu na granici; krajem 2023. najavio je osnivanje upravo takve straže uz granicu u Cetinskoj krajini.
Faktograf je uživo provjeravao točnost tvrdnji kandidata. Live fact-checking debate možete pratiti na Faktografovom WhatsApp kanalu – priključite se ovdje.
Možete nas pratiti i na društvenim mrežama – Facebooku, Instagramu i TikToku.
