Nalazimo se na prekretnici, po prvi puta je ugrožena državna sigurnost, ustvrdio je predsjednički kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac na završnoj konferenciji za novinare uoči izborne šutnje, konstatirajući kako hrvatski predsjednik te njegov protukandidat Zoran Milanović radi za strane interese.
Kao dokaz da Milanović radi za strane interese Primorac je ponudio pisanje medija poput Politica, zanemarujući da Politico u četvrtak nije izašao s nekom takvom analizom, već je samo objavio vijest o istraživanju kojeg je objavio londonski Centar za informacijsku otpornost (CIR), a u kojem se navodi kako su „hrvatski istraživači, u partnerstvu s CIR-om, otkrili naznake prokremaljske dezinformacijske kampanje koja koristi veliku mrežu botova pred drugi krug izbora u Hrvatskoj“. Na pitanje novinarke treba li poništiti izbore, odgovorio je: „Neka o svemu tome odluče oni koji se time bave”.
„Pronađene su proruske, anti-EU i anti-NATO mreže botova koje konstantno hvale predsjednika Zorana Milanovića i amplificiraju promilanovićevski sadržaj, dok istovremeno dijele anti-EU i anti-NATO poruke“, navodi se u tom izvještaju. Hrvatski istraživači inzistirali su na anonimnosti.
„Kad pogledate zapravo što se događa ovih dana, vi možete primijetiti od Politica, jednog od najuglednijih časopisa Europske unije, da je vrlo jasno rekao da postoji napad ruskih i srpskih mreža na hrvatsku državu i da su ugroženi rezultati predsjedničkih izbora“, ponovio je Primorac i u intervjuu Jutarnjem listu.
Zanimljiv tajming
To je istraživanje svjetlo dana u hrvatskim medijima ugledalo u četvrtak kroz tekst glavne urednice Novog lista Slavice Bakić sa savršenim tajmingom dva dana pred izbornu šutnju i odmah ga je „kao zabrinjavajuće“ komentirala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, a Primorac je čak tim povodom najavio izvanrednu konferenciju za novinare za dan kasnije, dok detaljno ne prouči izvještaj.
Međutim, već se tijekom četvrtka, radom istraživačkih novinara (1, 2) ono pokazalo kao prilično nevjerodostojno.
I, što je za jedno ozbiljno istraživanje dosad neviđena praksa, sadržaj izvještaja mijenja se – na dnevnoj bazi.
U hrvatskim medijima prenesen izvještaj nosi datum 6. siječnja. Sada se na početnoj stranici u sažetku koji nosi datum 8. siječnja, navodi kako je izvještaj „osvježen pojašnjenjima“.
Promjena koju smo primijetili je da se za novinara i dokumentarista Darka Lesingera više ne sugerira da je bot upleten u spomenutu mrežu botova.
“@darkolesinger je primjer hrvatskog profila koji napada Primorca, a čiji postovi se amplificiraju sa srpskih profila koji nalikuju na botove. Profil @darkolesinger upućuje na ponašanje trola ili bota, učestalo napadajući Dragana Primorca, a tvrdeći da je lociran u Zagrebu“, stajalo je u originalnom izvještaju. Sada se navodi kako je “@darkolesinger primjer legitimnog hrvatskog profila bivšeg novinara koji kritizira Primorca, a čiji su postovi amplificirani preko srpskih profila koji imaju karakteristike botova“.
Do izmjene je, naime, došlo nakon što je Telegram kontaktirao osobu, Darka Lesingera, i on im je najavio kako će podići tužbu. Lesinger je na Twitteru, današnjem X-u, pod svojim imenom još od 2017. godine.
„Prva reakcija na vijest u kakvo sam društvo smješten bila je smijeh, ali to ne znači da neću podići tužbu protiv odgovornih osoba, jer neću dopustiti da se ugled koji sam stjecao u tridesetogodišnjoj karijeri blati na opskurnim portalima”, kazao je Lesinger Telegramu, dodavši kako je i njegova profilna fotografija autentična i da ju je snimio poznati beogradski fotograf i režiser Goran Musić.
U izvještaju zasad nisu promijenjeni navodi o drugom profilu kojeg su anonimni hrvatski istraživači u suradnji s CIR-om identificirali kao bota upletenog u mrežu, a Večernji list otkrio kao stvarnu osobu – onom pod imenom Mila Hodak.
„Korisnički račun Mila Hodak objavljuje više od 100 puta dnevno i to u svako doba dana, uglavnom dijeljenjem i objavljivanjem slika koje napadaju Dragana Primorca ili podržavaju Milanovića. Račun nema prepoznatljive autentične atribute, objave ili ponašanja poput normalnih korisnika”, piše CIR.
Mila Hodak je također stvarna osoba koja koristi Facebook najmanje od 2017., utvrdio je Večernji list kojem se prozvana korisnica i javila. „Meni je to nevjerojatno. Da se nađem u takvom kontekstu nekom. Da, preferiram Milanovića ispred Primorca, ali to je moje demokratsko pravo. Ne znam kako tako nešto mogu napisati, nije mi uopće jasno to”, rekla je stvarna osoba Mila Hodak Večernjem listu. Taj je list za još neke „botove“ utvrdio da imaju karakteristike stvarnih osoba.
Sporna metodologija
CIR se na svojoj stranici predstavlja kao nezavisna udruga koja je posvećena borbi protiv dezinformacija, dokumentiranju kršenja ljudskih prava i borbi protiv štetnog online djelovanja, a njihove nalaze prenose i ugledni svjetski mediji. Organizaciju su formirala dva veterana britanskog Foreign Officea, Ross Burley i Adam Rutland, koji su ostali na poziciji direktora centra.
Prema podacima Declassified UK, CIR i dalje prima značajna materijalna sredstva od Foreign Officea za pomaganje u borbi protiv dezinformacija, naročito otkad je krenuo rat u Ukrajini. Na X-u su se još krajem 2022. godine pohvalili kako su njihovi istraživači otkrili na stotine primjera malignog ruskog utjecaja.
Faktograf je u četvrtak kontaktirao Rossa Burleya s molbom da nam pojasni kako je došlo do izvještaja i koja je metodologija korištena prilikom rada na izvještaju. Ukazali smo mu i na nedostatke koje smo pronašli, kao što je spomenuti slučaj Darka Lesingera.
Radi konteksta, odgovorio nam je kako je inicijativa za pokretanje Resilience Networka krenula u 2020., s idejom da se kreira neformalna zajednica istraživačkih novinara, analitičara otvorenih podataka i istraživača koji se bave dezinformacijama, a koji bi radili zajedno i povremeno jedni drugima pružali pomoć.
Vezano za ovaj izvještaj, kazao nam je kako im je prišao „jedan istraživač iz Hrvatske koji je s nama podijelio svoje istraživanje i podatke“ te dodao da je riječ o osobi s kojom se poznaje već godinama. „Analitičari CIR-a provjerili su njihovu analizu i verificirali da postoje indikacije koordiniranog neautentičnog ponašanja prije drugog kruga predsjedničkih izbora“, rekao je te dodao da su rado bili „host“ tog istraživanja.
Na naše pitanje koji je vremenski raspon kojeg su obuhvatili, kazao nam je „kako je provjerio s istraživačem iz Hrvatske i da su se podaci skupljali između 1. prosinca 2024. i 1. siječnja 2025. godine“, što su datumi koji ne odgovaraju onima koji stoje u samom izvještaju – gdje se navodi da su se podaci prikupljali između 4. prosinca i 4. siječnja.
Na pitanje kako to da istraživači nisu primijetili botove koji su radili u korist Primorca, a s obzirom na to da je TikTok nakon našeg upita skinuo preko 7 000 botova s Primorčeva profila, odgovorio nam je kako „ovaj izvještaj nije bio fokusiran generalno na dezinformacije vezano za izbore, već da je samo otkrio specifičnu mrežu koju je taj istraživač otkrio. Ta je mreža vizualizirana u izvještaju“.
Vezano za slučaj Lesingera, Ross Burley odgovara da je „izbor riječi bio nespretan“, ali je to sada „iznova napisano“.
„Istraživači su isticali da taj račun a) pokazuje ponašanje slično botu jer se u open source istraživanju računa broj postova dnevno i njihovi obrasci i b) njegov račun je značajno amplificiran botovima na srpskom jeziku. Radi se o ispravno utvrđenim činjenicama“.
Rossu Burleyu poslali smo i dodatna pitanja o metodologiji koja je korištena u istraživanju, ali odgovor još čekamo. Brojni su u međuvremenu osporili metodologiju izrade tog izvještaja.
Primijetili smo također da on u svojim odgovorima jednom koristi jedninu, a drugi put množinu kad je riječ o hrvatskom dijelu tima koji inzistira na anonimnosti, iako je krajnje neobično da se istraživanja objavljuju nepotpisana.
Osim „razotkrivene mreže botova“, navodi se i kako neki hrvatski i regionalni mediji koji šire dezinformacije o Ukrajini također promoviraju Milanovića te se nabrajaju redom rubni desni mediji Epoha, Projekt Velebit i Maxportal, portal koji definitivno ne navija za Milanovića.
X i TikTok za Faktograf: Nismo primijetili neautentične aktivnosti
U izvještaju se spominje kako je identificiran neautentičan i/ili strani maligni utjecaj te da su pregledani podaci s X-a, Facebooka, Reddita, TikToka, Telegrama i raznih stranica u razdoblju između 4. prosinca i 4. siječnja i to onaj sadržaj koji se odnosi na ime “Zoran Milanovic” i “Dragan Primorac.”
Međutim, neke od tih mreža Faktografu su izričito odgovorile kako nisu primijetile nikakvu pojačanu aktivnost botova u korist Zorana Milanovića.
Iz X-a poručuju. „Istražili smo tvrdnje iz istraživanja i nismo pronašli dokaze o neautentičnim računima ili botovima koji bi utjecali na hrvatske izbore. Naši timovi zaduženi za sigurnost budno paze da spriječe bilo kakve pokušaje manipulacije konverzacije o hrvatskim izborima na X-u te nadziru potencijalne sistematske rizike“.
Iz TikToka podsjećaju kako su na upit Faktografa uklonili botove s Primorčevog profila. Potom dodaju: „Do danas na našoj platformi nismo našli dokaze o bilo kakvim prikrivenim operacijama utjecaja koje bi bile usmjerene na hrvatske izbore. Nastavljamo proaktivno nadzirati bilo kakvo sumnjivo ponašanje koje bi naši timovi identificirali na hrvatskom tržištu i globalno. Regularno i transparentno objavljujemo detalje akcija koje poduzimamo vezano za prikriveni utjecaj na našoj stranici.“
Upit smo poslali i Facebooku koji nam je potvrdio da provjeravaju podatke, ali do objave teksta nismo dobili njihov odgovor.
Usporedbe s Rumunjskom
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u četvrtak da Hrvatska ne bi bila prva zemlja u Europi u kojoj svjedočimo ruskom pokušaju utjecaja na ishod izbora te je izrijekom spomenula Rumunjsku.
“Vidjeli smo najeklatantniji primjer u Rumunjskoj. Mislim da svakoj ovakvoj informaciji treba postupiti s ekstremnom pažnjom i oprezom. Pitanje očuvanja naših demokracija odgovornost je svih nas koji sudjelujemo u političkim procesima, kao i medija””, kazala je.
U Rumunjskoj je, podsjetimo, tamošnji Ustavni sud poništio prvi krug izbora za predsjednika u kojem je bio izabran nezavisni kandidat, krajnje desni populist Călin Georgescu, nakon što su informacije iz tajnih službi potvrdile da je u njegovom izboru presudan bio ruski utjecaj, odnosno djelovanje influensera prvenstveno preko TikToka.
No, rumunjski slučaj je bitno različit. Georgescu je bio kandidat relativno nepoznat u javnosti i njegova je pobjeda došla kao iznenađenje, dok je Zoran Milanović uživao popularnost i bio favorit izbora od prvih predizbornih anketa. Također, ovo istraživanje provođeno je između dva kruga predsjedničkih izbora, a u prvom krugu je, podsjetimo, Milanović osvojio toliku prednost da je skoro već tada odnio pobjedu.
Da paralela s Rumunjskom nije najsretnija kaže nam i Ross Burley. Potvrđuje kako CIR nije istraživao ili analizirao nikakve druge operacije utjecaja ili digitalne kampanje osim ovog što se navodi u izvještaju.
„Osobno, mogu reći da ni na koji način ne vidimo da se taktike koje su primijenjene u rumunjskim izborima ponavljaju ovdje. Izvještaj o miješanju u izbore koje je sastavio rumunjski Ustavni sud iznimno je detaljan i pokazao je masivni, sofisticirani napor da se destabilizira demokracija. To nije ono što smo do sada vidjeli u Hrvatskoj“, kaže nam jedina osoba koja svojim imenom stoji iza ovog izvještaja koji je toliko uzburkao političku javnost da se od strane Primorca već spominje mogućnost poništavanja izbora.
Spominjanje rumunjskog scenarija na osnovi ovog nespretno sklepanog izvještaja u samom finalu kampanje krajnje je neprimjereno i opasno.
Napomena: Faktograf od 2019. sudjeluje u Metinom Third Party Fact-Checking Programu, a od prošle godine u TikTokovom globalnom programu provjere činjenične točnosti.
