Pod povećalom

Šutnja o otkazima na N1

Helena Popović ističe da se u kontekstu suvremenog kapitalizma, u kojem dominiraju profitno orijentirane tvrtke, novinarstvo shvaća kao bilo koji proizvod, pri čemu se zanemaruje društvena funkcija medija.
foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

Početkom prošlog tjedna N1 Hrvatska najavio je “reorganizaciju poslovanja radi osiguravanja održivosti i budućeg razvoja”, nešto o čemu se u kuloarima “šuškalo” već mjesecima. Kako su izvijestili mediji (Index, Telegram, Nacional), navedeno “restrukturiranje” znači otpuštanje barem 26 radnika i radnica – novinara, montažera, producenata…

U priopćenju koje govori ništa – i sve – priča se o “prilagodbi organizacijske strukture i programske sheme”. Cilj je, dakako, “modernizacija poslovanja”, ali i “prilagodba dinamičnom medijskom okruženju”.

U tijeku razgovori o prijedlogu restrukturiranja

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH), za Faktograf.hr je kazala kako su u tijeku razgovori o prijedlogu restrukturiranja. Sindikalna povjerenica SNH-a na N1 “pokušava osigurati da se poštuju zakonske obaveze, da se poštuju prava radnika/ca, ali i da opstane program N1 koji je iznimno važan za naše medijsko okruženje”.

Na najavljeno restrukturiranje reagirali su i iz Hrvatskog novinarskog društva (HND), nazvavši ga velikim udarcem “ne samo za novinarsku profesiju i cijeli medijski sektor, nego i za demokraciju u Hrvatskoj”.

Podružnica SNH na N1 osnovana je prošle godine, a kad su se krajem godine počeli nazirati problemi sindikat je ušao u pregovore o restrukturiranju, pojasnili su nam iz SNH.

“Prema Zakonu o radu sindikat preuzima funkciju radničkog vijeća u firmi te je poslodavac dužan savjetovati se o odlukama koje imaju utjecaj na radnike/ce. Važno je naglasiti da ta pravila vrijede za svakoga, za svaku firmu, bila ona privatna ili javna. To naglašavam jer se u našem javnom prostoru može čuti, a i namjerno se nameće taj narativ, da je to privatna firma i da mogu odlučiti što žele. Mogu, ali u skladu sa zakonima koji vrijede u RH koji propisuju zaštitu radnika/ca i njihovih prava”, kaže Sever.

Eufemizmi za otkaze

Helena Popović, docentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sve te silne “reorganizacije’, “restrukturiranja”, “prilagodbe organizacijske strukture” i slične fraze, tumači kao “eufemizme za otkaze ugovora o radu s ciljem prodaje ili ušteda – na štetu radnika, a u korist vlasnika tvrtki”.

Izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Dina Vozab, ističe kako će smanjenje broja radnika na N1 “ugroziti proizvodnju medijskih sadržaja u javnom interesu i dodatno unazaditi medijski pluralizam koji je već u visokom riziku”.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Konkretno, za novinare i novinarke “reorganizacija” i “racionalizacija” poslovanja, tj. otkazi koji će nakon toga uslijediti, prvo znače egzistencijalnu nesigurnost, a potom “nesigurnu i prekarnu poziciju u novinarskom polju, koja je već prisutna kod velikog broja novinara/ki”, ističe Vozab.

Može li trenutno medijsko polje u Hrvatskoj “apsorbirati” one koji će na N1 ostati bez posla? Vrlo vjerojatno ne. Može se sa sigurnošću pretpostaviti da će barem dio novinara i novinarki biti prisiljen napustiti struku.

Kao i Vozab i Popović, sličnog je stava i Sever. Otkazi mogu imati utjecaj na medijski pluralizam i slobodu medija, a Sever postavlja i konkretno pitanje: “Kako će bez toliko ljudi N1 nastaviti proizvodnju programa koja je bila od iznimne važnosti u našem društvu?”.

“N1 je preuzeo ulogu news kanala koji je svojom relevantnošću i pokrivanjem najvažnijih događaja u zemlji postao važno mjesto za informiranje građana/ki. Naravno, prvenstveno je problem za ljude koji gube posao, naše medijsko tržište je malo, teško je danas pronaći posao u novinarstvu”, dodaje Sever.

Popović ističe kako se u kontekstu suvremenog kapitalizma, u kojem “dominiraju profitno orijentirane tvrtke u privatnom vlasništvu” novinarstvo shvaća kao “bilo koji drugi tip proizvodnje roba i usluga na tržištu”. U svemu tome se, naravno, grubo zanemaruje društvena funkcija medija kao javnog dobra.

Činjenica je da bi se medijsko polje nakon eventualnog gašenja N1 Televizije (i povezanog web-portala) drastično suzilo.

Novinarska profesija u visokom riziku

Vozab ističe kako istraživanja medijskog pluralizma pokazuju da je pozicija novinarske profesije, posebno u okvirima radnih prava i zaštite novinara, u visokom riziku. Zakoni se nedovoljno poštuju, brojni mediji nemaju statute koji bi štitili medijske radnike, a tu su i pritisci političara, napadi, kao i SLAPP tužbe.

Uz sve to, ističe i trend otpuštanja radnika, smanjenja ili potpunog gašenja redakcija i dopisništava. Redakcije i dopisništva smanjili su i potpuno ukinuli nacionalni i regionalni izdavači (primjerice Hanza Media, Večernji list, Novi list…), ali i javni mediji, HRT i HINA.

Novinari i novinarke zatim ili u potpunosti izlaze iz struke ili nastavljaju raditi, ali često kao tzv. “slobodni” novinari ili freelanceri. Kao novinari koji nisu u stalnom radnom odnosu pritom su i manje zaštićeni ili uopće nisu zaštićeni Zakonom o radu ili kolektivnim ugovorima. Zamjena stalnog radnog odnosa tzv. atipičnim oblicima rada, kao i smanjenje slobodnih radnih mjesta rezultira ukupnim padom cijene rada u medijskim industrijama, kaže Vozab.

Kako su reagirali drugi mediji?

No, ono što začuđuje u trenutnoj situaciji jest reakcija drugih medija oko otkaza na N1 Televiziji. Začudno je kako je većina medija temi prišla poprilično površno, izvijestivši tek o situaciji, uz dodatak reakcije Sindikata novinara Hrvatske. Propuštena je prilika da se detaljnije izvijesti o ovoj temi, potpuno je zanemarena tema gubitka tolikog broja radnih mjesta, kao i tektonskih promjena koje će ovakve odluke o N1 donijeti.

Popović ističe kako su novinari u Hrvatskoj “prilično heterogena populacija u kontekstu razumijevanja društvene uloge novinarstva i vlastitih profesionalnih praksi”. Ona problem vidi u nedostatku solidarnosti, ali prvenstveno u nedostatku kritičkog stava koje bi novinari po nekoj prirodi stvari trebali imati. Uz sve to, naravno, postoje i širi trendovi unutar kojega novinarstvo – ali i druga polja – funkcioniraju: “kapitalistička predatorska logika profita, kontinuirana nužnost da svi ‘čitamo mala slova’, sve radikalnija društvena nejednakost, neodgovornost i beskrupuloznost političkih predstavnika”.

Nedostatak kritičkog mišljenja

Popović smatra da je nedostatak kritičkog promišljanja “posebno poguban u okviru novinarske profesionalne zajednice s obzirom na to da se radi o profesiji koja, za razliku od mnogih drugih, ima pristup kanalima javne komunikacije, čime, dakako, ima veći utjecaj na javno mnijenje u odnosu na druge”. Mediji ipak konstruiraju društvenu zbilju, definiraju agendu, selektiraju i uokviruju sadržaj.

Ali ističe da je i ovdje potrebno da se vratimo na širu sliku. Odluke ne donose novinari, već vlasnici medija, kaže Popović, a “njima, naravno, kritika postojećeg ekonomsko-političkog modela ne ide na ruku”.

Na sličnom je tragu i Vozab. Ona kao odgovor na pitanje što ovakvo površno izvještavanje o ovoj temi govori o medijskom polju vidi u “nedostatka neovisnosti medija o političkim i ekonomskim pritiscima”, ali i nedostatku samokritičnosti medijskog sektora.

“Poznati su slučajevi tužbi, napada na novinare i otkaza novinarima koji su bili kritični prema medijima u kojima su bili zaposleni. Prema tome, ovakvo površno izvještavanje o strukturalnim problemima u medijskom sektoru nije neobično”, dodaje Vozab.

Odustajanje od novinarstva

Za vikend su mediji izvijestili i o otkazima na HRT-u. I ondje se sprema “racionaliziranje” i “konsolidiranje” poslovanja. Rezultirat će, prema trenutnim najavama, s 800 otkaza. Sever kaže kako su najave o smanjenju broja zaposlenih zabrinule radnike i radnice, kao i sindikate.

“Kakva je vizija budućeg HRT-a? Kuda vodi takvo restrukturiranje?”, pita se ona.

Predsjednica SNH-a zapravo sve što se trenutačno događa – rezanja, smanjenje broja radnih mjesta – zapravo vidi kao “odustajanje od novinarstva i jakih medija”.

“Sve to dovodi do sužavanja medijskog prostora i smanjenja raznolikosti informacija dostupnih javnosti”, dodaje.

Vozab kaže kako je hrvatsko medijsko tržište malo i neotporno na ekonomske krize te visoko koncentrirano, dok Popović pak situaciju s medijima u Hrvatskoj opisuje kao poražavajuću.

“Iznimno je mali broj medija i novinara/novinarki koji se trude i uspijevaju stvarati sadržaje od javnog interesa te koji uspijevaju ponuditi kontekstualizaciju i kvalitetnu interpretaciju društvenih fenomena. Novinarstvo je, u najvećoj mjeri, prestalo biti intelektualno zanimanje. Umjesto toga se svodi na hiperprodukciju ponavljajućih sadržaja koji se dalje recikliraju, kopiraju ili pak, po novom, kreira umjetna inteligencija. Naravno, uz dodatak senzacionalističkih clickbait naslova/najava”, kaže.

Sa svim silnim promjenama koje medijsko polje u Hrvatskoj prolazi, paralelno s globalnim trendovima u novinarstvu, situacija u dogledno vrijeme zasigurno neće biti bolja.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.