“Dana 7. veljače 2025. nećemo ići u školu! Ovim bojkotom ćemo pokazati da se ne slažemo sa zaključavanjem škola i narušavanjem naše slobode. Škola mora ostati otvorena za sve učenike, bez izgovora i ograničenja. Nećemo šutjeti dok nam se ograničava sloboda. Zato 7. veljače ostajemo kod kuće! Podjelite sa svima i zaustavimo ovu ludost!”
Tako je glasio jedan od poziva na bojkot nastave u petak koji se proširio preko više profila na TikToku (1, 2, 3). Ovaj konkretni prikupio je oko 317 000 pregleda, 21 200 reakcija i preko 35 000 dijeljenja. Poziv na bojkot u ovom slučaju potpisuju sami učenici, a osnovni razlog je nezadovoljstvo novim sigurnosnim mjerama koje su u školama u Hrvatskoj uvedene nakon napada u Osnovnoj školi Prečko 20. prosinca prošle godine, kad je 19-godišnji napadač ubio jedno sedmogodišnje dijete i ranio još nekoliko učenika te jednu nastavnicu.
Kako bi izrazili svoje neslaganje s uvedenim mjerama, učenici su pozvali na bojkot i poručili: “Ne tražimo ništa novo ni nemoguće, već samo ono što nam država već odavno duguje: sigurne škole, adekvatnu zaštitu i sustav koji brine o mentalno zdravlju učenika. Svjesni smo kada se donose brzopleta, neučinkovita rješenja samo kako bi se prividno umirio javni pritisak, bez stvarne namjere da se problem riješi. Očekujemo konkretne mjere koje će dugoročno osigurati sigurnost učenika, a ne privremene poteze koji ne adresiraju stvarni uzrok problema.”
Poziv se pokazao relativno uspješnim. Prema objavama u medijima, nastavu su bojkotirali u Srednjoj školi Petra Šegedina u Korčuli, Srednjoj školi Ivo Padovan u Blatu, Gospodarskoj školi Buje, u Sinju u Gimnaziji Dinka Šimunovića, u Srednjoj gospodarskoj školi Križevci, Srednjoj školi Stjepana Ivšića u Orahovici te Gimnaziji dr. Mate Ujevića u Imotskom.
Odjeku bojkota ponešto je pridonijela i kaotična situacija koja se dogodila u četvrtak, 6. veljače. Zabilježena je ukupno 91 lažna dojava o postavljenim eksplozivnim napravama u srednjim školama diljem Hrvatske. Prijeteći mailovi naslovljeni na škole proširili su se u noći sa srijede na četvrtak, prvo u gradu Zagrebu, a onda su se raširili i po drugim dijelovima Hrvatske, od Čakovca, Požege, Slavonskog Broda pa do Rijeke i Splita, rekao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su poruke istog sadržaja prije desetak dana zabilježene i u Sloveniji gdje je zabilježeno 229 dojava u osnovne i srednje škole, a njih 260 u Mađarskoj. Fuchs je također rekao da prijeteći mailovi hrvatskim školama nisu poslani sa servera u Hrvatskoj te da su došli izvana, a o svemu je izviješten Europol.
Trgovine
Treći tjedan zaredom društvene su mreže poslužile za širenje poziva na bojkot trgovina. Organizator bojkota, Facebook stranica “Halo, inspektore” udruge za zaštitu potrošača Europskog centra izvrsnosti potrošača, prvenstveno je preko te društvene mreže dijelila informacije o planiranim aktivnostima, no pozivi i informacije širili su se i TikTokom (1, 2, 3, 4, 5).
Premda se kroz tri tjedna entuzijazam kupaca smanjio i odaziv je svakog petka sve manji, organizatori su zadovoljni. Prema podacima Porezne uprave, broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 7. veljače, za 26 posto je veći nego petak prije toga kada se također provodio bojkot, međutim, u odnosu na petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 15 posto, a iznos računa za 21 posto.
Prema riječima organizatora – bojkot je uspio: “Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli”, poručili su i dodali: “Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana, u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo.”
Također, premda je nakon bojkota uslijedilo zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja, napomenuli su da su to “samo geste, nikako rješenje”. Podsjetimo, u petak je stupila na snagu Vladina Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i kategorija proizvoda u trgovini na malo, kojom utvrđuje listu proizvoda s ograničenim cijenama. Na prijašnjoj listi koja je utvrđena u rujnu 2023. godine bilo je 30 proizvoda, a sada ih je 70.
Podsjetimo i da se odmah nakon prvog bojkota, kad su građanima podršku u bojkotu dali ministar gospodarstva iz redova DP-a Ante Šušnjar i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, pojavila i lažna stranica “Halo inspektore” koja je od kolovoza 2024. do siječnja 2025. podržavala HDZ-ovog predsjedničkog kandidata Dragana Primorca nakon čega je prvo promijenila naziv u “Svaki tjedan bojkot jedan”, a potom u “Halo inspektore”. Lažna stranica je prijavljena policiji, a o tome je Faktograf pisao ovdje.
Porin
Tjedan iza nas donio je još jedan bojkot, i to u svijetu glazbe. Dodjela glazbene nagrade Porin održat će se u petak, 28. ožujka 2025. u Karlovcu, a uoči dodjele odvija se glasanje u dva kruga za Album i Pjesmu godine. Struka je prije desetak dana od 357 pristiglih pjesama odabrala dvadeset najboljih koje su ušle u drugi krug glasanja koje je završilo 9. veljače u ponoć, a nominacije će biti predstavljene 12. veljače. Top 20 najboljih pjesama predstavljeno je abecednim redom, a među njima su se našli “1 na 1” Mile Kekina, “Ako ne znaš šta je bilo” Marka Perkovića Thompsona i Hrvatskih Ruža, “Babaroga” Leta 3, “Rim Tim Tagi Dim” Baby Lasagne, “Vrime je” Olivera Dragojevića, “Moji ljudi” Nine Badrić itd.
Prvu reakciju na odabranih 20 objavio je u tekstu “Thompson u prvom krugu glasanja za pjesmu godine – ako Porin ne zna šta je bilo” urednik portala Ravno do dna Zoran Stajčić. Istaknuo je da odluku Porina smatra neprimjerenom, degradirajućom i sramnom i s glazbene i s političke strane, “jer uvrštavati Thompsona u tako nešto nažalost znači da je politički stav pobijedio glazbu”. Obrazlažući svoj stav, iznio je kronologiju problema s Thompsonovim izvedbama u kojima podsjeća na zabranu Thompsonovih koncerata u Amsterdamu i Rotterdamu 2003. zbog isticanja fašističkih obilježja, u Sarajevu 2007. zbog brojnih prosvjeda građana, zatim na obijanje nastupa u pulskoj Areni i na teniskom ATP turniru u Umagu 2008., na trogodišnju zabranu ulaska u Švicarsku 2009., na otkazivanje koncerta 2014. u Berlinu i još niz drugih spornih situacija.
Ispod njegove objave na Facebooku javila se pjevačica grupe Elemental Mirela Priselac Remi koja je napisala: “Iščekujem reakciju Porin odbora, a ove godine definitivno bojkotiram glasovanje (i pozivam druge kolege da učine isto) ako se ispostavi da se popis nominiranih neće revidirati. Muzika nisu samo tralala notice, jer muziku stvaraju ljudi koji iza toga stoje svojim imenom i prezimenom. I djelima. I ne, ne može se odvojiti lik od djela. Pogotovo kad je riječ o artistu koji promovira govor mržnje. Ideološke opredijeljenosti su jedno, svatko neka se smjesti gdje mu paše, ali govor mržnje je nešto posve drugo.”
Njezin je stav izazvao lavinu reakciju od kojih mnoge nisu bile ni primjerene ni pitome.
Radijska stanica iz Imotskog, Radio NU, oglasio se s odlukom da će u svom programu bojkotirati grupu Elemental.
Puno je oštriji bio Jakša Kriletić Jordes, glazbenik i pjevač Daleke obale, koji je na svom profilu na Facebooku napisao: “Vidi Remi…moram… Stvarno mi ideš na k..( mislim uistinu na onu stvar) naravno i to apsolutno jaako virtualno ne fizički. Ma odakle ti pravo biti moralist u ovoj državi?! Vrijednost imaš i poštujem te. Al nikad te nisam čuo da si digla glas protiv cajke zbog njihovog oskrvljivanja i zatupljivanja mladih i naše kulture. To te ne smeta?!” Kriletić je dalje u statusu istaknuo da o hitu ne odlučuju ni ona ni on već publika, a Remi je poručio da ne traži “medijski prostor pljuvanjem po nekom drugom i drugačijem”. Uputio ju je i na to da je “naš domovinski rat naša svetinja na kojoj gradimo našu državnost i zbog kojeg smo danas u EU i u svjetskim institucijama”, kao i na to da ako netko spomene Domovinski rat, “nije odmah Ustaša i extremni idiot”. “Jebote, kao da slušam Vučića. Molim te nemoj dalje, nije lijepo a ni pravedno. P.S. Ista si kao pisci kad je Nives Celzijus prodala najviše knjiga i dobila “Kiklopa” pa su je osporavali”, napisao je Kriletić.
Ni neki korisnici TikToka nisu previše birali riječi pa su nam izašli komentari poput: “Stara, najdi si neki drugi posel”, “Remi, jel te i ova boli? Mišu, ostani u rupi”, “Takozvana poznata pjevačica, fino kulturno, ne seri”, “Ne vrijediš tol’ko, dušo, precijenila si se” (1, 2, 3, 4).
U obranu pjevača stala je i njegova supruga Sandra Perković koja je Remi uputila status na Facebooku koristeći djelomice stihove Elementala: “Neka pati koga smeta!! Šalim se da je prvi Porin kojeg je Marko dobio za “Samo je ljubav tajna dvaju svjetova” – moj. Jer ga je dobio za pjesmu koju je meni napisao. A ovaj drugi, neka bude njegov! A za gđu Remi imam samo jedno pitanje (da joj odgovorim njezinim stihovima): “Malena, iz kojeg si ti svemira? i zašto te sve nervira? Sva si puna nemira. Malena, iz kojeg si ti svemira?”
Mirela Priselac oglasila se na Facebooku i u ponedjeljak, 10. veljače, otkrivši da su joj nakon iznošenja stava o nominaciji Thompsona za Porin upućene brojne prijetnje, uključujući i prijetnje smrću. O svemu je obavijestila policiju, no i njezino triipolgodišnje dijete je doživjelo napade na ulici. “U međuvremenu sam na ulici verbalno napadnuta za vrijeme šetnje sa svojim djetetom starosti 3 i pol godine koja je događaju prisustvovala. I zaključno želim reći da podržavam pravo na slobodu govora i iznošenje različitih stavova, ali duboko osuđujem svako ponašanje koje rješenje nalazi u nasilju, prijetnjama i mržnji”, napisala je Remi.
Branimir Mihaljević, član Upravnog odbora Porina, rekao je za Jutarnji list kako ne vidi razloga za svađu ili bojkot. Pjesmu “Ako ne znaš što je bilo” pjeva hrvatski glazbenik, napisao ju je hrvatski autor, nastala je u prošloj godini i ostvaruje sve uvjete da bude nominirana za Porin. U Top 20 ušla je voljom glasača, sviđalo se to nekom ili ne”, rekao je Mihaljević.
Međutim, daleko od toga da je ovo prvi skandal vezan uz glazbenu nagradu Porin. Jutarnjeg list se prisjetio i brojnih drugih skandala. Primjerice onaj kad je Goran Bare u publici prvo začepio uši, a potom glumio da si reže vrat dok je Petar Grašo na pozornici pjevao “Ako te pitaju”. Dino Dvornik se 1997. s balkona svoje hotelske sobe u Opatiji pomokrio na uzvanike koji su na terasi pili kavu. Mišo Kovač je 2008. rekao da ta nagrada “poslovno baš ništa ne znači”, a Severina je 2002. otpjevala pjesmu “Mala je dala” na dodjeli nagrada, no s izmijenjenim riječima koje su bile upućene Zrinku Tutiću s kojim je prethodno prekinula suradnju.
I dok se čeka rasplet glazbenog bojkota, spomenimo da je hrvatska predstavnica na Eurosongu 2024. “Rim Tim Tagi Dim” Baby Lasagne najslušanija pjesma u 2024. godini, odnosno najemitiranija je pjesma hrvatskog radijskog etera u 2024. godini po službenim mjerenjima Hrvatske diskografske udruge.
