„Pitanje svih pitanja je je li Zelenski predsjednik Ukrajine? Tvrdnja koja se svakodnevno propagira u domaćim i stranim medijima je da Ustav Ukrajine ne omogućava izbore u vrijeme izvanrednog stanja. Je li ta tvrdnja istinita?“, upitao se u videu Mislav Kolakušić, pravnik i predsjednik stranke Pravo i pravda, u nastavku objašnjavajući kako je pronašao tekst Ustava na ukrajinskom i na engleskom te se konzultirao s ovlaštenim prevoditeljima pa „sa stopostotnom sigurnošću možemo ustvrditi da ukrajinski Ustav ne sadrži nijednu odredbu koja bi zabranjivala ili poticala neprovođenje izbora u bilo kakvoj situaciji pa niti ratnoj“.
„Ukrajinski Ustav nijednom riječju direktno niti indirektno ne omogućuje produženje mandata predsjednika Ukrajine u slučaju rata ili drugog izvanrednog stanja (…) Istina je da ukrajinski Ustav određuje nastavak funkcioniranja u slučaju izvanrednog stanja isključivo za Vrhovnu Radu, odnosno ukrajinski Sabor i to odredbom članka 83. Ustava Ukrajine. Takva odredba ne postoji za funkciju predsjednika Ukrajine. U Ustavu Ukrajine, dakle, ne postoji odredba o mogućnosti produženja mandata predsjednika u slučaju izvanrednih stanja ili rata“, konstatirao je Kolakušić.
U nastavku videa zaključuje da to onda znači da i svi ugovori koji je Volodimir Zelenski potpisao za stotine milijardi eura imaju nevažeći status.
Mislav Kolakušić nije jedini koji se zapitao o legalnosti obnašanja dužnosti predsjednika Zelenskog nakon svibnja prošle godine kada mu je istekao petogodišnji mandat. Još od lani na nelegalnosti produženja njegovog mandata inzistira ruska propaganda, a od prije kojeg tjedna o tome je progovorio i novi američki predsjednik Donald Trump koji je Zelenskog nazvao „diktatorom“ koji nema izborni legitimitet.
Što piše u Ustavu i zakonima?
Točno je da u ukrajinskom Ustavu ne stoji izrijekom kako će se u slučaju izvanrednog stanja, odnosno rata, mandat predsjednika automatski produžiti, kao što se to u Ustavu izrijekom navodi za ukrajinski parlament.
Članak 83. Ustava, između ostalog, navodi kako se u slučaju objave dekreta predsjednika Ukrajine o uvođenju ratnog ili izvanrednog stanja na području cijele Ukrajine ili u pojedinim njenim dijelovima Vrhovna Rada mora sastati u roku od dva dana.
U slučaju isteka mandata Vrhovne Rade Ukrajine tijekom izvanrednog stanja njezine se ovlasti produžuju do dana prvog sastanka prve sjednice Vrhovne Rade Ukrajine izabrane nakon ukidanja izvanrednog stanja.
Takva odredba ne navodi se izrijekom i u slučaju isteka mandata predsjednika. Međutim, sama logika da Ustav podrazumijeva da se u slučaju rata ne mogu održavati parlamentarni izbori sugerira da se oni ne mogu održavati ni za izbor predsjednika, s obzirom na to da bi i ti direktni izbori bili suočeni s istim izazovima s kakvima bi se suočili izbori za Vrhovnu Radu. Kada bi se oni i provodili samo na dijelovima koji jesu pod kontrolom ukrajinskih snaga, oni bi i dalje bili suočeni s nizom problema kao što su nepouzdanost registra birača, osiguranje glasanja na prvoj liniji fronta, organiziranje biračkih mjesta za izbjeglice, nedovoljna sigurnost na izbornim mjestima, nemogućnost održavanja poštene izborne kampanje u vrijeme izvanrednog stanja…
Ustavom nije propisana niti mogućnost da ulogu predsjednika u slučaju rata i nemogućnosti provođenja izbora preuzme Vrhovna Rada kojoj jest produžen mandat. Članak 108. navodi kako predsjednik Ukrajine obnaša svoje ovlasti do stupanja na dužnost novoizabranog predsjednika Ukrajine, dakle, isto kao što se to navodi i za mandat Vrhovne Rade koji traje do preuzimanja dužnosti novog zastupničkog doma nakon provedenih izbora.
Također, održavanje predsjedničkih izbora nije navedeno među člancima koji reguliraju prava koja ne smiju biti suspendirana ni tijekom izvanrednog stanja (ti se članci uglavnom odnose na osnovna ljudska prava).
Ustav Ukrajine predviđa da se ratno stanje uvodi dekretom predsjednika koji ide na potvrdu parlamentu. Na snagu tada stupa Zakon o režimu tijekom izvanrednog stanja – a u kojem se izrijekom propisuje kako u slučaju isteka mandata predsjednika Ukrajine tijekom izvanrednog stanja, njegove se ovlasti produžuju dok novoizabrani predsjednik Ukrajine, izabran nakon ukidanja izvanrednog stanja, ne preuzme dužnost. Prema tom zakonu, tijekom ratnog stanja ne smiju se održavati ni lokalni ni parlamentarni niti predsjednički izbori.
Zanimljivo je da je taj zakon donesen 2015. godine kada je predsjednik Ukrajine bio Petar Porošenko. Upravo sa sada opozicijskim političarima Porošenkom i bivšom premijerkom Julijom Timošenko Amerikanci, prema pisanju Politica, vode tajne razgovore u pokušaju pronalaženja alternative za Zelenskog koji, izgleda, za Trumpa i njegove suradnike nakon fijaska u Ovalnom uredu prošlog petka ne djeluje dovoljno kooperativno u traženju mirovnog rješenja. Politico navodi kako se viši dužnosnici američke administracije raspituju o mogućnosti provođenja predsjedničkih izbora. Zanimljivo je, međutim, da i Porošenko i Timošenko, tvrde da se protive provođenju predsjedničkih izbora u uvjetima rata. U članku se, također, navodi i ispitivanje javnog mnijenja kojeg je ovog tjedna proveo britanski Survation, a u kojem najviše izgleda za pobjedu na predsjedničkim izborima ima opet Zelenski, dok svega 10 posto ispitanih podupire Porošenka, a Timošenko dobiva svega 5,7 posto podrške.
Zabranu provođenja izbora tijekom ratnog stanja izrijekom spominje i ukrajinski izborni zakon koji nalaže da svi izborni procesi i na lokalnoj i na nacionalnoj razini moraju biti suspendirani do kraja izvanrednog stanja.
Vrhovna Rada podržala mandat Zelenskog
Izvanredno stanje u Ukrajini proglašeno je nakon početka invazije Rusije na tu zemlju 24. veljače 2022. Ono je u međuvremenu više puta produženo, a trenutačno je na snazi produženje do 9. svibnja ove godine. Da u Ukrajini nije ratno stanje, predsjednički izbori trebali su biti održani 31. ožujka prošle godine, a prvi mandat Volodimira Zelenskog istekao bi 20. svibnja 2024. godine.
U studenom 2023., prije isteka mandata Zelenskog, sve političke stranke zastupljene u parlamentu potpisale su memorandum u kojem se slažu da će se i parlamentarni i predsjednički izbori odviti tek nakon završetka rata.
Prije nekoliko dana, nakon napada Trumpa na legitimitet Zelenskog, Vrhovna Rada u svom produženom mandatu jednoglasno je potvrdila legitimitet produženog mandata Zelenskog.
“Vrhovna Rada ponovo podsjeća da je predsjednik Ukrajine izabran na slobodnim, transparentnim i demokratskim izborima. Njegov mandat ne propituje ni ukrajinski narod, niti Vrhovna Rada”, navodi se u prihvaćenoj rezoluciji.
Zaključno, točna je Kolakušićeva tvrdnja da u Ustavu Ukrajine izrijekom ne piše da se predsjedniku države u slučaju izbijanja ratnog stanja automatski produžuje mandat, ali takvo produženje mandata nije ni u suprotnosti s Ustavom. Da se za vrijeme rata ne smiju održavati ni predsjednički ni parlamentarni niti lokalni izbori izrijekom se navodi u Zakonu o režimu tijekom izvanrednog stanja koji je stupio na snagu sukladno ustavnim odredbama o proglašenju ratnog stanja. Da se izbori ne mogu održavati u vrijeme izvanrednog, odnosno ratnog stanja izrijekom se navodi i u Izbornom zakonu Ukrajine. Propitivanje legalnosti mandata Zelenskog nakon svibnja prošle godine započelo je od strane ruskih dužnosnika i ruske propagande da bi ga preuzeo i novi američki predsjednik Donald Trump, a popularno je i kod dijela domaćih političara.
