Otkako je stupio na vlast 20. siječnja ove godine, američki predsjednik Donald Trump radi punom parom na ostvarivanju Projekta 2025 i deregulaciji, smanjenju državnog aparata, kao i ukidanju i smanjivanju financiranja brojnih programa, među kojima se spominje i Medicaid putem kojeg se najsiromašnijim Amerikancima i Amerikankama pruža barem neka pokrivenost zdravstvenim osiguranjem.
U moru odluka i pravila koje je s dolaskom na vlast implementirao trenutni američki predsjednik te kaosu koji je iz njih nastao, neke koje utječu na stotine milijuna ljudi, posebno žena i djevojčica, kod nas su prošle poprilično ispod radara.
Jednu čitateljicu Faktografa zanimalo je što je točno global gag rule (GGR), odnosno znači li to da nitko više ne može dobiti financije iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ako se bavi pravom na pobačaj.
Što je global gag rule?
Početkom svoje vladavine, četiri dana nakon inauguracije, Trump je 24. siječnja ponovo aktivirao Mexico City Policy ili global gag rule. Učinio je to i u prošlom mandatu, tri dana nakon stupanja na dužnost, 23. siječnja 2017. godine.
Mexico City Policy odluka je američke federalne vlade iz 1984. godine kojom se zabranjuje stranim nevladinim organizacijama koje primaju američka sredstva putem razvojne pomoći da pružaju, savjetuju ili upućuju na pobačaj kao metodu planiranja obitelji. Organizacijama se također zabranjuje i zagovaranje liberalizacije zakona o pobačaju (osim u slučaju silovanja, incesta ili ugroze života). Strane nevladine organizacije – ako dobivaju sredstva od američke vlade – čak ni svoja vlastita sredstva iz drugih izvora ne smiju koristiti za navedene aktivnosti.
Mexico City Policy postao je poznat i kao gag rule (GR) zbog “ušutkavanja” (eng. gag – zavezati, ušutkati) organizacija koje se bave pobačajem i reproduktivnim pravima. Čak i organizacije koje djeluju i u državama u kojima je abortus legalan “ušutkane” su jer ne smiju pobačaj uopće spominjati kao opciju u reproduktivnoj i zdravstvenoj skrbi.
Implementacija navedenog pravila dovela je do prekidanja financiranja bilo koje nevladine ili razvojne organizacije koja nije bazirana u Sjedinjenim Američkim Državama, a koja pruža pobačaj ili zagovara dostupnost pobačaja. Uz to je i američki State Department nedavno objavio kako se SAD smjesta planira vratiti među potpisnice Ženevske deklaracije o konsenzusu (eng. Geneva Consensus Declaration), globalnog manifesta protiv reproduktivnih i seksualnih prava kojega je 2020. godine razradila Trumpova administracija i koju je potpisalo gotovo 40 država svijeta.
1984.
“Mexico City policy” prvi je implementirao predsjednik Ronald Reagan 1984. godine i od tada ga je svaki republikanski predsjednik ponovno implementirao, a onaj iz redova Demokrata ukidao.
Naravno, ovakvi ciklusi ukidanja programa i ponovne implementacije sa sobom neminovno donose kaos, budući da prekid toka financijskih sredstava i njihovo ponovno uspostavljanje dovodi do velikih oscilacija, dok su sredstava koja se dobivaju često od životne važnosti za one koji o njima ovise.
Ponekad su potrebne godine da se programi uspostave u punom kapacitetu u kojem su djelovali prije ukidanja/smanjenja sredstva, jer se zbog ukidanja financiranja često otpuštaju radnici, zatvaraju klinike i gase programi.
Američka vlada zapravo nikada direktno ne financira aktivnosti vezane uz pobačaje. U ovakvim slučajevima radi se o penalizaciji nevladinih organizacija koje svojim vlastitim sredstvima sudjeluju u aktivnostima koje su na bilo koji način povezane s pobačajem.
Dakle, iako američka vlada nikada ne plaća pobačaje, niti aktivnosti povezane s pobačajima, kada se gag rule implementira, nevladine organizacije koje dobivaju sredstva od vlade SAD-a moraju potpisati da neće sudjelovati u bilo kakvim aktivnostima povezanima s pobačajem, čak ni kada za to koriste vlastita sredstva.
Pravilo također NGO-ove sprječava da vlastite vlade lobiraju da promijene zakone o pobačaju ili da, recimo, organiziraju edukacijske kampanje, edukacije ili savjetovanja o pobačaju. Organizacije dakle mogu odabrati hoće li potpisati gag rule ili ne, ali ako ga ne potpišu, žrtvuju velik dio sredstava o kojima ovise.
SAD jedan od najvećih pružatelja razvojne pomoći
SAD od 1973. godine ima politiku, pod Zakonom o stranoj pomoći (Foreign Assistance Act), da se sredstva za vanjsku razvojnu pomoć ne mogu koristiti za pružanje pobačaja kao metode planiranja obitelji ili da se ne mogu koristiti za prisiljavanje ili motiviranje osobe da napravi pobačaj (The Lancet).
Međutim, s GGR-om organizacijama i udrugama koje svoja vlastita sredstva koriste za usluge povezane s pobačajem, a američka sredstva za druge tipove usluga, zabranjeno je primati sredstva američke federalne vlade.
Iako SAD nije ni blizu ispunjavanja cilja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) da izdvaja 0,7 posto svog BDP-a za razvojnu pomoć, svejedno je jedan od najvećih pružatelja međunarodne pomoći.
Gag rule pod Trumpom zapravo je i proširen. Dok je pod prijašnjim republikanskim predsjednicima uključivao “samo” pobačaj, Trump je proširio njegov opseg da obuhvaća organizacije koje pružaju i raznu zdravstvenu pomoć šire od (pristupa) pobačaju, stoga i naziv global gag rule (Guardian).
Pravilo se ne primjenjuje direktno na američke nevladine organizacije, vjerojatno zato jer se smatra da bi primjena toga pravila u SAD-u prekršila američki Ustav. Kako se navodi na stranici Reproductive Rights, američke nevladine organizacije mogu nastaviti održavati aktivnosti vezane uz pobačaje sve dok te aktivnosti nisu financirane američkim sredstvima i u tom slučaju mogu dobiti sredstva od američke vlade za financiranje zdravstvenih usluga van SAD-a. Međutim, ako dobiju sredstva od američke vlade za zdravstvene aktivnosti van SAD-a, global gag rule moraju primjenjivati na svoje partnere u drugim državama.
Negativne posljedice u cijelom svijetu
Na Faktografu smo o “Mexico City Policy” ili “global gag rule” već pisali, za vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa. Tada je Trump suspendirao američku pomoć od oko 600 milijuna godišnje za zdravstvene programe kojeg su koristili milijuni žena u slabo razvijenim dijelovima svijeta, uskraćujući tako sredstva za programe planiranja obitelji. Human Rights Watch je 2017. intervjuirao predstavnike organizacija u Keniji i Ugandi na koje je utjecala tadašnja implementacija GGR-a, zbog čega su organizacije morale zatvarati klinike, otkazivati aktivnosti poput testiranja na HIV ili rak grlića maternice.
Kada je Trump GGR implementirao 2017. godine, on je zapravo zabranu proširio na sve vrste zdravstvene pomoći, poput borbe protiv HIV-a, jačanje zdravstvenih sustava, pa čak i borbu protiv tuberkuloze i malarije.
Negativne posljedice ove odluke osjetit će se u cijelom svijetu, rezanje sredstava dovest će do smanjenja broja i razine edukacija, obrazovanja i opreme za medicinske radnike koji pružaju siguran pobačaj, čak i kada je on potreban kako bi se spasio ženin život; dovest će do manjeg korištenja kontracepcije i povećanja broja neželjenih trudnoća, kao i pobačaja. Porast će mortalitet majki i djece, kao i zaraza HIV-om.
Prema podacima Instituta Guttmacher koji se bavi pravom na pobačaj, 130 390 žena svaki dan dobije kontracepciju koja je financirana američkim sredstvima. U prvih 90 dana u 2025. godini, dok su sredstva bila zamrznuta, 11,7 milijuna žena i djevojčica nije dobilo kontracepciju. Ako u 2025. godini tih 11,7 žena i djevojčica uopće ne dobiju kontracepciju, procjenjuje se, njih 4,2 milijuna doživjet će neželjenu trudnoću, a 8 340 će umrijeti od komplikacija tijekom trudnoće i pobačaja, piše Institut Guttmacher.
Tijekom GGR-a kojega je George W. Bush implementirao u razdoblju od 2001. do 2008. godine broj trudnoća u državama koje su bile zahvaćene porastao je za 12 posto, a broj pobačaja za čak 40 posto. Iako su dokazi da GGR ne sprječava pobačaj jasni, Trumpova administracija ne odustaje od njegove implementacije, pa i proširenja.
Borba oko pobačaja i reproduktivnog zdravlja u SAD-u
Jedna od organizacija koja je odbila potpisati Trumpov global gag rule bila je Planned Parenthood (PP), tj. njena međunarodna federacija (International Planned Parenthood Federation, IPPF) koja okuplja članice i partnere u 153 zemlje svijeta.
“IPPF se bori za pravo svakog pojedinca da odlučuje o svom zdravlju, dobrobiti i životu te nikada neće podržavati politike koje aktivno ograničavaju ili krše pravo pojedinca na tjelesnu autonomiju, što uključuje i pravo na siguran pobačaj”, navodi se na stranicama Planned Parenthooda.
No, PP se i na domaćem terenu, u Sjedinjenim Američkim Državama, bori s vrlo realnim i brojnim problemima, dok rezanje sredstava koje vladajući u brojnim saveznim državama pokušavaju napraviti na svim razinama dovode do zabrinjavajućih problema pri pružanju zdravstvenih opcija.
Naime, iako je nakon ukidanja presude Roe vs. Wade iz 1973. godine – koja je ženama do 24. tjedna trudnoće priznala pravo na pobačaj – PP doživio rast donacija i prihoda, većina sredstava zapravo odlazi na legislativnu i političku borbu za zadržavanje prava na pobačaj.
S druge strane, klinike koje pružaju nasušnu zdravstvenu pomoć redovito ostaju bez potrebnih sredstava za plaće, održavanje prostora ili pružanje zdravstvenih usluga. Naime, iako je Planned Parenthood postao takoreći sinonim za borbu za reproduktivna prava i pravo na pobačaj, ta organizacija u SAD-u djeluje i kao jedan od pružatelja zdravstvene pomoći, posebno onim najsiromašnijim i najranjivijim stanovnicima koji ili nemaju zdravstveno osiguranje ili su pokriveni programima osiguranja za najsiromašnije. U njihovim klinikama te osobe mogu obaviti preglede poput ginekološkog, ostvariti prenatalnu skrb ili dobiti kontracepciju, kao i obaviti preglede za otkrivanje raka.
Na udaru konzervativnih snaga
Sada je PP na udaru konzervativnih snaga koje žele srezati financiranja klinika kroz rezanje financiranja federalnih programa. Klinike PP-a financiraju se ili direktnim donacijama ili uplatama preko programa Medicaid kojim je zdravstveno osigurano oko 85 milijuna ljudi s nižim prihodima.
Američki zakonodavci trenutačno rade na tome da drastično srežu financiranje programa Medicaid, a većina PP-ovih pacijenata i pacijentica osigurani su ili putem Medicaida ili putem drugih saveznih i federalnih programa koji pružaju pomoć pacijentima bez osiguranja.
Tako su savezne države Arkansas, Missouri i Texas već blokirale priljev sredstava iz Medicaida u PP-ove klinike u tim državama, dok bi slučaj koji je trenutno na Vrhovnom sudu mogao i drugim državama omogućiti da naprave isto.
Također, savezna država Texas – u pokušaju da Planned Parenthood dovede do bankrota – tuži tu organizaciju jer tvrdi da su nezakonito naplatili sredstva od programa Medicaida u vrijeme kada je Texas pokušavao organizaciju maknuti iz programa. Sada žele da Planned Parenthood plati 1,8 milijardi američkih dolara kazni, naknada i pristojbi za tih deset milijuna američkih dolara za koje savezna država Texas tvrdi da joj je naplaćeno.
Tuži me
Savezna država Texas tužila je i doktoricu iz New Yorka jer je ženi koja živi kraj grada Dallasa u Texasu prepisala i poštom poslala abortivnu pilulu. Texas pobačaj brani u svim stadijima trudnoće, dok je u saveznoj državi New York, kao i u nekim drugim državama legalan.
Tzv. “shield laws” štite doktore i pružatelje zdravstvenih usluga u saveznim državama u kojima je pobačaj legalan da, recimo, abortivne pilule pošalju u one u kojima je pobačaj nelegalan. Ovakva presuda protiv njujorške doktorice Margaret Daley Carpenter predstavlja opasan presedan i sa sobom povlači čitav niz pravnih pitanja, poput onih može li uopće sudac iz Texasa odlučivati u ovom slučaju, odnosno zakoni koje države bi se trebali primjenjivati.
No, udar na pravo na pobačaj i reproduktivno zdravlje zasigurno neće stati samo na ovoj tužbi i ovom slučaju. Jedino što je sigurno jest da će brojni ostati bez potrebnih medicinskih intervencija i pomoći, kao i to da sva ova pravila i ograničenja neće spriječiti pobačaje.
Kao što pokazuju brojke koje PP navodi na svojim stranicama – zabrana ili ograničavanje pobačaja nikada nije dovelo do manje pobačaja. Samo je u 2022. godini organizacija Planned Parenthood obradila 2,05 milijuna pacijenata, obavila više od 4,6 milijuna obrada i liječenja spolno prenosivih bolesti, gotovo 213 000 pregleda dojki, 198 000 Papa testova, dok je gotovo 2,3 milijuna ljudi dobilo kontracepciju. Čak 76 posto zdravstvenih centara nalaze se u ruralnim područjima ili tzv. zdravstvenim pustinjama, što znači da često na takvim područjima nema niti jednog drugog pružatelja zdravstvenih usluga.
Ovi podaci daju do znanja kakve bi posljedice po građane Amerike i njihovo zdravlje imalo ukidanje samo PP-ovih klinika.
