Grenland je ogroman arktički otok i autonomni teritorij u sastavu Kraljevine Danske. Nije nezavisna država, ali ima vlastitu vladu dok obranu i vanjsku politiku formalno vodi Danska. Američki predsjednik Donald Trump još je tijekom prvog mandata 2019. kazao da bi “kupio Grenland” na što je Danska službeno reagirala, poručivši da taj teritorij nije na prodaju.
Američki predsjednik pritom je izrekao neke netočnosti. On je kazao da su Sjedinjene Američke Države “dale Grenland nazad” nakon Drugog svjetskog rata, što je netočno i obmanjujuće. Naime, SAD nikad nije posjedovao Grenland. Ono što je točno jest da je SAD tijekom rata postavio baze i sudjelovao u obrani Grenlanda, ali nikada nije postojalo suvlasništvo ili suverenitet SAD-a nad tim teritorijem.
Trump je u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekao i da je Grenland ključan za američku sigurnost i da SAD treba kontrolu nad otokom zbog položaja prema Rusiji i Kini. Također je kazao da bi američko posjedovanje Grenlanda ojačalo NATO savez. Iako je Trump ranije odbio isključiti mogućnost da bi SAD koristio vojnu silu da preuzme Grenland, to je na kraju ipak povukao i govorio o mogućem “okviru za budući dogovor” s NATO-om ili Danskom o strateškom partnerstvu.
Tko je Austrijanac koji je uputio upozorenje SAD-u?
Usporedno s Trumpovim najavama, društvenim mrežama širile su se brojne informacije o tom danskom teritoriju. Jedna od informacija (arhivirano ovdje) koja se proširila društvenim mrežama u regiji jesti da je austrijski aktivist i predsjednik “Odbora za proširenje NATO-a” Gunther Fehlinger-Jahn uputio upozorenje SAD-u zbog Grenlanda:
Austrijski aktivista i predsednik Odbora za proširenje NATO, Ginter Fehlinger, uputio je oštro upozorenje Sjedinjenim Američkim Državama zbog planova o preuzimanju Grenlanda, zapretivši potpunim proterivanjem američke vojske s evropskog kontinenta.
Fehlinger-Jahn je to upozorenje zaista poslao, ali on ne obnaša nikakvu funkciju na razini NATO-a ili Europske unije, kao što se to krivo interpretira na društvenim mrežama. On je austrijski ekonomist i aktivist koji se predstavlja kao predsjednik austrijskog “Odbora za proširenje NATO-a”. Zbog konteksta objave treba reći da se radi o nevladinoj organizaciji koja se zalaže za proširenje Sjevernoatlantskog saveza i nema baš nikakve veze sa Savezom. Informaciju da njegov Odbor nema nikakve veze s NATO-om još je 2023. potvrdio Reutersu, kao i činjenicu da Odbor čini samo on.
Da Fehlinger-Jahn nije ni na koji način povezan sa Savezom potvrdio je i sam NATO. “On nije zaposlenik NATO-a. Njegovi stavovi i mišljenja osobni su i ne odražavaju stavove Saveza. Također, unatoč nazivu – “Europski odbor za proširenje NATO-a” – to nije NATO-ov odbor niti tijelo”, kazali su iz Saveza Reutersu.
Ministarstvo vanjskih poslova Austrije: Fehlinger-Jahn nema nikakvu ulogu u vladi ni austrijskoj misiji pri NATO-u
Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova, pak, ističe da Fehlinger-Jahn nema nikakvu ulogu u Vladi niti u austrijskoj misiji pri NATO-u, koja upravlja odnosima Beča sa Savezom kao države koja nije članica. Dužnosnici tih institucija ističu da Fehlinger-Jahn ne radi za Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, Europski parlament ni Europsku komisiju, niti govori u njihovo ime.
To nije prvi put da su Fehlinger-Jahna krivo prozvali dužnosnikom NATO-a. 2023. godine pozvao je Armeniju da se pridruži Savezu. Vahan Kostanyan, tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Armenije, rekao je da objava Fehlinger-Jahna nije bila službeni poziv te da je on “čelnik nevladine organizacije čiji naziv sadrži kraticu NATO-a”.
Austrija, podsjetimo, kao država koja njeguje neutralnost nije članica NATO-a, iako jest članica Europske unije.
Zaključno, Gunther Fehlinger-Jahn zaista je kao aktivist i predsjednik "Odbora za proširenje NATO-a" uputio upozorenje SAD-u zbog Grenlanda, ali spomenuti Odbor zapravo je nevladina organizacija koja lobira za proširenje Saveza i nema nikakve veze s NATO-om. Iz NATO-a i Ministarstva vanjskih poslova Austrije jasno su poručili da Fehlinger-Jahn ni na koji način nije povezan s njima niti zastupa službene stavove države. S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da statusu privatnog korisnika nedostaje kontekst.
