Nekada gotovo neizbježna dječja bolest, a danas rijetkost u zemljama s visokom stopom procijepljenosti. Nova izbijanja epidemija ospica u SAD-u potaknula su širenja dezinformacija o važnosti cijepljenja na društvenim mrežama.
Tako se ovih dana pojavio Facebook post sa snimkom u kojem se tvrdi da pad smrtnosti od ospica nije povezan s uvođenjem cjepiva.
“Jeste li znali da se stopa smrtnosti od ospica smanjila za 98% PRIJE nego je uvedeno cjepivo protiv ospica? ‘Ovo je sve na web stranici CDC-a. Taj pad smrtnosti nema nikakve veze s cjepivima’.
Pad mortaliteta se dogodio zahvaljujući boljoj prehrani, boljoj higijeni, čistoj vodi itd. ‘Ta opadajuća stopa smrtnosti — bila je to putanja koja je postojala čak i prije uvođenja cjepiva protiv ospica (1963.g. je uvedeno cjepivo u SAD). Dakle, tih 400 smrtnih slučajeva od ospica [godišnje], koji su sad pali, koliko se toga može pripisati cjepivu protiv ospica? Koliko su za to zaslužni napori zdravstvenih institucija?
‘O tome bi se moglo zauvijek raspravljati. Ali ne trebamo. Ono što je važno je kada danas slušate nadležne za javno zdravstvo, oni će vam reći: Cjepivo protiv ospica je ono što je uzrokovalo pad smrtnosti.'”, navodi se u Facebook statusu objavljenom uz snimku 8. ožujka (arhivirano ovdje).
Ključna teza koja se kroz status neizravno provlači je da su bolji uvjeti života, a ne cjepivo, zaslužni za pad mortaliteta od ospica. I dok je točno da je mortalitet počeo padati prije uvođenja cjepiva protiv ospica, podaci pokazuju da je tek program cijepljenja doveo do eliminacije bolesti u SAD-u 2000. godine, no zbog protivljenja cijepljenju epidemije se pojavljuju i proteklih godina.
Što su ospice?
Kako navodi Europski portal za informacije o cijepljenju, ospice su vrlo zarazna virusna bolest od koje je moguće oboljeti u bilo kojoj dobi.
Simptomi ospica uključuju visoku temperaturu, kašalj, curenje nosa i osip po cijelom tijelu. Komplikacije uzrokovane ospicama koje mogu biti i cjeloživotne, a razvijaju se otprilike kod 30 posto djece i odraslih zaraženih ospicama. Upala pluća najčešća je komplikacija koja pogađa jedan do šest posto zaraženih. Jedna na 1000 osoba razvija upalu moždanih stanica, encefalitis, bolest čija je moguća posljedica trajan neurološki invaliditet.
Stopa smrtnosti zbog ospica jest jedna do tri osobe na 1000 slučajeva i najviša je među djecom mlađom od pet godina i imunosuprimiranim osobama. Virus ospica širi se zrakom kapljicama koje zaražena osoba iskašlje ili izdiše. Kapljice zaražene virusom mogu ostati u zraku do nekoliko sati, a virus ostaje zarazan na kontaminiranim površinama i do dva sata.
Pad broja zaraženih i smrti nakon uvođenja cjepiva
Kako objašnjava Američko društvo za zarazne bolesti, poboljšani sanitarni uvjeti smanjili su učestalost bolesti koje se prenose hranom i vodom, poput kolere i tifusa, ali njihov utjecaj na ospice bio je zanemariv. Ospice se šire izravnim kontaktom među ljudima i zrakom pa higijena nije igrala ključnu ulogu u njihovom suzbijanju.
Nakon uvođenja cjepiva protiv ospica u SAD-u 1963. godine, broj prijavljenih slučajeva pao je za više od 97 posto između 1965. i 1968. godine, a higijenski i sanitarni uvjeti u tom se razdoblju nisu značajno promijenili.
Iako je smrtnost od ospica postupno opadala i prije uvođenja cjepiva, sama bolest je i dalje bila raširena među populacijom. Ključna razlika nastala je tek s uvođenjem cjepiva, koje je drastično smanjilo broj slučajeva zaraze, a posljedično i smrtnost. Time
je spriječeno širenje virusa u populaciji i smanjen rizik od komplikacija, hospitalizacija i dugoročnih zdravstvenih posljedica.
Prema izvještaju Američkog medicinskog udruženja iz 2007. godine u kojem se uspoređuje broj zaraženih i smrtnost prije i nakon široke primjene nacionalnih preporuka za cijepljenje protiv bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, u razdoblju od 1953. do 1962. godine, prije nego što je licencirano prvo cjepivo protiv ospica, u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje je u prosjeku obolijevalo nešto više od 530.000 ljudi, dok je prosječno 440 osoba godišnje umrlo od posljedica bolesti. U tom je razdoblju najviše slučajeva zabilježeno 1958. godine kada je bilo 763.094 oboljelih, a preminule su 552 osobe.
S obzirom da je znanstveni rad objavljen 2007. godine te se brojke uspoređuju s podacima o oboljelima iz 2006. Te godine je broj oboljelih od ospica u SAD-u bio 55, što je smanjenje u odnosu na razdoblje prije cjepiva od 99,9 posto. Broj umrlih je uspoređen s 2004. godinom kada u SAD-u od ospica nije umrla niti jedna osoba pa je to bilo stopostotno smanjenje smrtnosti u odnosu na razdoblje prije cjepiva.
Recentniji podaci američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) pokazuju da je do 13. ožujka ove godine zabilježen 301 slučaj zaraze ospicama, među kojima je bilo 95 posto necijepljenih, odnosno onih s nepoznatim cijepnim statusom dok su dvije osobe preminule (za jednu smrt je potvrđena smrt od ospica, a druga se još istražuje). Prošle godine je u SAD-u zabilježeno 285 slučajeva ospica, 89 posto je bilo necijepljenih ili s nepoznatim statusom, a 2024. godine nitko nije preminuo. Kada se pogleda dob oboljelih, u 2025. je 34 posto oboljelih bilo mlađe od pet godina, a još 42 posto oboljelih bilo je u dobi između pet i 19 godina. U 2024. godini 42 posto oboljelih bilo je mlađe od pet godina, a 31 posto je bilo u dobnoj skupini od pet do 19 godina. Ove godine dogodio se prvi smrtni slučaj u SAD-u od ospica nakon 2015.
Povijesni podaci objavljeni na stranici “Our World in Data”, također, pokazuju pad obolijevanja i smrtnosti tek nakon uvođenja šire primjene cjepiva protiv ospica.
Također, i na stranicama CDC-a je objavljena karta na kojoj je vidljiv drastičan pad broja oboljelih nakon uvođenja cjepiva u SAD-u.
Pad stope smrtnosti koja se dogodila u SAD-u nakon uvođenja cjepiva najbolje se vidi na karti portala Statista.com. Na njoj smo označili stope smrtnosti od ospica od 1940. do 2019. godine. Jasno je da se drastičan pad dogodio nakon 1963. godine.
Epidemija ospica u SAD-u
Ospice su u SAD-u službeno eliminirane 2000. godine. Takva definicija znači da se ospice ne šire unutar države već da se novi slučajevi pojavljuju kada se netko zarazi u inozemstvu i potom unese virus u SAD. Oba američka kontinenta nezavisno stručno tijelo proglasilo je slobodnima od endemskih ospica 2016. godine, čime je to postala prva regija SZO-a koja je postigla ovakav uspjeh. Međutim, taj status je izgubljen dvije godine kasnije zbog izbijanja ospica uzrokovanog društvenom i političkom krizom u jednoj zemlji američkih kontinenata, zbog nedostataka u obuhvatu cijepljenja i kasne reakcija na izbijanje bolesti što je uzrokovalo širenje virusa u susjedne zemlje.
Stope procijepljenosti u SAD-u su u padu, posebice nakon pandemije COVID-19, koja je potaknula širenje dezinformacija o cjepivima. Prema CDC-u, procijepljenost među vrtićkom djecom pala je na 92,7% u razdoblju 2023. i 2024. godine.
Aktualni američki ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. godinama je širio neutemeljene tvrdnje o povezanosti MMR cjepiva s autizmom, iako su ih znanstvene studije u potpunosti opovrgnule. Nakon izbijanja nove epidemije donekle je ublažio svoj stav, podržavajući cijepljenje, ali istovremeno naglašavajući alternativne tretmane poput vitamina A i steroida. Iako ti tretmani imaju medicinsku primjenu, stručnjaci upozoravaju da njihovo isticanje može skrenuti fokus s ključne važnosti cijepljenja u sprječavanju širenja bolesti.
U najnovijoj epidemiji, uglavnom u američkim saveznim državama Teksas i Novi Meksiko, zabilježeno je gotovo 300 slučajeva zaraze ospicama, uključujući dva smrtna slučaja. Epicentar trenutačne epidemije je okrug Gaines u zapadnom Teksasu s velikom menonitskom zajednicom. Prema podacima teksaške zdravstvene službe u tom su okrugu potvrđena 174 slučaja oboljenja ospicama, a stopa odbijanja cijepljenja djece se drastično povećala posljednjih godina. Dok je 2013. godine oko 7,5 posto vrtićke djece u okrugu imalo roditelje ili staratelje koji su tražili izuzeće za najmanje jedno cjepivo, deset godina kasnije ta se brojka povećala na više od 17,5 posto, što je najviše u Teksasu.
Kako funkcioniraju cjepiva?
Kao što je Faktograf ranije pisao cjepivo je već desetljećima jedan od glavnih alata javnog zdravlja te spašava milijune života svake godine. Cjepiva, kao dio imunizacije, smanjuju rizik od različitih oboljenja kao što su tetanus, hripavac i ospice, tako što zajedno s prirodnom obranom tijela grade bolju zaštitu organizma.
Cjepivo u osnovi „podučava“ imunološki sustav kako se boriti protiv bolesti ako dođe u kontakt s njom. Većina cjepiva sadrži oslabljeni ili inaktivan oblik virusa ili bakterije, ili njihov mali dio, koji se naziva antigen. Kada osoba primi cjepivo, njezin imunološki sustav prepoznaje antigen kao strano tijelo. Time se aktiviraju imunološke stanice koje proizvode protutijela i stvaraju “sjećanja” na virus ili bakteriju, navodi Europski portal za informacije o cijepljenju.
Naime, održavanjem stope procijepljenosti protiv ospica iznad 95 posto smanjuje se vjerojatnost širenja ospica među onima koji nisu cijepljeni, a to se naziva kolektivni imunitet. Njime se pruža zaštita osobama koje ne mogu primiti cjepivo, poput dojenčadi koja još nisu dovoljno stara ili osobama s oslabljenim imunološkim sustavom, kao što su pojedinci s HIV-om ili rakom. Kada su lokalne stope procijepljenosti niže od potrebnih za kolektivni imunitet, ta područja mogu doživjeti izbijanja bolesti ako se ospice unesu u zajednicu, navodi se na stranicama Američkog društva za zarazne bolesti.
Cjepivo MMR
Jedina je zaštita protiv ospica cijepljenje. Cjepivo MMR sigurno je i učinkovito kombinirano cjepivo koje štiti od ospica, zaušnjaka i rubeole. Dvije doze cjepiva MMR (Measles, Mumps, and Rubella) pružaju dugoročnu zaštitu od zaraze i potencijalno ozbiljnih posljedica bolesti. Prema portalu Svjetske zdravstvene organizacije, prije uvođenja cjepiva protiv ospica i široko rasprostranjenog cijepljenja, velike epidemije događale su se svake dvije do tri godine i uzrokovale procijenjenih 2,6 milijuna smrti svake godine.
Aktivnosti ubrzane imunizacije od strane država, SZO-a, Partnerstva za ospice i rubeolu i drugih međunarodnih partnera uspješno su spriječile procijenjenih 60 milijuna smrti između 2000. i 2023. godine, a cijepljenje je smanjilo procijenjenu smrtnost od ospica s 800.000 u 2000. na nešto više od 100.000 u 2022. navodi se na stranicama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Zaključno, ospice su izuzetno zarazna virusna bolest s ozbiljnim mogućim komplikacijama, a cijepljenje je najučinkovitija mjera zaštite. Povijesni podaci jasno pokazuju da su cjepiva ključni faktor u smanjenju broja slučajeva i smrtnosti od ospica. Unatoč znanstvenim dokazima, dezinformacije o cjepivima pridonijele su padu stope procijepljenosti, što je omogućilo ponovna izbijanja bolesti, uključujući trenutnu epidemiju u SAD-u. Zbog svega toga označavamo da nedostaje kontekst statusu u kojem se neizravno navodi kako su bolji sanitarni uvjeti, a ne cjepiva, doveli do pada smrtnosti od ospica.
