Portal Epoha, za kojega je Faktograf.hr u više navrata ustvrdio da širi dezinformacije, objavio je još jedan dezinformativan članak (arhiviran ovdje). Članak je podijeljen na Facebooku (arhivirano ovdje) gdje je dobio 140 reakcija, 47 komentara i podijeljen je 32 puta. Ista se dezinformacija širila TikTokom (arhivirano ovdje).
U članku se iznose dvije tvrdnje – da aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije izabrana predsjednica i da ona, tj. Europska unija cilja na ušteđevinu građana kako bi financirala obranu. Pozabavit ćemo se objema tvrdnjama.
Izbor predsjednika/ice Europske komisije
“Neizabrana predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen, sada cilja na vašu ušteđevinu”, navodi se u naslovu članka Epohe.
Netočan je navod da Ursula von der Leyen nije izabrana predsjednica Europske komisije. Predsjednicu Europske komisije birači iz država Europske unije ne biraju na izravnim izborima, kao što se recimo bira predsjednik Hrvatske, već nakon održanih europskih izbora, na kojima građani EU biraju svoje predstavnike u Europskom parlamentu, taj je parlament potvrđuje većinom glasova izabranih zastupnika. Ta procedura izbora i potvrđivanja predsjednice Europske komisije je slična onoj kako se u Hrvatskoj bira predsjednik Vlade, kojega većinom potvrđuju zastupnici u Saboru izabrani na parlamentarnim izborima.
Procedura izbora predsjednice Europske komisije jasno je objašnjena na internetskim stranicama Europske unije. Jedan od prvih zadataka novoizabranog Europskog parlamenta je da izabere predsjednika/icu Europske komisije. Kako se dalje navodi na stranicama EU-a, prema rezolucijama koje je Parlament usvojio, procedura kreće pred europske izbore kada europske političke stanke objavljuju tko je njihov kandidat/kinja za izbor. Von der Leyen je u ožujku 2024. godine Europska pučka stranka u Bukureštu izabrala za svoju glavnu kandidatkinju za predsjednicu Europske komisije uoči prošlogodišnjih izbora za Europski parlament. Kandidat/kinja čija politička grupa osvoji više mandata, logičan je izbor za predsjednika/cu.
Vođe država članica EU-a nominiraju kandidata/kinju za predsjednika/icu Komisije uzimajući u obzir rezultate europskih izbora. Nominirani kandidat/kinja novoizabranim članovima EU parlamenta održi govor i sudjeluje u plenarnoj debati. Kandidat potom treba dobiti odobrenje od Parlamenta; barem polovica članova treba glasati za kandidata. Glasanje je tajno.
Dakle, točno je da se predsjednik/ca ne bira direktnim glasovima građana, već to rade izabrani članovi EU parlamenta. Odaziv birača na euroizborima 2024. godine bio je na 50 posto. Odaziv se razlikuje od države do države pa je tako u Hrvatskoj glasalo 21,35 posto birača. U Belgiji je, recimo, taj postotak iznosio 89,01 posto birača (glasanje u Belgiji je obavezno), a u Luksemburgu 82,29 posto. Ako kandidat ne dobije dovoljan broj glasova, Europsko vijeće ima mjesec dana predložiti alternativnog kandidata. Europsko vijeće, u kojem sjede čelnici svih država EU, potom službeno imenuje kandidata kao predsjednika EK-a.
Na stranicama Europske unije također se mogu pronaći videi, fotografije i drugi medijski materijal o izboru Ursule von der Leyen za trenutačni mandat. Iako reizbor nije prošao glatko zbog internih previranja, von der Leyen je u ovom izboru dobila 401 glas zastupnika u Europskom parlamentu, puno više od 360 koliko joj je bilo potrebno za mandat. Von der Leyen je dobila podršku tri glavne pro-EU političke stranke u EU parlamentu – njezine Europske pučke stranke (EPP) te Socijalista i liberalne stranke Renew. Međutim, u tjednima pred izbor neki europarlamentarci kazali su kako neće svoj glas dati von der Leyen. Na kraju su stvar spasili Zeleni kojima je i von der Leyen izrazila zahvalnost nakon izbora. O izboru von der Leyen izvijestili su i mainstream mediji (Reuters, Politico, euronews).
Unija štednje i ulaganja
U tekstu Epohe odmah se na početku navodi da EK propituje kako “štednju vrijednu nevjerojatnih 10 trilijuna eura koristiti za financiranje planova za militarizaciju Europe” te dodaje:
“Povjerenica EU-a za financijske usluge i uniju štednje i ulaganja Maria Luís Albuquerque rekla je da se veliki dio te štednje drži u bankama po iznimno niskim kamatama (između 0,3 i 0,8 posto) ili se čak drži u gotovini. Čak i mali dio tog novca mogao bi iz temelja promijeniti investicijski krajolik u EU, SB vijesti preko Tassa.”
Premda se povjerenica EU-a za financijske usluge Maria Luís Albuquerque osvrnula na štednju građana, govorila je o 10 bilijuna eura a ne trilijuna, kako se pogrešno navodi na Epohi. U svom osvrtu na predstavljanje Unije štednje i ulaganja rekla je: “In Europe, we have over 10 trillion euro sitting in low yield deposit accounts.” Odnosno, na hrvatskom: “U Europi imamo preko 10 bilijuna eura u oročenim depozitima s niskim prinosima.” Broj “trillion” je zapravo 10 na dvanaestu što se u hrvatskom prevodi kao “bilijun”.
U govoru koji je trajao 15 minuta, a koji je Epoha u članku svela na dvije rečenice, povjerenica je predstavljajući Uniju štednje i ulaganja (SIU) istaknula važnost uloge pojedinih država članica u gradnji SIU-a kao i važnost financijske pismenosti svakog stanovnika EU-a. Govoreći o spomenutoj štednji istaknula je da postoji tek manji dio građana koji su “spremni uložiti novac, a oni se onda okreću stranim tržištima”. Rekla je da to stvara gubitak i da je zato važno stvoriti “naše jedinstveno tržište” čime će “poduzeća imati više mogućnosti financiranja iz Europe”. Govorila je i o koristi koju će sami građani imati od toga. “Učinkovito jedinstveno tržište kapitala ovisi o uspješnim lokalnim tržištima – oba se moraju razvijati u tandemu”, zaključila je.
Odmah nakon parafraze djelića govora Albuquerque članak Epohe osvrće se na objavu Ursule von der Leyen na X-u, arhiviranu ovdje, koja je 10. ožujka 2025. napisala: “Europa ima sve potrebno za preuzeti vodstvo u utrci konkurentnosti. Ovaj mjesec EU komisija će predstaviti Uniju štednje i ulaganja. Privatnu ušteđevinu pretvorit ćemo u prijeko potrebnu investiciju. I radit ćemo s našim institucionalnim partnerima da to pokrenemo.”
Prenose potom kritiku bivšeg nizozemskog europarlamentarca, zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, Roba Roosa koji je neutemeljeno ustvrdio:
“Neizabrana Von der Leyen želi vašu ušteđevinu iskoristiti za vlastite svrhe. Je li EU tu da vam poboljša život ili ste tu da financirate živote EU birokrata?”
Potom prenose kritike jednog od lokalnih vođe radikalno desne nizozemske stranke FvD Ewalda Kegela koji poručuje građanima da se ne iznenade ako “Von der Leyen i Co. iskoriste njihovu ušteđevinu ‘privremeno’ za financiranje europske vojske”, kao i članice njemačke radikalno desne stranke AfD Christine Anderson koja je također neutemeljeno govorila o “napadu na štediše”.
Rizičnija ulaganja, ali potencijalno profitabilnija od štednje u bankama
I dok populistički i ultradesni političari prenose objavu Von der Leyen bez konteksta, plašeći građane da će njihovu privatnu štednju “briselska elita” iskoristiti za “vlastite svrhe”, istina je posve drugačija. Točno je da EU “cilja na ušteđevinu građana”, ali ne u smislu u kojem se kroz ovaj članak pokušava predstaviti. “Ciljanje” ovdje ne predstavlja krađu, otimanje ili nezakonito iskorištavanje, već ciljanje na svijest građana o ulaganju vlastite ušteđevine.
Naime, u svom govoru nakon reizbora von der Leyen naglasila je, uz druge stvari, da Europa mora više ulagati u obranu. EU želi pojačati financiranje obrane, najviše zbog rata u Ukrajini i zaokreta vanjske politike SAD-a, a to želi postići, između ostalog, i privatnim ulaganjima u obrambeni sektor.
Kako piše Politico, EU u tom nastojanju ne želi ovisiti isključivo o novcu poreznih obveznika te traži način za uključivanje i privatnog kapitala. Vladajući se nadaju kako će im u tome pomoći Unija za štednju i ulaganje (eng. Savings and Investments Union, SIU). Radi se o, kako se navodi na stranicama EU-a, ključnoj inicijativi za “poboljšanje načina na koji financijski sustav EU-a usmjerava uštede prema produktivnim ulaganjima. Njome se građanima EU-a nastoji ponuditi širi pristup tržištima kapitala i bolje mogućnosti financiranja za poduzeća.”
Ukratko, EU pokušava naći način kako da štednju građana usmjeri u investicije, pa tako i financiranje obrane. Žele štednje građana spojiti s produktivnim ulaganjima. Unija za štednju i ulaganje nastala je u okviru programa “Spremnost 2030.” u koji su uključene zemlje poput Južne Koreje i Japana te Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA). Komisija je predstavila svoj dugoročni prijedlog obrambene politike, poznat kao “bijela knjiga” (White Paper for European Defence – Readiness 2030.) te niz zakonskih prijedloga s ciljem da zemljama olakšaju povećanje vojne potrošnje i stvore cjelovitije obrambeno tržište. Von der Leyen je rekla da se Unijom postiže dvostruka korist: “Obitelji će imati više prilika i sigurnije prilike za ulaganje u tržišta kapitala i povećanje svog bogatstva. Istovremeno, tvrtke će imati lakši pristup kapitalu za inovacije, rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u Europi”.
Sličnije tržište onom u SAD-u
Kako prenosi Politico, EK pod vodstvom von der Leyen prioritet stavlja na stvaranje investicijske kulture kao što postoji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i želi štediše koji zaziru od rizika, potaknuti na ulaganje otprilike deset bilijuna eura koje su oročili na svojim bankovnim računima. Oročeni depoziti su sigurni i lako dostupni, ali obično štediša zarađuje manje nego da novac ulože na tržištu kapitala. Kroz Uniju za štednju i ulaganje (SIU) građanima se nudi izbor i prilika za bolji povrat kapitala te veću zaradu kroz rizičnija ulaganja.
“Istodobno, veća ulaganja u tržišta kapitala razvijaju gospodarstvo omogućujući tvrtkama diljem Europe rast i napredak. To može stvoriti bolja radna mjesta s konkurentnijim plaćama za europske radnike te potaknuti ulaganja i rast u svim gospodarskim sektorima – posebno u područjima koja je Europska unija identificirala kao strateški važna, kao što su tehnološke inovacije, smanjenje stakleničkih plinova i sigurnost”, istaknuto je u priopćenju na stranicama EU-a.
U prilog svemu ovome stiže i vijest da američki investicijski div BlackRock, najveći fond za upravljanje imovinom na svijetu, želi s europskim bankama sklopiti više sporazuma o distribuciji palete investicijskih proizvoda kako bi privukao europske investitore. To se nadovezuje na nove planove EU-a za štednju kućanstava u produktivnijim ulaganjima.
Iz svega ovog proizlazi da nitko iz Europske unije ili Komisije ne namjerava oduzeti štednju građanima, već ih pokušati potaknuti na rizičnija ulaganja koja mogu donijeti i veću zaradu, a time bi i kompanije dobile više novca za razvoj. Građanima EU-a nitko ne može oduzeti pravo da raspolažu vlastitim novcem i kako će dalje ulagati, ostat će njima na izbor jer će i dalje moći držati novac na štednji u bankama.
Zaključno, portal Epoha u naslovu članka netočno ističe da je predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen "neizabrana", a njezina objava na X-u o štednji građana prenosi se bez konteksta. Ursula von der Leyen nije "neizabrana predsjednica Europske komisije. Kao što smo objasnili, izbor predsjednice Europske komisije ne vrši se izravno na izborima, već je potvrđuju izabrani predstavnici u Europskom parlamentu te je stoga Von der Leyen legitimno izabrana predsjednica. Također, EU nije najavio "oduzimanje" ušteđevine građanima, kao što se pogrešno stječe dojam širenjem objave Von der Leyen bez konteksta. EU je predstavio model prema kojem će građani imati izbor za rizičnija ulaganja svoje ušteđevine što i njima i sustavu financiranja na europskoj razini može donijeti koristi. No, izbor će ostati na građanima i nitko ih neće prisiljavati na rizična ulaganja niti im oduzimati ušteđevinu. Zbog toga ocjenjujemo da članku Epohe nedostaje kontekst.
