Odluke zagrebačkih gradskih vlasti kojima je uvedeno blokovsko parkiranje u Zagrebu ne mogu biti predmetom odlučivanja na Ustavnom sudu.
Ustavni sud donio je rješenje kojim je odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tri dokumenta na temelju kojih je u Zagrebu u listopadu prošle godine uveden novi model parkiranja u gradu, tzv. blokovsko parkiranje.
Ustavni suci proglasili su se nenadležnim ocjenjivati ustavnost i zakonitost članka 12. Općih uvjeta isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim parkiralištima s naplatom, kao i jesu li u skladu s Ustavom i zakonom Zaključak o popisu ulica po zonama i blokovima te Cjenik komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama na području Grada Zagreba.
Prema rješenju Ustavnog suda, za takvu vrstu dokumenata, odnosno općih akata koje su donijele lokalne vlasti, nadležan je Visoki upravni sud.
Prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podnio je Vanja Vargec iz Zagreba, kojeg je na Ustavnom sudu zastupao Mićo Ljubenko, kolega odvjetnik iz njihovog zajedničkog odvjetničkog ureda „Ljubenko & partneri“.
Ustavni sud ne navodi na koje su se članke Ustava pozvali Vargec i Ljubenko, odnosno koja su, po njihovom mišljenju, ustavna prava građana prekršena uvođenjem modela blokovskog parkiranja.
Osporavani blokovski model uveo je Grad Zagreb kako bi oslobodio više parkirališnih mjesta za stanare što bliže njihovim domovima. Najvažnije kod blokovskog parkiranja je da povlaštene parkirališne karte više ne vrijede za cijele postojeće parkirališne zone, već za samo jedan od blokova unutar te zone.
To je izazvalo mnogo bure u javnosti. Dio građana i stručne javnosti žestoko kritizira zagrebačke gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem (Možemo). Tvrde da je riječ o nepravednom modelu koji će uvesti još veći kaos u gradu. Problem blokovskog parkiranja jedna je od vrućih predizbornih tema uoči lokalnih izbora u svibnju.
Ustavni sud nije ulazio u meritum
U kratkom obrazloženju, Ustavni sud objašnjava zašto nije nadležan odlučivati u ovom slučaju.
Ustavni sud u svojem rješenju navodi da je Opće uvjete, uz prethodnu suglasnost zagrebačke Gradske skupštine, donio Zagrebački holding, podružnica Zagrebparking.
Ustavni suci su utvrdili i da je osporavani Zaključak donio zagrebački gradonačelnik, a da je o Cjeniku odlučila Uprava Zagrebačkog holdinga.
Podsjećaju da je još 2012. godine, dakle prije 13 godina, sukladno Zakonu o upravnim sporovima (1, 2) Ustavni sud zauzeo stajalište da je nadležan samo za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općeg akta koje donosi tijelo državne, ali ne i lokalne vlasti.
U iznimnim slučajevima, Ustavni sud može razmatrati i opće akte koje donose tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i tada samo statute općina, gradova i županija zbog njihove važnosti za ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Kako su sva tri osporavana akta donijele zagrebačke gradske vlasti i njihove pravne osobe, a ne država, Ustavni sud nije nadležan za njihovo preispitivanje, nego je za ocjenu zakonitosti propisa koje se donose na lokalnom nivou nadležan Visoki upravni sud.
Zbog tog razloga Ustavni sud je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti sva tri akta, ne ulazeći u njihov meritum.
Drugim riječima, ustavni suci nisu preispitivali jesu li Opći uvjeti, Zaključak i Cjenik koji reguliraju blokovsko parkiranje u Zagrebu sukladni Ustavu i zakonu, nego su samo konstatirali da Ustavni sud nije nadležan odlučivati o takvoj vrsti općih akata, jer je njih donijela lokalna vlast, a ne država.
Odluka je donesena na sjednici Ustavnog suda 11. ožujka i o njoj je odlučivalo 12 ustavnih sudaca. U prilogu Rješenja Ustavnog suda nema izdvojenih mišljenja ustavnih sudaca pa možemo pretpostaviti da nije bilo izraženih oprečnih mišljenja koje bi netko od njih imao potrebu i javno izreći.
Tomašević: „Blokovsko parkiranje je unijelo red“
Po prvoj varijanti, sustav blokovskog parkiranja u Zagrebu trebao je biti uveden još lani u rujnu, ali je nakon negodovanja javnosti i zbog više od 300 pristiglih komentara, prijedloga i primjedbi tijekom javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga Zaključka o popisu ulica po zonama i blokovima, taj rok produžen za mjesec dana, do 26. listopada.
Zagrebačke gradske vlasti uporno su ponavljale da je cilj novog modela omogućiti lakše parkiranje stanarima i uvođenje reda u desetljećima zapušten sustav naplate parkiranja u glavnom gradu.
„Zagreb ima neodrživu situaciju već godinama u kojoj je za prvu parkirališnu zonu izdano 13.776 povlaštenih parkirališnih karata, a da u toj prvoj zoni u prostoru ima samo 8.035 raspoloživih parkirnih mjesta. Drugim riječima, preko 5.000 je više izdanih povlaštenih parkirališnih karata nego stvarnih mjesta na ulicama Donjeg i Gornjeg grada“, službeni su gradski podaci.
Model blokovskog parkiranja je jedna od mjera koja bi trebala uvesti red u parkiranje.
Prema ocjeni iz Grada mjera se pokazala dobrom.
„Blokovsko parkiranje unijelo je red u korištenje parkirnih mjesta, omogućujući da povlaštene karte vrijede samo za određeni blok unutar zone, umjesto za cijelu zonu. Ovaj pristup smanjio je preopterećenost parkirališta i prioritet je dao stanarima“, stoji i u Izvještaju gradonačelnika za razdoblje 1. srpnja do 31. prosinca 2024. kojeg je Tomašević branio pred Gradskom skupštinom u četvrtak.
U Izvještaju, međutim, nema pokazatelja koji bi i brojčano potkrijepili tvrdnje o “smanjenu preopterećenost parkirališta”, kao ni dokaza da po novom modelu stanari lakše pronalaze parking blizu mjesta stanovanja.
Navedeno je tek da se istovremeno provodi i revizija rezerviranih parkirališnih mjesta za ustanove, udruge, tvrtke i druge subjekte, te da je do sada oslobođeno više od 500 parkirnih mjesta koja su vraćena u javnu upotrebu.
„Bijesni građani“ i prometni stručnjaci
I dok su gradske vlasti uporno mjesecima ustrajavale na objašnjavanju prednosti novog modela, mediji su još većom upornošću prenosili mišljenja „bijesnih građana“ (1, 2, 3, 4, 5) da blokovsko parkiranje nije donijelo ništa novo, da stanari i dalje ne mogu naći parkirno mjesto, da je riječ o promašenom rješenju i da je jedini efekt novih mjera – poskupljenje.
Istovremeno, prometni stručnjaci su podijeljeni.
Željko Marušić, sveprisutni prometni stručnjak, nije štedio riječi da je nova gradska prometna politika promjena „iz lošeg u gore“. Marušić je na dan-dva bio i kandidat DP-a za zagrebačkog gradonačelnika da bi potom odustao od kandidature. Sada se s njim kao savjetnikom hvali Ivica Lovrić, kandidat stranke Plavi grad za zagrebačkog gradonačelnika.
Ivan Dadić s Prometnog fakulteta smatra da je ideja blokovskog parkiranja načelno dobra, ali da nije razrađena do kraja.
Goran Husinec, sudski vještak za cestovni promet, u samo nekoliko mjeseci dao je oprečne izjave. Lani u srpnju, prije donošenja odluke o kvartovskom parkiranju, rekao je da je riječ o dobrom prijedlogu jer će se tako onemogućiti da oni s povlaštenom kartom iz skuplje zone mogu pakirati bilo gdje. U listopadu, samo par dana prije službenog početka primjene novog modela, ustvrdio je posve suprotno – da će uvođenjem blokovskog parkiranja nastati još veći kaos zbog suženog područja parkiranja.
Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti kazao je da treba čestitati vladajućima u gradu na hrabrosti što su se uhvatili s tim problemom, da treba pratiti primjenu novih mjera i rješavati probleme u hodu.
Njegov kolega Marko Slavulj, iz Zavoda za gradski promet s istog fakulteta, izjavio je da ne vidi problem u modelu, nego samo u tajmingu. Takve stvari se uvode nakon izbora, a ne prije njih, jer to nosi određene političke posljedice.
Predizborno pripetavanje
I doista, kako se približavaju lokalni izbori u svibnju, problem blokovskog parkiranja postaje i tema predizbornog pripetavanja u Zagrebu. Gotovo da nema viđenijeg kandidata za novog zagrebačkog gradonačelnika koji nije obećao ukidanje Tomaševićevog modela parkiranja ili se barem obrušio na njega.
Tako Mislav Herman, kandidat HDZ-a, najavljuje da će njegova stranka kada dođe na vlast u Zagrebu ukinuti blokovsko pakiranje jer samo dodatno stvara kaos s obzirom na trenutačnu obnovu grada nakon potresa. Ipak, ne odbacuje potpuno taj model, ali za neko drugo vrijeme.
„Razmišljat ćemo o njemu tek kad se za to stvore uvjeti, poput javnih garaža i većih parkirališta na rubnim dijelovima grada“, rekao je Herman.
I nezavisni kandidat Trpimir Goluža obećava da će prva stvar kada dođe na čelo Zagreba biti ukidanje (1, 2) spornog modela „s obzirom da se građani Zagreba protive takvom sustavu“.
Davor Bernardić, nezavisni kandidat platforme Servus Zagreb, smatra da je novi model sulud. Rješenje vidi u izgradnji podzemnih garaža u kojima bi građani mogli kupiti ili zakupiti parkirnog mjesto.
Ivica Lovrić, nekadašnja desna ruka bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, već mjesecima oglasne prostore po gradu puni svojim predizbornim parolama pa tako i onima protiv blokovskog parkiranja. Kandidat stranke Plavi grad široke ruke obećava da će odmah nakon što pobijedi na gradskim izborima, već od 2. lipnja, ukinuti blokovsko parkiranje.
I dok se svatko od njih hvali da je upravo on taj koji će „potezom pera“ kada dođe na vlast prekrižiti aktualni kvartovski model parkiranja, nikoga od aktualnih kandidata nismo čuli da je to „pero“ upotrijebio i prije lokalnih izbora kako bi građane što prije spasio od te navodne parkirne pošasti. Na primjer – za obraćanje Visokom upravnom sudu, na što je Ustavni sud ovih dana gore spomenutom odlukom uputio žalitelje.
