Saborski zastupnici u utorak su raspravljali o Izvješću o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. Bio je to povod gradonačelnici Pakraca Anamariji Blažević da se prisjeti razdoblja od prije 10, odnosno 15 godina. Kazala je kako je taj grad 2010. godine iskoristio značajna sredstva iz pretpristupnih fondova, ali da u periodu od 2013. do 2016. godine nisu imali priliku koristiti ikakva sredstva.
„S ulaskom u EU imali smo 10-ak spremnih projekata. Međutim, natječaji se nisu raspisivali, nije bilo sredstava, izvorni gradski proračun se smanjivao. Nadalje, u veljači 2015. godine SDP-ova vlada donosi odluku o pilot područjima za provedbu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Unutar programa osigurano je 120 milijuna eura, namijenjeni su područjima gdje se vide posljedice Domovinskog rata, ali nema Pakraca, nema ni Lipika“, kazala je Anamarija Blažević, saborska zastupnica HDZ-a i gradonačelnica Pakraca.
Replicirala joj je Dalija Orešković, saborska zastupnica DOSIP-a ironično se začudivši kako to da se moglo koristiti pretpristupne fondove 2010. kada tada nije bilo Andreja Plenkovića na vlasti.
„Govorila sam o pretpristupnim fondovima 2010., ali isto tako sam rekla da su od 2017. godine EU fondovi ti koji se koriste u velikoj mjeri zahvaljujući i vladi HDZ-a, ali isto tako i premijeru Plenkoviću, ako hoćete. (…) A i dala sam vam primjer kako jednom odlukom Vlade, ministra Grčića, grad Pakrac nije bio u odluci u kojoj je morao biti. Zašto? Vjerojatno zbog političke nepodobnosti mog prethodnika iz HDZ-a“, kazala je Blažević.
Točan je podatak da je u veljači 2015. godine tadašnja koalicijska Vlada SDP-a donijela Odluku o pilot područjima za provedbu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, koju je potpisao Branko Grčić, tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
U pilot projekt su tada bili uključeni Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar te je pilot područje Belog Manastira prošireno i na općinu Darda zbog značajnog udjela pripadnika romske manjine.
Dio te odluke je i tablica s popisom gradova „veličine od 10.000 do 35.000 stanovnika u Republici Hrvatskoj s vrijednostima društveno-gospodarskih pokazatelja za izračun indeksa višestruke deprivacije, vrijednostima indeksa višestruke deprivacije, stanjem okupiranosti i uvrštavanjem u pilot područja Programa te metodologija izračuna indeksa višestruke deprivacije“.
Pokazatelji na osnovu kojih je izračunat indeks višestruke deprivacije za gradove veličine od 10 do 35 tisuća stanovnika su: opće kretanje stanovništva, koeficijent starosti stanovništva, stopa nezaposlenosti, stopa aktivnosti stanovništva, udio korisnika socijalne pomoći, obrazovni status, osobni dohodak po stanovniku, proračunski prihod jedinica lokalne samouprave po stanovniku, gustoća stanovništva te koeficijent za područja zahvaćena ratom 1991. do 1995. godine.
Kriterije je zadovoljilo pet gradova – Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar – te su uključeni u pilot projekt.
„S obzirom da je u razradi specifičnog cilja 9b1 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. navedeno i da jedno od pilot područja treba imati značajan udio pripadnika romske manjine, pilot područje Belog Manastira prošireno je na općinu Darda. Naime, prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine kojeg je proveo Državni zavod za statistiku u općini Darda udio romskog stanovništva iznosio je 9,41 posto“, stajalo je u tadašnjoj Odluci Vlade.
Grad Pakrac u razmatranje nije ušao jer se projekt odnosio na gradove s 10 do 35 tisuća stanovnika. Na području grada Pakraca, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo je 8 460 stanovnika, dok je na području Lipika, kojeg zastupnica Blažević također navodi, živjelo 6 170 stanovnika. To znači da Pakrac i Lipik (u oba grada je vladao HDZ, kao i danas) nisu pripadali skupini gradova od 10 do 35 tisuća stanovnika pa niti nisu mogli biti uzeti u obzir za odabir.
Blažević nagađa da je Pakrac isključen zbog „političke nepodobnosti njenog prethodnika iz HDZ-a“. Naime, u dva od pet odabranih gradova tada su na vlasti bili gradonačelnici iz HDZ-a. Kninska gradonačelnica tada je bila Josipa Rimac, danas Pleslić, dok je Benkovac vodio njen stranački kolega Branko Kutija. Beli Manastir vodio je SDP-ov Ivan Doboš, dok je njegov stranački kolega Željko Sabo vodio Vukovar. Petrinju je vodio Darinko Dumbović, u vrijeme donošenja vladine Odluke član HNS koji je nekoliko mjeseci kasnije prešao u reformiste.
Točno je da je u veljači 2015. tadašnja vlada donijela Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Odnosio se na gradove s 10 do 35 tisuća stanovnika. U program su bili uključeni Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar. Gradovi Pakrac i Lipik nisu ispunjavali osnovni kriterij jer je u njima, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo manje od 10 tisuća stanovnika. U dva od pet odabranih gradova tada je na vlasti, jednako kao u Pakracu, bio HDZ.
