Niti tri godine nisu prošle od velikog prosvjeda odgojitelja u vrtićima, organiziranog nakon ustrajnog upozoravanja sindikata i udruga na potrebu sveobuhvatne reforme sustava (1, 2, 3). Odgajatelji su tada upozoravali da u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja nema dovoljno stručnog osoblja, odgojitelji su preopterećeni, vrtićke grupe prenapučene, ne poštuje se Državni pedagoški standard za predškolski odgoj i naobrazbu, Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju. Tražili su tada i promjenu modela financiranja sustava, odnosno da država osigura sredstva za plaće odgojitelja.
„Nevidljivi“, poruka je s kojom odgajatelji sada ponovo izlaze na ulicu. „Nevidljivi“, jer se u nepune tri godine gotovo ništa nije promijenilo. I dalje se ne poštuju propisani standardi, nema dovoljno odgojitelja, u nekim odgojnim skupinama je i do 100 posto više djece za koje skrbi samo jedan odgajatelj, zapošljava se nestručan kadar, plaće odgajatelja nisu izjednačene s plaćama učitelja, u mnogim vrtićima roditelji osiguravaju materijal za rad s djecom, poput papira, bojica…
Sustav i dalje vapi za najmanje sedam tisuća odgajatelja, a nedostaje i tehničkog i administrativnog osoblja, kao i stručnih suradnika. Više od 400 vrtića nema zdravstvenog voditelja, a bez njega vrtić ne bi smio niti početi s radom.
„Mi smo već sada postali čuvališta umjesto odgojno obrazovnih ustanova“, navodi za Faktograf Božica Žilić, predsjednica Sindikata odgoja, obrazovanja, medija i kulture (SOMK). Taj sindikat s Udrugom Sidro, Udrugom Krijesnica iz Čakovca i Udrugom odgojitelja Terina iz Vukovara, okupljenih u Inicijativu udruga i sindikata, organizira prosvjed 12. travnja u Zagrebu.
Od zadnjeg prosvjeda učinjeni su, kako će reći Žilić, minorni pomaci. Sustavne politike ranog predškolskog odgoja i obrazovanja nema, a strateških dokumenata koji bi jamčili ulaganje u razvoj sustava ili nema, ili se ne poštuju.
Zapošljavanje studenata i maturanata
U sustavu je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zaposleno nešto više od 15,6 tisuća odgojitelja. Gotovo 30 posto zaposlenih odgojitelja su nestručne zamjene.
Frizeri, kozmetičari, ugostiteljska zanimanja pa i IT stručnjaci najčešća su zanimanja nestručnjaka koji se zapošljavaju u vrtićima. Prema riječima Katarine Turković Gulin, predsjednice Udruge Sidro, koja je 2022. godine inicirala osnivanje Inicijative udruga i sindikata, lani je čak zabilježen slučaj zapošljavanja maturantice na mjesto odgojitelja, iako još nije bila maturirala.
Nestručne zamjene za odgojitelje u vrtićima, koje bi trebale raditi u grupi sa stručnim kadrom, traže se i među studentima. Neki od njih, kako doznajemo, zapošljavaju se bez ikakvog ugovora, odnosno plaćaju se “na ruke”.
Fleksibilan posao uz satnicu tek nešto višu od minimalnih šest eura po satu nudi im se preko studentskog servisa. Primjerice, nedavno je jedan privatni vrtić u Velikoj Gorici preko studentskog servisa tražio troje „pomoćnih odgojitelja“ na određeno vrijeme, zbog povećanog obima posla.
„To nije moguće. To je nezakonita praksa, zakon uvjetuje da to radno mjesto ide uz ugovor o radu. Osim toga, pomoćni odgojitelj ne postoji“, navodi Turković Gulin, ističući kako u privatnim vrtićima ima puno više nezakonitosti nego u onima u kojima su osnivači lokalne jedinice. Studenti u vrtićima, kako objašnjava, mogu jedino raditi kao pomoćnici, odnosno asistenti djeci s teškoćama.
Program prekvalifikacije učitelja razredne nastave
To je samo jedan od pokazatelja nereda u sustavu ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, a iz Inicijative udruga i sindikata navode kako je jedan od krivaca za to Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u kojem nemaju sugovornika, njihove inicijative nailaze na zid.
„Nije ih briga za cijeli sustav. Prva stepenica formalnog obrazovanja je zanemarena. Mi smo nevidljivi“, navodi Turković Gulin.
Koliko je resorno ministarstvo zainteresirano za predškolski odgoj i obrazovanje iz Inicijative udruga i sindikata ilustriraju primjerom zapošljavanja učitelja u vrtićima.
Zapošljavanje učitelja razredne nastave u vrtićima omogućeno je 2022. godine uz uvjet da se u roku od dvije godine prekvalificiraju.
„Mi dvije i pol godine nemamo programe prekvalifikacije. Ministarstvo nije napravilo analize koliko je učitelja u osnovnoškolskom sustavu viška, koliko ih se želi prekvalificirati. Istekle su dvije godine i oni koji su 2022. zaposleni sada bi trebali ostati bez posla“, navodi Žilić, objašnjavajući kako su tek nedavno pokrenuti programi prekvalifikacije.
Program prekvalifikacije učitelja razredne nastave za rad u vrtićima nedavno je pokrenut u Splitu i Osijeku, a uskoro bi trebao krenuti i u Slavonskom Brodu. U Splitu i Osijeku program prekvalifikacije pohodi 67 učitelja razredne nastave.
„Punih osam mjeseci ministarstvo nam ne želi odgovoriti koji će biti status tih učitelja nakon prekvalifikacije. Hoće li imati isti status kao odgojitelji s visokom spremom ili… Kada dobijemo odgovor, bit će još manji interes učitelja razredne nastave za prekvalifikaciju“, veli Turković Gulin.
Kvaliteta odgoja i obrazovanja u predškolskoj dobi više ne postoji, smatraju u Inicijativi udruga i sindikata navodeći kako su nezadovoljni odgajatelji, roditelj, stručni suradnici, tehničko osoblje, ravnatelji.
„Ne mogu vam opisati koliko je nezadovoljstvo odgojitelja“, veli Turković Gulin, dok Žilić ističe kako radnici žele javno iskazati svoje nezadovoljstvo.
Veliki dio njih nezadovoljstvo je već iskazao, odlaskom iz sustava.
„Preko 30 posto radnika je već otišlo iz sustava, a još ih 20 posto razmišlja o odlasku. To su ljudi u naponu energije, s 15-20 godina staža. Odlaze i na radna mjesta s istom, poneka i nižom plaćom, ali im je odgovornost na tim radnim mjestima manja“, objašnjava Žilić. Dodaje kako dobar dio stručnog kadra nakon školovanja niti ne želi doći raditi u vrtiće zbog uvjeta rada, a oni koji se zaposle nakon fakulteta ostanu pet-šest mjeseci i onda traže drugi posao.
U ovom trenutku u sustavu ranog odgoja i obrazovanja nedostaje oko sedam tisuća odgajatelja. Bez radikalnih promjena poboljšanja neće biti.
Stoga, Inicijativa udruga i sindikata pred resorno ministarstvo i Vladu stavlja konkretne zahtjeve – striktno poštivanje Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i Državnog pedagoškog standarda, ali i novi model financiranja plaća zaposlenih u vrtićima.
Prema podacima Udruge Sidro, više od polovine vrtića u zemlji nije uskladilo plaće odgajatelja s odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. To znači da odgajatelji u preko 50 posto vrtića imaju plaće niže od plaće radnika u osnovnoj školi.
„Naše istraživanje iz veljače prošle godine pokazalo je da oko 70 posto vrtića nema usklađene plaće, ali taj se udio do danas smanjio“, navodi Turković Gulin. Udio se smanjio jer su SOMK i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju (SRPOOH) pregovorima, nerijetko i prijetnjom industrijskim akcijama pa i organiziranjem štrajkova u vrtićima uspjeli ugovoriti plaće prema zakonskim odredbama, ili u nešto višem iznosu.
„Situacija je puno bolja nego prije godinu dana“, navodi tako Žilić objašnjavajući kako su oni u 70 posto vrtića u kojima djeluju uspjeli s osnivačima ugovoriti izjednačavanje plaća s plaćama u osnovnim školama te zakonske plaće traže još od 30 posto jedinica lokalne samouprave u čijim vrtićima imaju podružnice.
Inicijativa udruga i sindikata traži da država preuzme financiranje
Istraživanje koje je provela Udruga Sidro pokazuje kako prosječno 71 posto troškova vrtića predstavljaju plaće, a u pojedinim jedinicama lokalne samouprave proračunska opterećenja za financiranje vrtića iznose čak do 62 posto njihovog ukupnog proračuna.
Kako bi se u sustavu ranog odgoja i obrazovanja stvari pomaknule s mrtve točke nužne su promjene u sustavu financiranja.
Inicijativa udruga i sindikata traži da država preuzme obvezu financiranja. Tražili su to i prije više od dvije godine, a sada imaju i konkretne prijedloge utemeljene na istraživanju koje je provela Udruga Sidro u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
Proračunski osigurana sredstva za plaće zaposlenih u vrtićima uredbom bi se preusmjeravala na jedinice lokalne samouprave. Tako bi se jedinice lokalne samouprave rasteretile obveze financiranja plaća, ali bi ostale odgovorne za daljnje ulaganje u kvalitetu i dostupnost vrtićke usluge.
Prema projekcijama Udruge Sidro, za bruto iznos plaća odgajatelja nužno je osigurati sredstva u visini od 357,75 milijuna eura godišnje. Dodatnih 146 milijuna eura trebalo bi osigurati za plaće stručnih suradnika te plaće tehničkog i administrativnog osoblja.
U Inicijativi su svjesni kako je riječ o značajnim sredstvima, ali su ona nužna.
Promjenom modela financiranja plaća u vrtićima, smatraju u Inicijativi, osigurala bi se financijska održivost sustava, povećala kvaliteta odgojno obrazovnog rada i osiguralo poštivanje zakonskih propisa. Osim toga, zaustavila bi se diskriminacija djece prema mjestu rođenja i stanovanja, smanjile obrazovne nejednakosti i regionalne razlike. Jedinice lokalne samouprave bi se rasteretile prevelikog financijskog opterećenja, što bi omogućilo njihova dodatna ulaganja u dostupnost i kvalitetu vrtićkih usluga.
