Na privatnom Facebook profilu hrvatskog korisnika 19. ožujka objavljena je kratka snimka (arhivirana ovdje) koja prikazuje skupinu zarobljenih vojnika postrojenih na otvorenom prostoru. Na snimci je navedeno:
“Nakon što su im Rusi došli kroz plinovod iza leđa predale se ukrajinske i NATO jedinice, Rusija Kursk, 7000 vojnika”.
No, video iz statusa ne prikazuje NATO vojnike i nije snimljen tijekom vojnih akcija u Kurskoj oblasti.
Snimka je iz 2022. godine
Obrnutom pretragom kadrova iz videa podijeljenog na Facebook profilu došli smo do cjelovite snimke koja se od 2022. godine više puta podijelila na ruskim medijima (cijeli video dostupan je ovdje), što znači da snimka nije povezana s vojnim operacijama u Kurskoj oblasti koje su započele u kolovozu 2024. godine.
Snimka se u ruskim medijima često pojavljivala (1,2) u kontekstu vojnih operacija u ukrajinskom gradu Mariupolju, pogotovo onih povezanih s kompleksom Azovstal, a u tim se izvještajima pisalo da prikazuje ukrajinske ratne zarobljenike. Iako su ruski državni mediji tvrdili da je snimka, objavljena 14. travnja 2022., nastala u Mariupolju, naknadna analiza portala Malcontent News pokazala je da je snimka, podijeljena na Facebook profilu hrvatskog korisnika, najvjerojatnije snimljena u zatvorskom logoru u Olenivki službenog naziva „Zatvorska kolonija br. 52“. Analiza je također pokazala da je samo manji broj prikazanih muškaraca nosio vojne odore, dok je većina bila u civilnoj odjeći, a neki su nosili uniforme proruskih separatističkih milicija, ne ukrajinske vojske.
Kako portal objašnjava, logor u Olenivki, 2014. godine postao je filtracijski centar za krimske Tatare nakon ruske okupacije Krima iste godine. U godišnjem izvješću američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Ukrajini za 2015. godinu, u logoru su dokumentirani slučajevi nezakonitog zatvaranja, mučenja pa čak i pogubljenja. Ruskim napadom na Ukrajinu 2022. godine, logor dobiva ulogu glavnog filtracijskog centra za stanovnike okupiranih dijelova Ukrajine. Tijekom opsade Mariupolja, civili su prolazili kroz provjere u okolnim mjestima, a mnogi su potom premješteni u Olenivku.
Dana 29. srpnja 2022., eksplozijom je uništena zgrada logora u kojoj su bili smješteni ukrajinski ratni zarobljenici. U eksploziji je poginulo više od 50 ukrajinskih zarobljenika, a 75 do 130 je ozlijeđeno. Nikada nije službeno utvrđeno tko je odgovoran za eksploziju u zatvorskom logoru. Ukrajina tvrdi da je zatvor bio meta ruskog napada s ciljem uništavanja dokaza o mučenju i ubijanjima, dok Rusija navodi da je zatvorski logor u Olenivki pogođen ukrajinskim preciznim raketama.
Opsada Azovstala završena je u svibnju 2022. godine
Borbe oko čeličane Azovstal započele su u ožujku nakon što je Mariupolj, strateški ključan lučki grad na jugoistoku Ukrajine, već početkom mjeseca bio potpuno okružen ruskim snagama. Borbene operacije u Mariupolju završile su sredinom svibnja 2022. godine, kada su se posljednji ukrajinski vojnici predali u Azovstalu, golemom metalurškom kompleksu izgrađenom još u sovjetsko doba, a poznatom po svojem sustavu dubokih podzemnih tunela i skloništa. Kompleks Azovstal predstavljao je posljednje uporište ukrajinske obrane u gradu Mariupolju.
Prema ukrajinskim medijima, nakon predaje, oko 2500 ukrajinskih vojnika, s civilima koji su se tijekom višemjesečne opsade skrivali u podzemnim skloništima unutar industrijskog kompleksa, završilo je u ruskom zarobljeništvu i prebačeno je na teritorije pod ruskom kontrolom. Dio zarobljenika kasnije je oslobođen u okviru brojnih razmjena, ali veliki broj ukrajinskih vojnika i dalje ostaje u zatočeništvu. Nakon određenog vremena pojavile su se informacije da su ruske snage dio zarobljenika prebacile u Olenivku, ističu ukrajinski mediji.
Ruski vojnici koristili su napušteni plinovod
Kao što je autor Facebook statusa točno naveo, Oružane snage Rusije zaista su iskoristile napušteni plinovod tijekom vojnih operacija u Kurskoj oblasti kojima su pokušavale ponovo zauzeti ruske teritorije koje su ukrajinske snage preuzele u kolovozu 2024. godine. Kako je izvijestio Euronews, plinovod, širok nešto više od jednog metra, nekoć korišten za isporuku plina u Europu, ruski vojnici iskoristili su kako bi iznenadili ukrajinske snage s leđa.
Prema navodima ukrajinskog prokremaljskog blogera Yurija Podolyake, objavljenima na Telegramu, ruski vojnici ušli su u napušteni plinovod i prošli kroz njega oko 15 kilometara. Dio njih, tvrdi Podolyaka, proveo je i nekoliko dana unutar cijevi, skrivajući se do trenutka napada na ukrajinske jedinice u blizini grada Sudže. Drugi proruski bloger, poznat pod nadimkom „Two Majors“ objavio je da su ruski vojnici uspjeli ući u Sudžu kroz plinovod što je rezultiralo žestokim borbama u gradu. S druge strane, Glavni stožer Ukrajine objavio je da su ruske trupe pravovremeno otkrivene i da je napad uspješno odbijen uz pomoć topništva i raketnog sustava, izvijestio je Euronews.
Ukrajinska invazija na Kursku oblast
Kako je Faktograf već pisao, Kursko područje od kolovoza se nalazi u središtu intenzivnih sukoba nakon što su ukrajinske snage zauzele dio ruskog teritorija što je označilo prvi ulazak stranih trupa na teritorij Rusije od Drugog svjetskog rata.
Dana 6. kolovoza 2024. Oružane snage Ukrajine prešle su rusko-ukrajinsku granicu i pokrenule vojnu operaciju na zapadnom dijelu Kurske oblasti. Potpomognute rojevima bespilotnih letjelica i teškim zapadnjačkim naoružanjem u otprilike tjedan dana ukrajinske snage zauzele su gotovo 1400 km² ruskog teritorija, a na vrhuncu vojne operacije pod ukrajinskom kontrolom našlo se oko 100 ruskih naselja.
Prema karti bojnog polja Deep Statea, ukrajinske stranice koju često citiraju ukrajinski mediji i BBC, a koja prikazuje crte bojišnice izvučene iz podataka otvorenih izvora, Oružane snage Ukrajine od 10. travnja kontroliraju nešto manje od 60 km² ruskog teritorija.
NATO savez nije poslao vojnike u Ukrajinu
Autor statusa netočno navodi da se na snimci među zarobljenim vojnicima nalaze i vojnici NATO saveza. Kao što je Faktograf ranije pisao, NATO ne sudjeluje u borbenim akcijama u Ukrajini. Ukrajina, kao partnerska država u programu “Partnerstva za mir”, surađuje s NATO-om, ali nije njegova članica.
Kako se navodi na internetskim stranicama NATO saveza, važno je istaknuti da NATO saveznici osiguravaju 99 posto ukupne vojne pomoći Ukrajini, no akcije Saveza su isključivo obrambene. Cilj NATO-a nije izazivanje sukoba, već njegovo sprječavanje. Savez ima odgovornost osigurati da rat ne eskalira i proširi se izvan Ukrajine. Provođenje zone zabrane leta ili raspoređivanje borbenih trupa u Ukrajini dovelo bi snage NATO-a u izravan sukob s Rusijom čime bi rat značajno eskaliralo i dovelo do veće ljudske patnje i razaranja za sve uključene zemlje.
Zaključno, snimka objavljena na Facebook profilu ne prikazuje vojnike NATO saveza, s obzirom na to da NATO savez ne sudjeluje u borbenim operacijama u Ukrajini ili Rusiji. Također, snimka nije nastala tijekom nedavnih vojnih aktivnosti u Kurskoj oblasti, već datira iz 2022. godine, najvjerojatnije nakon predaje ukrajinskih vojnika u bitci za Mariupolj.
