“Kada igraš igru prijestolja, pobjeđuješ ili umireš, nema sredine,“ prijeteća je rečenica iz televizijskog serijala Igre prijestolja u kojemu iz epizode u epizodu sijevaju oštri mačevi koji nemilice sijeku glave i probijaju krhka tijela. U Sjedinjenim Državama godinama svjedočimo opasnim sukobima, verbalnim ili nasilnim, koji se najčešće doimaju kao da će prerasti u nešto puno gore, u brutalnost i žrtve koji bi zaista podsjećali na spomenuti televizijski show.
U proteklih samo tjedan dana smo, kao da bindžamo neku napeticu na ekranu, bili šokirani isprva nemilosrdnom (ne)očekivanom javnom svađom predsjednika Donalda Trumpa i njegovog donedavno vrlo bliskog suradnika Elona Muska, da bi već u sljedećoj epizodi s nevjericom promatrali vatrene prosvjede u Los Angelesu koji su vrlo brzo eskalirali u svojevrsni (ne)očekivani sukob Trumpove federalne vlasti nasuprot Kalifornije. U svemu tome leži već dovoljno razloga analitičarima da opet češće započnu koristiti riječi poput građanski rat, balkanizacija, diktatura, raspad i propast demokracije i države, odcjepljenja pojedinih saveznih jedinica, fašizam, pad američkog imperija i tome slično.
Ako volite bindžati serije onda pripremite kokice i neku zakusku u frižideru za vruće američko ljeto i za godine nakon jer, kako sada stvari stoje, ova će napetica potrajati. Do kraja Trumpovog mandata je, naime, više od 1 300 dana, što znači da vas Amerika neće iznevjeriti kada se radi o šokantnim obratima i video kadrovima. Svaki lik iz ove predstave u realnom vremenu mogao bi zasjati na trenutak kao dični junak ili pak nestati u nekoj čistki kadrova kako bi se otvorio prostor za novi razvoj događaja i ponovni šok. Neće biti dosadno jer sve u Trumpovom drugom mandatu zasad potvrđuje još jednu rečenicu iz Igara prijestolja, a ta je da “sigurnost nikada nije trajno stanje stvari.“
Racije petkom ujutro
Prosvjedi koji su se razbuktali u Los Angelesu započeli su nakon što su agenti više federalnih agencija, Imigracijske i carinske službe (ICE), Ministarstva domovinske sigurnosti, FBI-ja i Agencije za suzbijanje droga (DEA), u zoru u petak 6. lipnja krenuli u niz racija u kvartovima naseljenima uglavnom onima koji su latinskoameričkog porijekla. Na ciljanim lokacijama gdje su nalazili radnike u ranoj prvoj smjeni, na prostoru dvije velike trgovine građevinskim materijalom, u hali gdje se proizvodi odjeća, te u dućanu u kojemu se rade krafne i donuti, uhitili su preko stotinu imigranata bez dokumenata, među kojima su bili i neki koje, kako priopćuju, krase debeli kriminalni dosjei. Federalne agencije provodile su racije u vojnom stilu, pod punom spremom i bez sudskih naloga, u želji da njihove akcije budu iznenadne i upozoravajuće.
Tvrda djelovanja tijekom uhićenja onih koji su u SAD-u bez dokumenata za boravak su, naime, postali svakodnevica, a Trumpova vlast tako želi u javnost odaslati poruku da je čvrste ruke te potaknuti milijune ilegalaca da se sami deportiraju, dakle da napuste zemlju dragovoljno bez čekanja na eventualno uhićenje.
Informacije o jutarnjim racijama brzo su se proširile Los Angelesom, počela su okupljanja nezadovoljnih i koškanja između federalnih agenata i ljutitih prosvjednika, a gradonačelnica Karen Bass, inače utjecajna u Demokratskoj stranci, poručila je kako gradska policija, nemalim dijelom sastavljena od Latinoamerikanaca, neće pomagati federalnim agentima te je odaslala priopćenje u kojemu je navela: “Kao gradonačelnica ponosnog grada imigranata, koji pridonose našem gradu na toliko mnogo načina, duboko sam ljuta zbog onoga što se dogodilo. Ove taktike siju teror u našim zajednicama i remete osnovna načela sigurnosti u našem gradu. Moj Ured blisko surađuje s organizacijama za prava imigranata. Nećemo ovo podnositi.”
Trump protiv Kalifornije
Policija se u Los Angelesu službeno već desetljećima drži po strani kada federalni organi hvataju imigrante bez dokumenata, te aktivnosti joj nisu u osnovnom popisu poslova, a i teško bi uostalom bilo što mogli učiniti jer se oni koji nemaju američke papire u gradu broje u stotinama tisuća, borave u zemlji često i preko deset godina, osnovali su obitelji i imaju djecu koja su pak postala državljani samim tim što su rođena u SAD-u. U većim sredinama, posebice u Kaliforniji, svi znaju barem nekog tko je u državi ilegalno i koji kruh zarađuje teškim poslovima u građevini, restoranskim kuhinjama, klaonicama, tvornicama ili poljoprivrednim nasadima pa se kod mnogih Amerikanaca javlja nelagoda kada svjedoče scenama u kojima federalne vlasti nemilice uhićuju.
Policija se, dakle, u Los Angelesu isprva držala po strani. Predsjednik Trump je naredio aktiviranje dvije tisuće pripadnika Nacionalne garde, na što se pobunio kalifornijski guverner Gavin Newsom, smatrajući odluku nepotrebnom eskalacijom i demonstracijom sile te je odlučio zbog svega podnijeti tužbu protiv predsjednika.
Kalifornijske vlasti na čelu s Newsomom smatraju da Trump namjerno dolijeva ulje na vatru te podsjećaju da se slanje Nacionalne garde na ulice uglavnom pokreće tako da savezne i federalne vlasti surađuju, a ne da djeluju neprijateljski jedna prema drugoj.
Dok su se Trump i Newsom prepirali putem medija i društvenih mreža situacija na terenu se pogoršavala, prometna policija koja je pokušavala regulirati gust vikendaški promet na blokiranim autocestama gađana je kamenjem, paljeni su automobili i samovozeći taksiji, mahalo se meksičkim zastavama dok se gazilo američke, a kad su krenuli vandalizmi, krađe i razbijanja po trgovinama uključila se i policija koristeći dimne bombe i gumene metke. Društveni mediji su eksplodirali, brojni prijenosi uživo putem pametnih telefona javljali su čitavom šokiranom svijetu što se događa sa svakog ugla, a predsjednik Trump je s nekoliko naredbi u grad poslao ukupno 4 000 pripadnika Nacionalne garde i 700 marinaca, no od svih njih je na terenu zasad aktivno tek nekoliko stotina, dok ostali sjede pripravni u blizini.
Nema kraljeva
Kada bi zaista došlo do većih nereda sve to ne bi bilo dovoljno – jer ono što zovemo Los Angeles je zapravo mnogo gradova koji se nastavljaju jedan na drugi, urbano prostranstvo veličine otprilike poput čitave sjeverozapadne Hrvatske od Varaždina do Zagreba. Na tom području je između 15 i 20 milijuna žitelja; prijevoz s jedne na drugu lokaciju znade potrajati satima na cestama s po pet i više traka, a u proteklih nekoliko dana postalo je jasno koliko je teško kontrolirati situaciju kada prosvjedi izbiju na nekoliko udaljenijih mjesta. To je sada veći i zgusnutiji grad nego što je bio primjerice 1992. kada su prosvjedi izbili nakon što su policajci brutalno ubili Afroamerikanca. Tada je u neredima poginuo više od 50 osoba, među njima i deset policajaca i pripadnika Nacionalne garde, ranjenih je bilo preko 2 000, dok je uhićenih izbrojano oko 6 000. Prosvjedi su trajali pet dana i pokrenuli veliku nacionalnu raspravu o policijskom nasilništvu, rasizmu i pristranim sudskim postupcima.
Dok je, dakle, vojska sada već na ulicama Los Angelesa, čitave Sjedinjene Države pripremaju se za nove prosvjede: za subotu 14. lipnja najavljena su “No Kings“ okupljanja, stupovi i zidovi oblijepljeni su pozivima na kojima stoji “nema prijestolja, nema kruna, nema kraljeva“ te je sada već razvidno da će za vikend s ulica kipjeti gnjev onih koji Trumpa vide kao autoritativnog nadobudnika koji želi postati apsolutnim monarhom.
Razvija li se čitava situacija upravo onako kako je Trump priželjkivao, je li namjerno uveličavao krizu kako bi došlo do usijanja i kako bi dobio priliku za novo zbijanje redova onih koji su mu naklonjeni? Većina Amerikanaca prema anketama, naime, podržava predsjednikove mjere za protjerivanje ilegalnih imigranata i stroge kontrole granice kako bi se zaustavio priljev novih pridošlica, no nasilje na ulicama, uz masovne prosvjede koji prozivaju Trumpa ne samo za racije s uhićenjima ilegalaca nego i za nedemokratsko vladanje, moglo bi zaljuljati njegovo prijestolje.
Guverner protiv Trumpa
Trump se, naime, rastegao na više frontova. Niti na jednom mu zasad ne ide baš glatko i njegovi protivnici nadaju se da će kad tad pokleknuti i početi gubiti, no sada već iz iskustva znamo da će predsjednik umjesto predaje radije otvarati nova žarišta političkih sukoba i kockarski igrati na sve ili ništa. U slučaju Kalifornije, Trump sve jače ulazi u sraz s guvernerom Newsomom nastojeći oslabjeti kako njegovu poziciju tako i onu Demokratske stranke u toj saveznoj državi, dok Newsom oštro uzvraća i pokazuje neposluh, među ostalim i zato što vjerojatno planira kandidaturu na sljedećim predsjedničkim izborima.
Kada je Trump najavio visoke carine gotovo čitavom svijetu, a svijet uzvratio da će odgovoriti istom mjerom, Newsom je goropadno pozvao svjetske čelnike da njegovu saveznu državu poštede od osvetničkih mjera. Kalifornija je četvrta svjetska ekonomija, ona je 14 % američke ekonomije i uspjeh čitave zemlje ovisi o uspjehu Kalifornije, poručio je guverner i tako dao do znanja da će se ponašati pobunjenički prema Washingtonu. Ubrzo je uslijedila nova runda prepucavanja u kojoj je Trump najavio rezanje federalnih fondova za Kaliforniju, na što je Newsom uzvratio prijetnjom zaustavljanja slanja poreznih prihoda u federalnu blagajnu. Kalifornija naime više uplaćuje nego što dobiva natrag, no nije sve baš ružičasto veselo i bogato jer joj istovremeno buja unutarnji deficit zbog kojeg se građanima već najavljuju rezanja socijalnih prava.
Trumpovoj administraciji Kalifornija je na piku i zbog priličnog broja onih koje šalje u Zastupnički dom Kongresa, kontrolira više od 10 posto glasova, uglavnom na strani Demokratske stranke. Potpredsjednik JD Vance nedavno je izjavio kako Kalifornija ima pet zastupnika više nego što bi trebala imati i to samo zbog velikog broja ilegalnih imigranata. To zapravo znači da bi smanjivanjem broja stanovnika u Kaliforniji, među ostalim i deportiranjem nedokumentiranih, pao broj kalifornijskih zastupnika u federalnom Kongresu, što bi Republikanskoj stranci u budućnosti vjerojatno omogućilo stanovitu prednost. Trumpovoj administraciji je, dakle, želja oslabjeti moć kalifornijskoj političkoj eliti, a pritom ne oštetiti previše ekonomsku snagu te savezne države koja i tako pokazuje znakove umora rastući sporije nego, primjerice Teksas.
Kost i dva psa
Jedan od onih koji pridonose Teksasu je i Elon Musk koji je u tu državu iz Kalifornije prebacio ne samo vlastito prebivalište, već i sjedišta tvrtki X/Twitter, Tesla i SpaceX.
Najbogatiji svjetski pojedinac, kao i Trump, svakoga dana pronađe neki razlog za šokiranje javnosti i privlačenje pažnje. Trump i Musk posljednjih su dana ušli u veliku svađu, prekinuvši blisko prijateljevanje koje su započeli lani uoči predsjedničkih izbora. Nekoliko su se dana žestoko međusobno nabacivali blatnim pikanterijama kao nekakvi uvrijeđeni srednjoškolci, a ne odrasli utjecajni ljudi, nakon toga su se primirili, no analitičari još uvijek pokušavaju saznati što se zapravo dogodilo i kakve će biti posljedice sudara tih dvaju moćnika.
Riječ je prije svega o dvojici utjecajnih osvetoljubivih mužjaka koji su zlopamtila s puno putra na glavi, s pregršt saveznika, ali i još više neprijatelja, koji kao hobotnice s puno krakova sežu na sve strane svijeta i koji će se međusobno sve više zaplitati jer iz dosadašnjeg iskustva nije za očekivati da će se jedan od njih zaista utišati i prihvatiti poraz. U međuvremenu, curit će još informacija o obojici, a politički protivnici će, usput se naslađujući, tražiti načina kako što bolje iskoristiti čitavu situaciju ponavljajući ispod glasa staru izreku – “kad se dva psa bore za kost, treći utekne s njom.“
Musk najavljuje novu stranku
I Trump i Musk žele svjetsku moć i slavu, ne libe se miješati u unutrašnje stvari u drugim državama, no na tom prijestolju neće biti mjesta za obojicu. Trump je, poručuje Musk, pobijedio na izborima zahvaljujući njemu, sakrio je umiješanost u seksualne skandale iz afere Epstein, odustao je od smanjivanja američkog duga i star je te će umrijeti prije nego on. Musk je, uzvraća Trump, pretjerao u guranju vlastitih interesa ispred državnih i ima problem s drogom.
Nakon Muskove najave osnivanja nove stranke koja bi se imala zvati Stranka Amerika, Trump je zaprijetio kako će mu dobro zapapriti ako se usudi već na sljedećim međuizborima iduće godine financirati kandidate koji nisu po volji republikancima. Trumpova armija influencera opalila je po Musku iz svih raspoloživih društvenomrežnih oruđa optužujući ga da je vjerojatni kineski agent i predstavnik tehnološke elite koja ne voli radnike, da je u Bijeloj kući gurao nos gdje mu nije mjesto i ulazio u nerazumne sukobe, te da je iznevjerio povjerenje zato što nije ispunio silna obećanja o rezanju troškova u vladinim institucijama za koje je bio zadužen. Ukratko, bliski odnos Donalda i Elona ispao je na kraju kao još jedna pouka iz Igara prijestolja koja veli – Ljudi rade zajedno kada im odgovara, odani su kad im odgovara, vole se kad im odgovara, a i ubiju se se kad im to odgovara.
I jedan i drugi su, međutim, u grozničavoj utrci s vremenom zbog čega posežu za kockarskim potezima, pri čemu manje ili više uspijevaju skrivati nervozu. Musk je vlasnik tvrtki kojima konkurencija opasno puše za vratom i poslovno carstvo mu nije u sjajnoj poziciji. Električni automobili Tesla neće se lako moći nositi s kineskom konkurencijom, slična je prijetnja i njegovim robotima, SpaceX ovisi o novcu federalne vlade koja može preusmjeriti novac u suparnike poput Blue Origina u vlasništvu Jeffa Bezosa, dok se alati umjetne inteligencije u koje puno ulaže natječu sa sve moćnijim suparnicima poput OpenAI-a ili onima iz Kine.
Kockanje na sve ili ništa
Trump se, pak, zapetljao u trakavicu s carinama i tarifama. Ideja mu se ostvaruje sporo zbog čega javnost postaje nestrpljiva i nepovjerljiva, dok su njegove gromovite predsjedničke uredbe često usporene ili zaustavljene sudskim tužbama. Stanje na meksičkoj granici je stabilizirano, no za skupo i zahtjevno deportiranje milijuna useljenika bez dokumenata sadašnjim ritmom od manje od tisuću deportacija dnevno trebalo bi preko 30 godina da se njegovo izborno obećanje ostvari.
Za prosječne Amerikance i njihove dohotke i mirovine dugoročno najveći problem predstavlja kockanje s rastućim državnim dugom i posljedičnim slabljenjem povjerenja u američki dolar, a dodatne nedoumice izaziva i tekuća kongresna rasprava uoči glasanja o zakonu koji Trump podržava nazivajući ga Velikim predivnim aktom (Big Beautiful Bill). Taj zakon namjerava osakatiti mnoga socijalna davanja za prosječne građane, ali i povećati dug jer preusmjerava sredstva u pravcu brojnih Trumpovih zamisli koje bi trebale pogurati američku ekonomiju. Radi se također, tvrde kritičari među kojima je i Elon Musk, o kockanju na sve ili ništa jer plan je da ekonomija raste brže od dugova, odnosno da država većim ulaganjima potakne novi američki ekonomski bum, za što šanse u sadašnjim globalnim okolnostima nisu velike. Dug naime raste za preko 7 postotaka godišnje, ekonomija jača za tek nešto manje od 3 posto, a takav je raskorak priličan i težak za kratkoročno sustizanje.
Dobar je strah…
Usred takve burne kongresne rasprave stigao je Bijeloj kući poklon, onaj iz Los Angelesa. Prosvjedi koji su se razbuktali, a koje Trump naziva invazijom stranih neprijatelja, potaknuli su, naime, republikanske zastupnike da ubrzaju odlučivanje o opisanom rastrošnom Velikom predivnom aktu jer su u njemu i pristojni novci za Imigracijsku i carinsku službu (ICE). Jasno je sada da ICE treba podržati puno jače kako bi se zaustavilo bezakonje i uspostavio red, vele viđeniji republikanci koji žele da se milijarde ulože u zid na granici s Meksikom, te u zapošljavanje novih agenata koji će hvatati ilegalne imigrante.
Novi protesti širom države tako bi mogli stići kao naručeni republikancima da građanima koji su uplašeni obećaju uvođenje zakona i reda uz pomoć više sredstava iz državne blagajne te da čitavu uzburkanu situaciju iskoriste za započinjanje kampanje za međuizbore iduće godine u kojima priželjkuju zadržati tanku premoć u Zastupničkom domu i Senatu. Kao iskusni političari oni, naime, znaju da građani u ovakvim situacijama uvijek reagiraju na isti način, a taj je da dok jedni glasno prosvjeduju, u drugih zavlada bojazan. A u strahu su velike oči ili, što bi nadahnuto rekli u televizijskim Igrama prijestolja, strah reže dublje od mača.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
