Nije rijedak slučaj da se u digitalnom okruženju pojavljuju dezinformatori i teoretičari zavjere koji pokušavaju dovesti u pitanje etablirane povijesne činjenice i ponuditi nam “skrivene istine”.
Jedan od zanimljivijih primjera takvih pokušaja interpretacija je Izložba kupovine Louisiane koja se odvijala 1904. godine u St. Louisu, za koju se u zavjeraškim internetskim zajednicama tvrdi da nije bila rezultat modernog graditeljstva i industrijskog napretka, nego dokaz postojanja drevne, napredne civilizacije koja je izbrisana iz službene povijesti.
“Sajam u St. Louisu u Sjedinjenim Državama, 1904. godina
Službeni narativ tvrdi da su te zgrade nastale unutar nekoliko mjeseci, a najveće u roku dvije godine i to za vrijeme primitivne tehnologije.
To je očita laž, a nakon svakog sajma/izložbe gotovo sve zgrade su uništene do temelja kako bi se izbrisao svaki trag postojanja.
Prvo pitanje zašto bi Amerika kopirala rimski stil, a zatim ga uništila nakon nekoliko godina?
Odgovor je da ovo nije rimski stil. Ovo je puno prije rimske gradnje. Bijeli ljudi živjeli su u Americi puno prije nego što ju je “Kristofor Kolumbo” službeno otkrio.
Naša povijest je teški falsifikat“, stoji u postu objavljenom na Facebooku 9. lipnja 2025. godine (arhiviran ovdje).
U post je umetnut video s naslovom: “Panorama njemačke zgrade, svjetska izložba, American Mutoscope & Biography Co, 1904”. Na njemu su raskošne zgrade na svjetskoj izložbi. Prizor završava velikom lagunom s fontanama.
Zgrade su planirane i izgrađene kao privremene
Svjetske izložbe su velike međunarodne manifestacije velikih razmjera na kojima se predstavljaju industrijska, kulturna i umjetnička dostignuća. Svjetski sajmovi uključuju izložbe iz značajnog broja zemalja i često imaju zabavnu zonu u kojoj posjetitelji mogu uživati u vožnjama, egzotičnim atrakcijama te hrani i piću. Od sredine 19. stoljeća održano je više od 100 svjetskih sajmova u više od 20 zemalja diljem svijeta.
Izložba kupovine Louisiane (Louisiana Purchase Exposition) bila je svjetska izložba održana godine 1904. u američkom gradu St. Louisu. Izložba se originalno trebala održati godine 1903. kako bi se proslavila stogodišnjica kupovine Louisiane, ali je odgođena kako bi se omogućilo da na njoj sudjeluje što je moguće više država. Tijekom osam mjeseci koliko je sajam bio otvoren, posjetilo ga je gotovo 20 milijuna ljudi. Izložena su bila čuda tehnologije, poljoprivrede, umjetnosti i povijesti.
Kako stoji na službenim internetskim stranicama Muzeja umjetnosti St. Louisa, sajam je bio veći od bilo koje prethodne međunarodne izložbe i prostirao se na 1200 hektara zapadnog kuta Forest Parka s 1500 zgrada “izgrađenih uglavnom od štapa, prolaznog materijala izrađenog od gipsa i vlakana”. Većina zgrada na Izložbi kupnje u Louisiani bile su prostrane neoklasične građevine.
Arhitekti su izgradili izložbene dvorane u neoklasičnom stilu (koji preuzima teme i oblike iz antike, renesanse i klasicizma), izveli gradnju uz pomoć ogromnih skela prekrivenih drvom i žbukom. Te velike bijele zgrade bile su raspoređene oko festivalske dvorane i povezane širokim bulevarima.
Festivalska dvorana dominirala je cijelim prostorom, a posebno velikim bazenom. Ta rotonda, čija je kupola bila veća od one u crkvi sv. Petra u Rimu, mogla je primiti do 3500 ljudi. Što se tiče nacionalnih paviljona, nije postignuta nikakva kreativnost jer su većinu vremena bili reprodukcije spomenika poput kineskih hramova, talijanskih vila itd.
Zgrade i paviljoni bili su projektirani kao privremene građevine, što je dobro dokumentirano u nacrtima, fotografijama (1, 2) i službenim zapisima. Dakle, ne radi se o uklanjanju ostavštine neke drevne civilizacije nego su zgrade rušene jednostavno zato što nisu bile namijenjene trajanju.
Bijeli ljudi u Americi prije Kolumba?
Samo nekoliko slučajeva pretkolumbovskog života bijelaca u Americi široko je prihvaćeno od strane glavnih znanstvenika i akademika. Tvrdnja da su “bijeli ljudi živjeli su u Americi puno prije nego što ju je Kristofor Kolumbo službeno otkrio” spekulativne su teorije bez arheološke potpore.
Pretkolumbovske civilizacije su aboridžinske kulture američkih Indijanaca koje su se razvile u Mezoamerici (dio Meksika i Srednje Amerike) i andskoj regiji (zapadna Južna Amerika) prije španjolskih istraživanja i osvajanja u 16. stoljeću. Nema vjerodostojnih i čvrstih dokaza koji bi ukazivali na rašireno europsko ili “bijelo” naseljeno stanovništvo u Sjevernoj Americi, samo sporadičnih nalaza određenih naselja. Postoji nešto što se naziva “Nordijska ili vikinška kolonizacija Amerike“, a označava nastojanja starih Nordijaca tijekom srednjeg vijeka da uspostave trajna naselja na području Sjeverne Amerike.
Na Grenlandu su osnovana vikinška naselja koja su se uspjela održati oko pola stoljeća, dok su se na obalu Sjeverne Amerike povremeno slale ekspedicije s ciljem dobavljanja drva i drugog materijala. Međutim, ni to nije glavno i masovno naseljavanje bjelačkog stanovništva jer su pokušaji uspostave trajnih naselja bili obustavljani što se najčešće tumačilo previše jakim otporom domorodačkih Indijanaca.
Što se tiče samog sajma u St. Louisu, on je odražavao imperijalizam, rasizam i kulturne pristranosti. Tamošnja Svjetska izložba, piše na stranicama projekta The Saint Louis Story, koji se bavi rasnom jednakošću, “predstavila je nebijele skupine kao kuriozitet, potičući osjećaj odvojenosti i egzotičnosti. To je pojačalo pogled na bijelce kao normalne i superiorne, dok su ne-bijele ljude prikazivali kao inferiorne i manje inteligentne”.
Zaključno, tvrdnja koju smo u ovom tekstu provjerili nije povijesno točna i ne odražava znanstveni ili na dokazima utemeljen pogled na Svjetski sajam u St. Louisu 1904. godine, a ni na povijest SAD-a. Ne radi se o projektu uništavanja pradavnih civilizacija i njihovih građevina. Zgrade izložene na tom sajmu bile su izgrađene od privremenog materijala, upravo za potrebu sajma.
