Selak Raspudić netočno tvrdi da zagrebačka gradska uprava manipulira brojem djece u vrtićima

Saborska i gradska zastupnica i potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine Marija Selak Raspudić 20. lipnja je objavila priopćenje za javnost pod naslovom “Šrinkflacija u zagrebačkim vrtićima?”. U njemu je optužila aktualnu gradsku upravu da manipuliraju podacima o broju upisane djece u gradske vrtiće usporedivši to s fenomenom “šrinkflacije” putem kojeg trgovci obmanjuju potrošače tako da po istoj cijeni u istom pakiranju prodaju manju gramažu proizvoda. Tvrdi kako je prava istina da je ove godine u vrtiće upisano 617 djece manje nego prošle godine:

“Naime dok se zagrebačka dogradonačelnica hvali ‘snažnim kontinuiranim padom broja neupisane djece’ koji je ‘rezultat velikih ulaganja ove gradske uprave u proširenje kapaciteta gradskih vrtića’, ona zapravo prešućuje bitne podatke. 2025. prema dostupnim podacima valjanih zahtjeva je 8.130, a inicijalni broj upisane djece iznosi 7.069. Međutim, 2024. od 9.603 valjanih zahtjeva, inicijalni broj upisane djece je 7.686. Da stvar bude zanimljivija, 2023. od 10.320 valjanih zahtjeva, inicijalni broj upisane djece je 7.140. Dakle, unatoč ‘velikim ulaganjima’, u apsolutnim brojevima 2025. upisano je čak 617 (7069) djece manje nego 2024. (7686) i 71 dijete manje nego 2023 (7140).

Bivša kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Zagreba dalje ukazuje da je nejasno i na što misli zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenac kad kaže da je “2022. godine u zagrebačkim gradskim vrtićima bilo 30.062 djece, dok će ih ove jeseni biti više od 33.000.”:

“Naime Statistički ljetopisi grada Zagreba bilježe drugačije podatke. U tablici ‘Djeca prema vrsti programa predškolskog odgoja i spolu’, za razdoblje početak pedagoške godine 2019./2020. pod “državni vrtići ukupno” naveden je broj 33.071, 2021./2022. taj je broj 32.060, 2022./2023. riječ je o broju 31.835, 2023./2024. to je 32.911. Za ovaj neobičan trend ‘šrinkflacije’ zagrebačkih vrtića moguće je nekoliko objašnjenja. Je li on rezultat toga što su u prethodne dvije godine kršeni svi pedagoški standardi i rađene različite “pretumbacije” kako bi se prisilno poboljšala statistika upisa u dječje vrtiće jer su se bližili novi izbori? Da li, u skladu s time, nakon završetka izbora, aktualna vlast manje pritišće vrtićka vodstva pa se bližimo stvarnoj slici vrtićkih kapaciteta? Načelno, podatak kojim aktualna vlast barata kada želi prikazati stanje dječjih vrtića u Zagrebu o broju neupisane djece, služi za zavaravanje naših građana jer ništa ne govori o količini novih vrtićkih kapaciteta, već isključivo o pritisku na njih koji može biti vezan za vanjske okolnosti, primjerice ukidanje mjere roditelj odgojitelj kao što je jedne godine bio slučaj ili broj rođene djece.”

Selak Raspudić se potom okreće i demografiji te i tu pronalazi krivicu u aktualnoj vlasti:

“2025. u odnosu na 2024. bilo je čak 1473 manje valjanih zahtjeva, što ponovo otvara ključno pitanje demografskih trendova u gradu Zagrebu. U 2023. zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 6.2%, odnosno rođeno je 461 dijete manje nego u 2022. U 2024. tek ćemo vidjeti potpune podatke DZS-a, ali, sudeći prema broju zahtjeva za upis u dječje vrtiće, situacija se dodatno pogoršala. Dakle negativni demografski trendovi oni su koji su u prvom redu ‘zaslužni’ što je iz godine u godinu sve manje neupisane djece. Stoga je naše pitanje što zagrebačka vlast planira učiniti da se taj trend promijeni?

Gradonačelnika Tomislava Tomaševića pozvala je da građanima kaže “pravu istinu o stanju u dječjim vrtićima”.

Iz godine u godinu sve je manje neupisane djece

Selak Raspudić ispravno navodi podatke o broju upisane djece u zagrebačke gradske vrtiće u razdoblju od 2023. do 2025. godine, ali ih koristi u pogrešnom kontekstu.

Naime, što se tiče broja novoupisane djece, taj broj na godišnjoj razini ovisi o nizu faktora, kao što je struktura zahtjeva (jasličke grupe mogu upisati manje djece nego vrtićke), broj djece koja dobivaju odgodu, odnosno odlaze u osnovnu školu, geografska raspodjela zahtjeva, ali isto tako i broj i udjel djece koja su već upisana u vrtiće.

Uz to, u prvom mandatu Možemo i SDP-a u Zagrebu sagrađeno je 11 novih vrtića te je logično da se iz godine u godinu smanjivao broj upisane djece jer je bilo sve manje one koja su morala čekati iduću godinu da krenu s predškolskim odgojem. Iz Grada, pak, objašnjavaju kako je za njih jedini ključni pokazatelj funkcioniranja sustava broj neupisane djece, budući da taj broj pokazuje raskorak između potreba obitelji u Gradu Zagrebu i kapaciteta javne usluge, odnosno veličine gradskog sustava predškolskog odgoja i obrazovanja.

“Vođeni tim jasnim ciljem, koji eksplicitno komuniciramo već najmanje tri godine, kao ključni pokazatelj pratimo upravo broj neupisane djece. Ove godine na preliminarnim upisima je broj neupisane djece koja ispunjavaju uvjete bio 1.061, prošle godine je broj neupisane djece bio 1.917, a prije dvije godine 3.180”, tvrde u reagiranju Faktografu na priopćenje zastupnice Selak Raspudić.

Kako smo ranije pisali, broj neupisane djece u vrtiće često se rabi kao temeljni pokazatelj dostupnosti predškolskih programa, ali je i on zavaravajući jer ponekad podcjenjuje stvarne potrebe (što naglašava i Selak Raspudić) – primjerice u slučajevima kada je cijena predškolskih programa roditeljima previsoka ili kada ne postoje dostatni kapaciteti, a roditelji ne pripadaju nekoj od skupina koja ima prioritet upisa. No, u svakom slučaju, iako nije savršena, ta statistika je doista meritorna za ovu temu i ne služi samo “za zavaravanje naših građana” kako tvrdi bivša kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba.

Faktografu iz Grada Zagreba tvrde kako je, pak, zbog gradnje novih objekata te proširenja postojećih zaposleno preko 1400 novih djelatnika u vrtiće. To je, pak, omogućilo da sustav primi oko 3.000 više djece nego prije tri godine.

“Trenutačno su u tijeku radovi na još tri velika vrtića (DV Podbrežje, DV Borovje, DV Stenjevec), koji će smjestiti oko 650 djece, a za dogradnju DV Remetinec trenutačno je u tijeku javna nabava za izvođača radova. Do kraja ove godine planira se pokrenuti nabave radova na dogradnji još 4 vrtića (DV Matije Gupca, DV Grigor Vitez, DV Bajka- PO Ciglenica, DV Sesvete- PO Novo Brestje) te izgradnji još dva nova vrtića, DV Lučko i DV Sloboština”, naglašavaju iz Grada.

Dodaju i kako je zamjetan rast ukupnog broja djece u gradskim vrtićima protekle tri godine, koji će na jesen imati preko 33.000 djece u dobi do 6 godina, što “znači da je sve veći udio zagrebačke djece upisan u vrtiće, i zato se smanjuje ukupan broj djece za koju roditelji podnose zahtjeve za upis.”

Pogrešno iščitavanje podataka

Što se tiče podataka iz Statističkih ljetopisa Grada Zagreba na koje se poziva Selak Raspudić tvrdeći da je riječ o “šrinkflaciji”, tu treba objasniti kako se oni temelje na podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), a ukupan broj djece uključuje i djecu u programu predškole, što je jasno naznačeno u ljetopisima kao i na stranicama DZS-a.

Program predškole u pravilu se provodi u poslijepodnevnim satima, nakon redovitih vrtićkih programa (od 16h ili 17h nadalje) te ne utječe na kapacitete vrtića za upis djece u redovite programe (jaslice i vrtić). Stoga je u podacima o kapacitetima dječjih vrtića u Ljetopisu potrebno promatrati isključivo brojeve u stupcu redoviti program, koji se odnose na jaslice i vrtić. Kada se, pak, gleda taj stupac on potvrđuje da se sveukupan broj djece upisan u gradske vrtiće svake godine povećava:

U statistikama vezanim uz obrazovanje uobičajena su manja odstupanja koja su vezana uz period prikupljanja podataka. Tako je i u ovome slučaju: razlika između podataka iz priopćenja Grada Zagreba i Ljetopisa je 0,1 posto za 2022./2023. odnosno 0,6 posto za 2023./2024. Ovakva su odstupanja očekivana jer se upisi u vrtiće provode tijekom cijele godine tako da se brojke upisane djece mijenjaju iz mjeseca u mjesec.

Zastupnica Selak Raspudić također nepotpuno prikazuje demografske trendove. Naime, Grad Zagreb kontinuirano privlači stanovnike iz Hrvatske i iz inozemstva, zbog čega broj djece ne ovisi samo o broju novorođenih.

To potvrđuju i službene projekcije Državnoga zavoda za statistiku: DZS predviđa da se između 2021. i 2023. godine broj djece vrtićke dobi (od 1-6 godina starosti) u Gradu Zagrebu povećao za 0,3 posto.

Zaključno, zastupnica Selak Raspudić u svom priopćenju ispravno navodi podatke o broju upisane djece u zagrebačke gradske vrtiće u razdoblju od 2023. do 2025. godine, ali ih koristi u pogrešnom kontekstu. Broj neupisane djece pouzdaniji je od broja upisanih jer potonji ovisi o raznim drugim faktorima, a broj neupisane djece se smanjuje. Dodatno, Selak Raspudić pogrešno tumači brojke iz Ljetopisa jer ne radi razliku između djece koja pohađaju redoviti program i one koja idu u predškolu. Broj djece u redovitom vrtićkom programu raste.