Društvenim mrežama rapidno se proširila “radosna” vijest kako je jedna, susjedna nam, zemlja raspisala referendum za izlazak iz NATO saveza.
“Slovenija izlazi iz NATO-a? Raspisan referendum! Podrška Slovencima za izlazak iz vojske globalističke“, sadržaj je statusa objavljenog na Facebooku 6. srpnja 2025. godine (arhiviran ovdje).
Uz silnu podršku i negativne komentare o globalističkom projektu, objave su se brzo proširile diljem regije, stekavši velik broj dijeljenja (1, 2, 3). No, koliko god vijest nekima bila uzbudljiva, stvarnost je nešto drugačija.
Radi se o političkoj najavi
Vladajuća slovenska stranka Pokret Sloboda (Gibanje Svoboda), iz koje dolazi premijer Robert Golob, najavila je 4. srpnja da će pokrenuti savjetodavni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u.
To se dogodilo nakon što je opće predstavničko tijelo, Državni zbor, uvjerljivo (uz podršku Golobovih koalicijskih partnera Ljevice i socijaldemokratskog SD-a, ali i oporbenih desnih NSi-ja i SDS-a) podržao savjetodavni referendum o povećanju obrambenih izdataka koje je Slovenija, kao članica NATO-a, preuzela na zadnjem samitu saveza.
Protiv tog referenduma bili su svi zastupnici najveće stranke u vladajućoj koaliciji, Pokreta Sloboda. To je izazvalo njihovu najavu drugog referenduma, onom o članstvu u NATO-u.
“Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u paktu i plaćamo članarinu ili izlazimo iz njega. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije”, napisao je Golob na X-u i podsjetio je da je odluku “o novom besmislenom referendumu” u Državnom zboru donijela “koalicija SDS-a, NSi-ja i SD-a”. Prema njemu, Pokret Sloboda će podnijeti svoju referendumsku inicijativu “kako bi se otklonila svaka sumnja u istinsku volju naroda”.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar u subotu je pozvala političare na odgovornost zbog najava oba referenduma. Istaknula je kako “ne treba skakati s jedne odluke na drugu” i da je potrebno da se strasti smire, uz razgovor svih strana da se “Slovenija ne osramoti u međunarodnoj zajednici“.
Nakon najave vodeće stranke da će predložiti savjetodavni referendum o NATO-u, Ured premijera objavio je da će se Golob sastati s ustavnim pravnicima, koalicijskim partnerima i predsjednicima parlamentarnih stranaka.
Prijedlog referenduma još nije ni predan Državnom zboru
“Prijedlog se očekuje u Državnom zboru u narednim danima, a pitanje je je li uopće moguće glasati o članstvu u NATO-u na savjetodavnom referendumu i bi li dobio dovoljnu podršku u Državnom zboru. Vođe zastupničkih klubova manjih koalicijskih stranaka SD-a i Levice, Jani Prednik i Matej Tašner Vatovec, već su rekli da će podržati referendum o članstvu u NATO-u”, pisao je 7. srpnja MMC, portal slovenskog javnog servisa.
Međutim, kako piše MMC, među koalicijskim partnerima osjeća se nemir. Krajem tjedna na društvenim mrežama dogodila se razmjena kontraargumenata između članova vladajuće koalicije lijevog centra. Nagađa se i o raspadu koalicije, iako oni tvrde da im glasanja u Državnom zboru nisu narušila odnose.
Na najavu referenduma o članstvu u NATO-u reagirale su i oporbene stranke Nova Slovenija (NSi) i Slovenska demokratska stranka (SDS). Bivši premijer i predsjednik desnog SDS-a Janez Janša rekao je da takav referendum nema smisla, budući da koalicija nema dovoljno glasova za izlazak iz saveza, jer bi navodno bila potrebna dvotrećinska većina u Državnom zboru.
Kako je u srijedu ujutro izvijestio MMC, Golob započinje razgovore o referendumima. Prvo će se o tome konzultirati s ustavnim pravnicima, a zatim će se sastati sa svojim koalicijskim partnerima, nakon čega slijedi okupljanje lidera parlamentarnih stranaka.
“Premijer Golob prvo će saslušati ustavne pravnike, koji su, između ostalog, posljednjih dana objasnili da bi drugi planirani referendum o članstvu u NATO-u trebao biti referendum o međunarodnim odnosima, a ne konzultativni referendum. Odluka na referendumu o međunarodnim odnosima bila bi za politiku pravno obvezujuća”, pisao je MMC 9. srpnja.
Savjetodavni referendum nije obvezujuć
NATO je vojno-politički savez 32 zemlje Sjeverne Amerike i Europe, osnovan 1949. godine potpisivanjem Washingtonskog/Sjevernoatlantskog ugovora. Prema članku 13. tog ugovora, svaka strana može istupiti godinu dana nakon što je predala izjavu o istupanju vladi SAD-a koja će obavijestiti vlade drugih potpisnica o predaji svake takve izjave.
Slovenija je postala članica NATO-a 29. ožujka 2004. godine, kao dio najvećeg proširenja u povijesti NATO-a, zajedno s Bugarskom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Rumunjskom i Slovačkom.
Nezadovoljstvo tim članstvom, kako piše Euractiv, raslo je otkako je Slovenija na summitu NATO-a u Haagu 24. lipnja potpisala veće obveze NATO-a o obrambenoj potrošnji, koje predviđaju da članice povećaju vojne izdatke na čak 5 posto BDP-a do 2035. godine. Slovenija je među rijetkim zemljama koje nisu ispunile prethodni cilj NATO-a o potrošnji od 2 posto BDP-a u 2024. godini, iako je Ljubljana izjavila da namjerava to postići do kraja 2025. godine.
Što se tiče potencijalnog slovenskog izlaska iz saveza putem referenduma koji je prvotno zamislio Pokret Sloboda, valja napomenuti da savjetodavni referendum u Sloveniji omogućuje da se građani izjasne o nekom važnom pitanju, ali, za razliku od zakonodavnog, ili referenduma o međunarodnim odnosima, njegov rezultat nije obvezujući za parlament ili vladu (1, 2).
“Kada smo se pridružili NATO-u, kao i Europskoj uniji, uspostavili smo ustavnu instituciju posebnog referenduma, koji je pravno obvezujući, tj. nije savjetodavni. Čak i ako se na referendumu donese odluka koja ide protiv NATO-a, odluku o izlasku iz NATO-a mora donijeti Državni zbor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. To je trenutno nešto što se ne može očekivati“, objasnio je za Radio Sloveniju bivši premijer i dekan Pravnog fakulteta u Ljubljani Miro Cerar.
Zaključno, tvrdnja da je u Sloveniji raspisan referendum o članstvu u NATO-u nije točna. Istina je da je vladajuća stranka predložila taj referendum, ali se inicijativa još službeno nije pokrenuta. Pitanje je i hoće li biti jer se slovenski premijer sastaje sa stručnjacima i koalicijskim partnerima kako bi razmotrio mogućnosti njegove realizacije.
