Početkom travnja ove godine Hrvatska radiotelevizija (HRT) raspisala je javnu nabavu za “Sustav za praćenje ljudskih potencijala s održavanjem“. Procijenjena vrijednost nabave iznosila je 780.000 eura. Prema tehničkoj specifikaciji nabava cjelovitog poslovnog HRMS (Human resource management system) sustava trebala bi “osuvremeniti, digitalizirati i standardizirati poslovni proces Radne jedinice Ljudski potencijali te omogućiti jednostavnije praćenje ljudskih potencijala i izvještavanje kao temelj za pravovremeno donošenje strateških odluka”.
U nabavu su, tvrde, krenuli jer HRT nema suvremeni sustav za praćenje ljudskih potencijala pa rukovoditelji trenutačno nemaju mogućnost praćenja uspješnosti i ocjenjivanja rada zaposlenika i njihova odnosa prema radu u zadanim vremenskim okvirima, a zaposlenici nemaju uvid u osobne podatke, podatke praćenja karijere te mogućnost samoprocjene. “Za izvještavanje se trenutačno koriste različite tablične evidencije pa je dijeljenje informacija između različitih odjela i s vanjskim dionicima sporije i manje efikasno”, naveo je HRT u dokumentaciji.
Ograničenja za ponude: isporuka sustava za 2500 zaposlenika, javni sektor te medije i kulturu
U dijelu “Tehnička i stručna sposobnost” HRT je od ponuditelja tražio popis glavnih isporuka i usluga istih ili sličnih predmetu nabave izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini koji uključuje barem tri iste ili slične isporuke / usluge minimalne pojedinačne vrijednosti po svakoj od 70.000 eura bez PDV-a.
Dalje objašnjavaju kako se pod time smatra implementacija sustava za praćenje ljudskih potencijala koji uključuje sustave nagrađivanja radnika na temelju performansi pri čemu ponuditelj mora imati minimalno tri uredno izvršena posla – od čega barem jedan uključuje posao izvršen za naručitelja s minimalno 2500 zaposlenika u trenutku provedbe projekta, barem jedan uključuje posao izvršen za naručitelja u javnom sektoru te da barem jedan uključuje posao izvršen za naručitelja u gospodarskoj djelatnosti koja se bavi medijima ili kulturom.
Potencijalni ponuditelji: Navedite drugu tvrtku koja može zadovoljiti kriterije
Kako je vidljivo iz djela nabave pod kategorijom “Pitanja i odgovori” takvi kriteriji nisu se svidjeli potencijalnim ponuditeljima koji su ih ocijenili ograničavajućima te su izrazili sumnju da se natječaj namješta. “Poštovani, ovim jako specifičnim kriterijima neopravdano ograničavate krug ponuditelja i narušavate tržišno natjecanje. Molimo da uskladite kriterije sa zahtjevima tržišnog natjecanja koji proizlaze iz Zakona o javnoj nabavi i odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Ustavnog suda RH”, napisao je jedan potencijalni ponuditelj.
Drugi je naveo kako navedeni kriteriji nisu nužni za dokazivanje kvalitete, s obzirom na to da kvaliteta isporučenog proizvoda nije uvjetovana ni količinom zaposlenih klijenta ni sektorom u kojem se on nalazi ili poslom kojim se bavi. “Molimo Vas da – u svrhu sprječavanja dojma kod javnosti da se ovaj natječaj namješta za onu jednu jedinu tvrtku koja ispunjava ovaj uvjet – svojevoljno promijenite ove kriterije i time dokažete javnosti da je HRT nepristrani naručitelj”, stoji u drugoj primjedbi.
HRT je na to odgovorio da je sve što su naveli u skladu sa zakonom i njihovim potrebama i odbio izmijeniti uvjete. Pritom su naveli i kako su “analizirali i istraživali tržište” te komunicirali s nekolicinom gospodarskih subjekata “koji nude kvalitetna predmetna rješenja”. Potencijalni ponuditelji su ih potom pitali “da u svrhu sprječavanja dojma kod javnosti da se ovaj natječaj namješta za onu jednu jedinu tvrtku koja ispunjava uvjete” navedu više od jednog gospodarskog subjekta koji zadovoljava kriterije koje su naveli.
Iz javne televizije su na to odgovorili da su ranije dali sva potrebna objašnjenja te da budući da provedena analiza tržišta predstavlja internu proceduru naručitelja koja prethodi početku postupka javne nabave, a zaključak iste već je istaknut, “naručitelj ostaje pri svemu do sada navedenom / pojašnjenom”.
Na natječaj se javila samo jedna tvrtka
Iako su s HRT-a odbili sumnje da se natječaj namješta na kraju se na njega, unatoč velikom broju tvrtki koje nude slične usluge ipak javila samo jedna jedina tvrtka. Riječ je o tvrtki SD Worx Croatia d.o.o. iz Zagreba. Oni su dali ponudu u iznosu od 710.507 eura bez PDV-a, odnosno 888.134 eura s PDV-om.
Stručno povjerenstvo ocijenilo je kako je ta ponuda cjenovno zadovoljavajuća te kako je spomenuta tvrtka zadovoljila potrebne kriterije tehničke i stručne sposobnosti te je s njima u svibnju potpisan okvirni sporazum. Prema troškovniku javnog natječaja taj sporazum bi trebao trajati do svibnja 2029. godine.
SD Worx Croatia je dio SD Worx Grupe sa sjedištem u Belgiji. SD Worx je europska tvrtka koja se više od 75 godina bavi uslugama i tehnološkim rješenjima u području upravljanja ljudskim potencijalima te posluje u 26 europskih zemalja. Njena podružnica u Hrvatskoj, poznata pod ranijim imenom HRpro, je preko 20 godina prisutna na tržištu sa softverom HRnet – koji je domaći proizvod.
Kako su nam objasnili u odgovoru na upit HRnet je tijekom godina uspješno implementiran kod više od 150 poslovnih subjekata u Hrvatskoj i regiji među kojima su Ministarstvo unutarnjih poslova, Državna geodetska uprava, HBOR, HAKOM, HALMED, Hrvatska Pošta, Hrvatska Poštanska Banka, Hrvatski Telekom, A1, Telemach, Ericsson Nikola Tesla, Siemens, RTL, Končar, OTP banka, Atlantic, Raiffeisen banka, Croatia Airlines, Franck, EON i mnogi drugi.
SD Worx ne demantira kumstvo Šveba i Lukačević, HRT odgovor nije niti poslao
Faktograf je od svojih pouzdanih izvora bliskih HRT-u doznao kako je aktualna članica Uprave SD Worx Croatia, Jasmina Lukačević, navodno u kumskom odnosu s glavnim ravnateljem HRT-a Robertom Švebom – što bi cijeli ovaj natječaj stavilo u novu perspektivu.
Radi provjere ove informacije Faktograf je poslao upit tvrtki SD Worx. U njemu smo ih eksplicitno pitali u kojoj su vrsti kumskog odnosa Šveb i Lukačević. Odgovorili su nam kako ne žele komentirati privatne odnose zaposlenika SD Worx-a s bilo kojom odgovornom osobom poslovnih subjekata koji koriste HRnet rješenje.
“Kako se bavimo upravljanjem ljudskim potencijalima, uskim poslovnim područjem koje je uobičajeno razvijeno tek u srednjim i velikim organizacijama, broj menadžera s kojima se susrećemo na hrvatskom tržištu je ograničen te je vrlo vjerojatno da nakon nekog vremena bilo tko od naših stručnjaka ili rukovoditelja može doći u situaciju potencijalne suradnje sa svojim poznanicima ili prijateljima”, odgovorili su bez da su igdje negirali kumsku poveznicu.
Isti upit smo, naravno, poslali i HRT-u. Iako su nam na prvi upit oko ove teme odgovorili već idući dan, na ovaj upit koji smo poslali 11. kolovoza od HRT-a do objave teksta nismo dobili nikakav odgovor. Dakle, ni HRT ali ni SD Worx Croatia nisu demantirali da su Šveb i Lukačević u kumskom odnosu. Ako je to kumstvo stvarno, onda bi se u ovom natječaju moglo otvoriti pitanje i o mogućem sukobu interesa.
Ista tvrtka drugima je naplaćivala znatno niže iznose za više modula
Putem Zakona o pravu na pristup informacijama s HRT-a smo uspjeli dobiti dokumentaciju koju je SD Worx Croatia priložio kada su se javili na natječaj, a vezano uz ranije reference. Tako smo mogli vidjeti koliko je ta tvrtka naplatila slične usluge drugim tvrtkama.
Na temelju tih podataka, ugovor sklopljen s HRT-om premašuje iznose koje su drugi korisnici plaćali za istu ili širu funkcionalnost HRnet sustava. Primjerice, 2023. godine tvrtki Končar d.d. isporučili su sustav s više funkcionalnosti nego što će ih dobiti HRT, ali za 100 tisuća eura manji iznos (bez PDV-a). Više modula svog sustava, i to za znatno nižu cijenu od 181.359 eura bez PDV-a, prodali su te iste godine i Hrvatskoj poštanskoj banci.
Ugovor s HRT-om, pak, ne uključuje modul obračuna plaća (koji ostaje u sustavu SAP – što je HRT i sam priznao u odgovorima na pitanja potencijalnih ponuditelja, ali i natječajnoj dokumentaciji), što dodatno naglašava nerazmjernost cijene i isporučenog obujma usluge.
SD Worx priznao da su ih s HRT-a kontaktirali prije natječaja
Ono što je također zanimljivo je i to da nam je HRT, unatoč našim opetovanim upitima, odbio dostaviti analizu tržišta za koju su, u prepisci s ponuditeljima, ali i ranijem odgovoru Faktografu, tvrdili da su je napravili prije raspisivanja natječaja.
“Osnovni kriteriji bili su određeni i prije službenog pokretanja projekta od strane HRT-a, a samo su potvrđeni analizom i istraživanjem tržišta kao i razgovorom s nekolicinom gospodarskih subjekata koji nude kvalitetna predmetna rješenja”, odgovorili su nam ranije iz javne televizije – upitani o mogućim ograničavajućim kriterijima i što je definiralo te kriterije.
S HRT-a nam čak nisu odgovorili niti zašto nam ne mogu dati tu analizu tržišta. Također su nam odbili otkriti i koji su to točno “gospodarski subjekti koji nude kvalitetna predmetna rješenja”, a s kojima su komunicirali pripremajući natječaj.
Što je zatajio HRT ipak su nam, djelomično, otkrili iz SD Worxa. Oni tvrde kako ih je tijekom 2024. godine HRT kontaktirao zbog istraživanja tržišta i procjene vrijednosti nabave u području implementacije digitalnog rješenja za upravljanje ljudskim potencijalima, navodeći kako to propisuje Zakon o javnoj nabavi (ZOJN).
I doista, ZOJN, konkretnije Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi, predviđa da naručitelj provodi analizu tržišta u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavom. No, isto tako navodi i kako se informacije prikupljene analizom tržišta “ne smiju interpretirati na način da imaju za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja ili kršenje načela zabrane diskriminacije i transparentnosti”.
Bitno im je znanje konzultanata, ali taj kriterij nisu uvrstili u natječaj
Kad smo već kod spornih kriterija za dokazivanje tehničke i stručne sposobnosti valja istaknuti kako nam je jedan poduzetnik koji na tržištu nudi sličan softver, a koji je želio ostati anoniman, također potvrdio da su oni ograničavajući, ali i upitni.
“Ti kriteriji nemaju veze s funkcionalnošću. Bitno je da u natječajnoj dokumentaciji imaju uvjet da se ponuditelji koji se jave na natječaj imaju, primjerice, deset konzultanata za uvođenje tog sustava budući da to nije off the shelf sustav. Treba postojati cijeli project management tim za uvođenje tog softvera”, objasnio nam je poduzetnik.
Zato je zanimljivo primijetiti kako je sam HRT u tehničkim specifikacijama natječaja naveo kako “ponuditelj mora garantirati znanjima i potrebnim vještinama konzultanata u procesu implementacije svih HR procesa i usluga, a posebno sustava u provođenju potrebnih prilagodbi rješenja specifičnim zahtjevima korisnika”, ali onda takvo što uopće nije stavio kao kriterij tehničkog i stručnog vrednovanja.
Kada smo HRT pitali zašto nisu uveli taj kriterij izbjegli su konkretan odgovor te su nam, ukratko, poručili kako je sve u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. “Traženi konkretan dokaz tehničke i stručne sposobnosti određen je u skladu s čl. 268. Zakona o javnoj nabavi kao razmjeran predmetu nabave i dovoljan prema ocjeni naručitelja da na temelju istoga, u skladu sa st. 3. čl. 256. Zakona o javnoj nabavi, ponuditelj dokaže minimalne razine sposobnosti koje osiguravaju da će gospodarski subjekt biti sposoban izvršiti ugovor o javnoj nabavi”, tvrde iz javne televizije.
