Internetske prevare postale su sve profinjenije i već neko vrijeme društvenim se mrežama šire lažne rasprodaje. Najčešće se radi o vrlo srcedrapateljnim statusima u kojima navodni vlasnici trgovina i butika ispričaju svoju tužnu životnu priču zbog koje su prisiljeni zatvoriti dućan i zbog toga preostalu robu nude s velikim popustima. Na prvi pogled djeluje kao dobra prilika, no radi se o još jednoj prevari.
Još u travnju ove godine pisali smo o tome da su Facebook preplavile lažne rasprodaje zbog navodnog zatvaranja trgovina odjeće, obuće i nakita, a u posljednjoj na koju smo naišli, stranica Ana Butik Zagreb objavio je više oglasa s istim tekstom, a različitim fotografijama (arhivirano ovdje i ovdje):
“Bok, ja sam Ana. Samohrana sam majka svoje prekrasne kćeri, Marije. Prije gotovo 29 godina osnovala sam Ana Butik Zagreb, san koji je značio sve za nas i otvorio nam put prema boljoj budućnosti.
Ove godine, naš život se promijenio: Mariji je dijagnosticirano ozbiljno zdravstveno stanje. Sada joj treba više njege, više vremena i više mene.
S teškim srcem organiziram našu posljednju Veliku Rasprodaju – do 70% popusta! kako bismo se oprostile od butika i rasprodale sve prije nego što zatvorimo vrata zauvijek.
Iz dubine srca, hvala vam što ste nas podržavali svih ovih godina!”
Ana Butik Zagreb ne postoji
Premda oglas naizgled može djelovati legitimno, više je znakova koji ukazuju na prevaru.
Stranica koja oglašava rasprodaju ima samo 20 lajkova i 23 pratitelja. Da se radi o stvarnoj trgovini koja posluje već godinama, broj pratitelja i kupaca sigurno bi bio veći. Stranica ima samo jednu objavu. Da se radi o trgovini koja reklamira svoje proizvode, objave bi bile svakodnevne. Također, u rubrici “Informacije” nema adrese butika, već samo link na stranicu.
Ako kliknete na taj link, odvest će vas na stranicu anabutik.com. Adresa trgovine djeluje legitimno, no čim dođete na stranicu, primijetit ćete znakove prevare. “Rasprodaja zaliha završava danas”, stoji upozorenje na početku stranice. Tom se metodom prevaranti vrlo često koriste zavaravajući potencijalne kupce da moraju požuriti ako žele “uloviti” popust.
Premda na vrhu stranice imaju odvojen niz različitih rubrika, poput Najprodavaniji proizvodi, Haljine, Obuća, Narukvice i nakit, Kontakt i drugo, klik na rubriku otvorit će ponovno početnu stranicu umjesto da vam ponudi proizvode iz odabrane kategorije. Ni na službenoj stranici butika nema fizičke adrese. Čak i da se radi o internetskoj trgovini koja nema svoje prostore, postojala bi adresa na kojoj je tvrtka koja posluje registrirana.
Do određenih proizvoda moguće je doći samo ako kliknete na “shop” u sklopu integriranog webshopa u oglasu. Primjerice, jedan oglas odvest će vas na kategoriju haljina koje su sa 150 eura snižene na 50. I tu će vas dočekati poruka da imate još samo danas vremena za povoljnu kupnju. Za samu kupovinu potrebno je upisati sve osobne podatke, od imena, adrese do broja računa, broja kartice, kao i CVV broja čime se prevarantima omogućuje potpuna kontrola nad upisanom karticom. Osim toga na stranici je moguće pronaći navodna svjedočanstva zadovoljnih kupaca. Međutim, pročitate li ta svjedočanstva, pronaći ćete gramatičke greške što je prema CERT-u, nacionalnom tijelu za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava, jedan od indikatora prevare.
Putem WhoIs alata za informiranje o domeni otkrili smo da je stranica anabutik.com registrirana 20. kolovoza, dan prije nego što je objavljen prvi oglas o rasprodaji, a adresa tvrtke nalazi se u Kanadi.
Građani za provjeru sumnjivih stranica mogu koristiti servis CERT-iffy
Kada smo u travnju pisali o vrlo sličnoj prevari, iz CERT-a su podsjetili da su zbog velikog broja lažnih internetskih trgovina razvili sustav CERT iffy. CERT iffy je servis pomoću kojeg građani na jednostavan način (unosom ULR-a) mogu provjeriti internetske trgovine.
Također, kazali su da se takve prevare mogu prepoznati po sljedećim elementima:
– često koriste ime i vizualni identitet poznatih modnih brendova
– domena web trgovine se razlikuje od izvorne domene brenda (npr. brand.com → brend.xyz)
– uz ime brenda često imaju dodatke poput “Hrvatska”, “outlet”, “popust”, “akcija” i sl.
– dijelovi stranice su na različitim jezicima
– pojavljuje se tekst u kojem svaka riječ počinje velikim početnim slovom
– pojavljuju se gramatičke greške
– nema podataka o tvrtki i kontakt broja
– nije moguće plaćanje pouzećem
– kontakt je dostupan samo putem forme za slanje elektroničke pošte
– korisnik ne može kupovati kao gost, već je obavezna registracija
– svi artikli su na popustu ili imaju neuobičajeno niske cijene.
Gramatičke greške, manjak podataka o tvrtki i kontaktu, nemogućnost plaćanja pouzećem te neobično visoki popusti elementi su prevare koje opisuje CERT, a koji se javljaju u ovom oglasu.
Što se pak tiče sustava CERT-iffy i prepoznavanja lažnih stranica iz CERT-a su još u travnju za Faktograf kazali: “Zbog prirode interneta i brzine promjena naš sustav ne može prepoznati sve lažne internetske trgovine. Ali, na stranicama servisa navedeni su i savjeti pomoću kojih građani mogu sami provjeriti stranicu te donijeti što informiraniju odluku o kupovini. Informacije dobivene putem servisa su informativne, a odluku o kupovini građani donose na vlastitu odgovornost.”
CERT na svojim stranicama ima detaljno objašnjeno kako izbjeći phishing, vrstu prevare u kojoj napadač lažnim predstavljanjem i naizgled legitimnim zahtjevom pokušava potencijalnu žrtvu natjerati da učini nešto u njihovu korist. Ljudi često nasjedaju na takve prevare putem e-maila nakon što dobiju poruku naslova “Obavijest o kompromitaciji podataka”, ili “Potvrda o pošiljci paketa”, ili “Podsjetnik: Vaša lozinka ističe za manje od 24 sata”.
O tome kako se zaštititi od zlonamjernih nagradnih igara i nestvarno dobrih ponuda, doznajte više u videu:
Zaključno, stranica Ana Butik Zagreb lažna je stranica koja nudi lažne popuste na nepostojeće proizvode, a sve sa svrhom krađe osobnih podataka potencijalnih kupaca. Kao što je objasnio CERT, više je elemenata po kojima se može prepoznati prevara, od nedostatka podataka o tvrtki poput adrese ili OIB-a do gramatičkih grešaka.
