Pred kraj ljeta, u Zagrebu se održala komemorativna povorka novinara, medijskih radnika i aktivista koji su prosvjedovali protiv ubijanja njihovih palestinskih kolega u Pojasu Gaze.
Tog su četvrtka, 28. kolovoza, domaći mediji izvijestili o okupljanju (1, 2, 3, 4) na kojem su prosvjednici, kojih je bilo više stotina, u povorci nosili i crteže ubijenih kolegica i kolega, autorske radove hrvatskih umjetnika koji su, kako su istaknuli, “dali ljudsko lice statistici i brojkama o ubijenima” te ih položili ispred zgrade Ministarstva vanjskih poslova.
Međutim, u digitalnom prostoru – na društvenim mrežama (1, 2, 3) i pojedinim portalima (1, 2) – pojavila se tvrdnja da se o povorci hrvatskih novinara pisalo čak i u Izraelu. Navodno je do Izraela došlo kako je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), Hrvoje Zovko, nosio portret fotografa koji pripada Hamasu, militantnoj islamističkoj organizaciji, protiv koje Izrael govori da ratuje.
“Izraelci objavili: Hrvoje Zovko na prosvjedu nosi portret terorista Hamasa“, naslov je članka s rubnog Maxportala.
U članak, objavljen 1. rujna 2025. godine, u kojemu je izvještaj s prosvjeda i citati govornika, umetnut je i post sa X-a u kojemu profil “Voice of Israel” kritizira Zovka i HND. Taj se post našao i na raznoraznim Facebook profilima, u obliku screenshota.
“Voice of 🇮🇱 Israel je objavio kako predsjednik HND-a Zovko nosi portret radikalnog Hamasovog terorista Basama Al Jamala, člana jedinice Al-Qassam, kojeg je likvidirao IDF.
HND nije ‘novinarsko društvo’. On je politička organizacija s političkim ciljevima. To je sasvim jasno. A naravno da bi svi htjeli biti shvaćeni općim i univerzalnim zaštitnicima nekog dobra“, status je jednog Facebook korisnika objavljen 1. rujna 2025. godine (arhiviran ovdje).

Je li profil na X-u zaista glas iz Izraela?
Profil na platformi X s kojeg dolazi aktualni post o Zovku i nedavnom prosvjedu kreiran je u listopadu 2023. godine. Taj profil koji se identificira kao “Voice of Israel” (“Glas Izraela”) s lokacije “Holon” prati preko 300 drugih profila, a ima oko 700 pratitelja – poprilično malo za “izraelski” kanal koji izvještava o važnoj globalnoj temi.
U tih gotovo 700 dana, koliko i traje genocid koji Izrael vodi protiv Palestinaca u Gazi, profil je objavljivao i prenosio raznorazne sadržaje: medijske napise, memeove, snimke s terena, objave izraelskih političara.
Krajem kolovoza objavio je sliku Zovka kako drži portret ubijenog novinara Mohammeda Bassama Al Jamala uz opis na engleskom jeziku:
“Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko drži portret terorista Mohamada Basama Al Jamala, fotografa Hamasa koji je radio za brigade Al-Qassam i kojeg je eliminirao IDF“.
Na prvi pogled se čini da se zaista radi ili o korisniku iz Izraela ili pratitelju/podržavatelju Izraela iz inozemstva jer je glavnina tih sadržaja na engleskom jeziku, kao i post napisan o Zovku.
Ipak, u nekoliko objava i interakcija dolazi do neobične promjene jezika i stila. Još u lipnju prošle godine taj je profil “propričao” na našem jeziku, kada se uključio u diskusiju vezanu uz situaciju u Bosni i Hercegovini. Tada je napisao jednom korisniku: “Bosnjacki ugostitelji povlace Coca Colu i sve proizvode povezane s Israelom iz svojih lokala. Ako ovo nije Antisemitizam onda ne znam što jeste”.
U ožujku prošle godine ušao je u prepisku vezanu uz europarlamentarku Željanu Zovko. Nadovezao se na objavu korisnika koji je pisao kako ga je Zovko blokirala na X-u, dodavši: “I mene je blokirala a ja sam je cak hvalio, valjda sam i ja na pravoj strani”. Također je u neku drugu, nepovezanu, raspravu uletio s komentarom: “Ne pricajte gluposti pametnjakovici”.
Ovakav način izražavanja – pisanje na hrvatskom jeziku, korištenje prvog lica jednine (muški rod) i veoma neformalan, rubno nepristojan način obraćanja zajednici na X-u – teško da bi si mogao dozvoliti nekakav medij ili službeni predstavnik izraelske države.
Fokus na domaće političare
Također, profil je neobično često usmjeren na događanja u našoj regiji (1, 2, 3, 4), a dosta je pažnje posvetio i poznatim hrvatskim političarima (1, 2, 3). Kako smo pisali u prosincu prošle godine, za vrijeme predizborne kampanje, predsjedničku kandidatkinju Ivanu Kekin (Možemo!) pokušavao je diskreditirati tako što je njene pro-palestinske stavove prevodio kao podršku Hamasu.
Za prosvjede podrške Palestini i stanovništvu Pojasa Gaze koji su se održavali prošle godine neutemeljeno je tvrdio da ga organizira Možemo! (a uz njih novinarka i predsjednica Sindikata hrvatskih novinara Maja Sever i Milorad Pupovac, vođa SDSS-a) te da su prosvjedi organizirani u znak podrške islamistima iz Hamasa. U stvarnosti, prosvjedne aktivnosti za Palestinu bile su izražavanje podrške tom narodu i poziv na prekid vatre, a organizirala ih je neformalna skupina Inicijativa za slobodnu Palestinu.
Okomio se i na susjede Slovence, čija je vlada priznala Palestinu i uvela embargo na oružje Izraelu. Tanja Fajon, slovenska ministrica vanjskih poslova, bila je, baš kao i Kekin, u nekoliko navrata prozvana kao podržavateljica Hamasa (1, 2). U srpnju je ovaj profil objavio fotomontažu Fajon koja stoji ispred grupe naoružanih muškaraca s maramama s oznakama koje podsjećaju na Hamas.

S obzirom na to da naziv kanala evocira na nekakav medij, radio ili portal, istražili smo postoji li ikakva poveznica s novinarstvom. Naišli smo na podatak da radio takvog imena više ni ne postoji. Zapravo, postojala su dva radija koja odgovaraju tom imenu, jedan s engleskim nazivom “Voice of Israel”, drugi s hebrejskim “Kol Yisrael”.
Kol Israel bio je javni radio, a zatvoren je 2017. godine u sklopu reforme izraelskog javnog emitiranja. Drugi radio Voice of Israel počeo je s emitiranjem 2014. godine i opstao samo godinu dana. Zbog nedostatka novca, prestao je s radom u kolovozu 2015. godine. Zadnje objave na službenim društvenim mrežama, Facebooku i Twitteru, imao je 2015. godine.
SNH i HND pozvali na kraj ubijanja novinara
Dosadašnje lokalne aktivnosti za Palestinu – prosvjedi, marševi, performansi, sit-in akcije, benefit-koncerti, izložbe ili “štrajkovi za Gazu” – bile su izražavanje podrške tom narodu, pozivi na prekid vatre i prekid genocida, a organizirali su ih neformalni kolektivi poput Inicijative za slobodnu Palestinu, Nepokorene Palestine, Inicijative za akademiju solidarnosti i epistemičke pravde te Studentica za Palestinu.
Posljednji od njih, onaj o kojem piše “Voice of Israel”, organizirali su Sindikat novinara hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND). Povorka pod geslom “Zaustavite ubijanje novinara! Zaustavite genocid” prošla je kroz centar Zagreba. Portrete koje su nosili izrađeni su za prošlogodišnju izložbu “Učinili smo što smo mogli, zapamtite nas”, posvećenu ubijenim palestinskim novinarima.
Akcije SNH-a i HND-a nisu nešto novo i specifično. Isto su učinili i čelnici najvećih europskih sindikata, uputivši snažno pismo visokim predstavnicima Europske unije, jasno izrazivši zabrinutosti zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi i osuđujući sustavno uništavanje civilne infrastrukture, blokadu humanitarne pomoći i golem broj civilnih žrtava.
U pozivu na komemorativnu povorku SNH i HND naglasili su da je vrijeme za solidarnost: “U Gazi se svakodnevno ubijaju civili, među njima i novinari, koji jedini mogu prenijeti istinu o onome što se događa. Glad se koristi kao oružje, a pristup hrani, vodi i lijekovima sustavno se blokira. Prosvjedujemo okupljanjem s porukom: Prestanite ubijati novinare! Prestanite ubijati civile!”.
Citirali su tada i Međunarodnu federaciju novinara, prema čijoj je evidenciji “ubijeno najmanje 219 novinara i medijskih radnika od početka ovog rata”.
Na prosvjedu nije bilo incidenata i govora mržnje. Nekoliko dana prije događaja, na društvenim su mrežama objavljena pravila ponašanja za sudionike u kojima se jasno naglašava da pozivi na mržnju nisu dozvoljeni. “Molimo bez govora mržnje (uključujući antisemitizam, ksenofobiju, rasizam, potpirivanje nacionalne, vjerske i ideološke netrpeljivosti, poziva na nasilje i bilo koji oblik nesnošljivosti)”, stajalo je u uputama.
Kako je tom prigodom izjavio Zovko, ubijeni novinari bili su označeni kao mete koje je IDF (Izraelske obrambene snage) “namjerno likvidirao kao ‘legitimne vojne ciljeve’, iako nisu imali nikakve veze s Hamasom, niti su nosili išta osim istine o onome što se u Gazi zbiva”.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Diskreditiranje ubijenih novinara kao Hamasovih suradnika
Naime, IDF već neko vrijeme pokušava ubijene medijske radnike prikazati kao Hamasove teroriste. Prema istrazi izraelsko-palestinskog medija +972 Magazine, izraelska vojska upravlja posebnom jedinicom pod nazivom “Legitimizacijska ćelija” koja nije zadužena za sigurnosna pitanja nego odnose s javnošću, odnosno, prikupljanje obavještajnih podataka iz Gaze koji mogu poboljšati imidž Izraela.
“Također je zadužena za identificiranje novinara sa sjedištem u Gazi koje bi mogla prikazati kao tajne operativce Hamasa, u nastojanju da ublaži rastuće globalno ogorčenje zbog izraelskog ubijanja novinara – posljednji od njih bio je novinar Al Jazeere Anas Al-Sharif, ubijen u izraelskom zračnom napadu prošli tjedan”, pisao je +972 Magazine sredinom kolovoza.
Dva obavještajna izvora tome mediju su ispričala kako je u barem jednom slučaju od početka rata, Legitimizacijska ćelija lažno prikazala novinara kao člana Hamasovog vojnog krila. Sličan obrazac manipulacije vidljiv je u obavještajnim podacima predstavljenim o Al-Sharifu.
Kako je doznao BBC, Al-Sharif radio za medijski tim Hamasa u Gazi prije trenutnog sukoba, a u nekim od svojih objava na društvenim mrežama prije svoje smrti, kritizirao je Hamas.
Izvršna direktorica Odbora za zaštitu novinara (CPJ) Jodie Ginsberg izjavila je za BBC da nema opravdanja za Sharifovo ubojstvo: “Međunarodno pravo je vrlo jasno po tom pitanju da su jedine osobe koje su legitimne mete tijekom rata aktivni borci. To što ste radili kao medijski savjetnik za Hamas, ili čak za Hamas trenutno, ne čini vas aktivnim borcem. I ništa što su izraelske snage do sada iznijele u smislu dokaza ne daje nam bilo kakvo jamstvo da je on uopće bio aktivni član Hamasa”.
Slično bi se moglo reći i za slučaj Mohammeda Bassama Al Jamala, čiji je portret nošen na zagrebačkoj komemorativnoj povorci. Prema podacima CPJ-a i Međunarodne federacije novinara (IFJ), on je radio kao dopisnik novinske agencije Palestine Now. U travnju 2024. godine podlegao je ozljedama nakon izraelskog zračnog napada koji je pogodio njegov dom u naselju Al-Jenenah u Rafahu, na jugu Gaze. Nema dokaza koji podupiru njegovo članstvo u Hamasu ili njegovom vojnom/političkom vodstvu.
Zaključno, tvrdnjama koje se šire na društvenim mrežama i rubnim portalima nedostaje kontekst i nisu utemeljene. Suprotno sugestijama iz tih postova, o tome kako je predsjednik HND-a nosio "portret radikalnog Hamasovog terorista" nisu pisali Izraelci, izraelski medij/kanal nego profil na X-u koji se obračunava s domaćim i regionalnim javnim osobama koji se protive genocidu nad Palestincima. Također, nema dokaza da je spomenuti novinar bio član Hamasa.






