Prema navodima medija koji se bave politikom EU, ovog bi petka članice Europske unije na Vijeću EU trebale otkriti svoje pozicije oko Uredbe za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na Internetu, koja je pod kolokvijalnim nazivom chat control ovog ljeta digla dosta buke i u hrvatskoj javnosti.
Prema podacima inicijative Fight Chat Control u ovom trenutku zakonskom se prijedlogu protivi osam zemalja, 15 ih je (među kojima je i Hrvatska) „za“, a četiri zemlje još nisu jasno iznijele svoj stav.
Broj zemalja koji se protive zadnjih je dana narastao i on sada uključuje Austriju, Belgiju, Češku, Finsku, Luksemburg, Nizozemsku, Poljsku i, što je posebno važno – Njemačku.
Upravo se odluka Njemačke smatrala ključnom, s obzirom na to da bez te države od 83 milijuna stanovnika prijedlog ne može osigurati pokrivenost od 65 posto ukupne populacije EU, a koliko je potrebno da bi se osigurao prolaz tog dokumenta.
U danima prije odlučivanja na Vijeću, objavljeno je i kako je više od 500 znanstvenika i istražitelja potpisalo otvoreno pismo u kojem iznose svoju zabrinutost oko prijedloga dokumenta.
Hrvatska Vlada nalazi se među zemljama koje su signalizirale da su spremne prihvatiti Uredbu, ali s takvim stavom Vlade ne slažu se i svi hrvatski eurozastupnici – HDZ-ovi su „za“, a SDP-ovi eurozastupnici te Gordan Bosanac i Stjepo Bartulica „protiv“.
Polemike koje su se vodile u Hrvatskoj, a SDP je čak pokrenuo i peticiju „protiv špijuniranja“ koja u trenutku pisanja ovog teksta ima nešto preko 4 000 potpisa, nisu bile rezervirane samo za našu zemlju. Slične se debate provode i u glavnini drugih zemalja članica Unije, a poneke i deklariraju kako se odredbe iz te Uredbe ne poklapaju s njihovim ustavnim određenjem. Pokrenuta je i već spomenuta internetska stranica koja prati trenutačno stanje s potporom direktivi te potiče pratitelje da se obraćaju zastupnicima iz njihovih zemalja sa željom da glasaju protiv takve vrste kontrole internetskih komunikacije.
O čemu je zapravo riječ?
Kako je to konstatirala Europska komisija, procjenjuje se da je u svijetu svako osmo dijete žrtva nekog oblika seksualnog nasilja na internetu ili u stvarnom životu. U Europi je to svako peto dijete. U 2022. identificirana su 684 slučaja seksualnog iskorištavanja djece. U 60 provedenih istraga uhićeno je 30 osoba, a identificirano je i zaštićeno 40 žrtava.
Da bi se suzbilo internetsko zlostavljanje djece, Europska komisija je još 2022. godine izašla s prijedlogom Uredbe koja je uključivala i obavezno prijavljivanje od strane internetskih platformi svakog sumnjivog ponašanja na račun djece. Divovi poput Googlea i Facebooka i ranije su surađivali po tom pitanju, ali je ta njihova suradnja na teritoriju EU bila na dobrovoljnoj bazi, a sada bi bila obavezna te – što se pokazalo posebno kontroverzno – novi je prijedlog tražio i obavezno nadgledanje šifriranih poruka, tzv end-to-end enkripcije kakvu koriste aplikacije poput WhatsAppa, Signala ili Telegrama.
Prijedlog nije dobro prihvaćen u Europskom parlamentu koji je 2023. objavio rezultate studije koja je pokazala da u ovom trenutku ne postoje tehničke pretpostavke koje mogu precizno detektirati da je riječ o materijalu koji predstavlja seksualno zlostavljanje, što može rezultirati velikim postotkom grešaka (a time i zatrpavanjem organa gonjenja nebitnim istražnim radnjama). Ukazali su još tada i na potkopavanje end-to-end enkripcije koja može značajno narušiti sigurnost, odnosno otvoriti vrata ne samo akterima s pozitivnim namjerama, već i hakerima i teroristima.
Europski parlament je u studenom 2023. zauzeo stav protiv neselektivnog skeniranja, zalažući se za ciljani nadzor na temelju sudskog naloga i samo za osobe osumnjičene za kaznena djela. Cijela je procedura potom završila u blokadi.
Dansko inzistiranje
Početkom srpnja ove godine rotirajuće predsjedanje Vijećem EU preuzela je Danska koja je visoko u svoje prioritete stavila sprečavanje internetskog nasilja nad djecom te je oživjela blokirani dokument i ponovo ga stavila na dnevni red.
Stručnjaci i aktivisti koji se bave osiguranjem privatnosti na internetu ukazuju da ni novi danski prijedlog nije riješio nijednu od ranijih dvojbi.
I dalje postoji strah da bi regulativa obvezala pružatelje usluga internetskih komunikacija, poput WhatsAppa, Signala, Telegrama, ali i servisa elektroničke pošte, na skeniranje svih privatnih poruka, fotografija i datoteka svojih korisnika u potrazi za materijalom koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Takav sveprisutni nadzor, koji je u suprotnosti s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, posebice s pravom na privatnost i zaštitu osobnih podataka, mogao bi proizvesti neželjene posljedice. Stvaranje “stražnjih vrata” u enkripciji ne bi pomoglo samo identificirati kriminalce, već bi privatne i osjetljive podatke svih korisnika (financijske, zdravstvene, osobne) izložilo hakerima, stranim vladama i drugim zlonamjernim akterima jer je poznato – jednom “odškrinuta” takva vrata kasnije je daleko lakše “širom otvoriti”.
S obzirom da raste opozicija u pojedinim zemljama EU, a da Europski parlament odranije nije bio sklon prihvaćanju ovakvih odredbi ne treba očekivati da će uskoro biti donesena ova Uredba koja nalaže masovno skeniranje svih naših poruka.
