Čitateljica Faktografa nedavno nam se obratila s upitom vezanim za komentiranje na portalima i ispod njihovih objava na društvenim mrežama. Zanimalo ju je postoje li i dalje administratori koji su, kako je navela, “nekada ipak koliko – toliko imali pod kontrolom komentare čitatelja tako da su opominjali, blokirali ili brisali neprimjerene komentare?” Čitateljica smatra kako se u komentarima, uz ogromno povećanja govora mržnje i prijetnji, često pojavljuju laži na izuzetno osjetljivim temama, kao što su djeca s posebnim potrebama. Na kraju se pita podliježu li portali ikakvim sankcijama zbog manjkavosti u “higijeni” komentiranja?
Važeći Zakon o elektroničkim medijima (ZEM) u članku 94. definira da je pružatelj elektroničke publikacije odgovoran za cjelokupni sadržaj objavljen na elektroničkoj publikaciji, uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici, ako propusti registrirati korisnika i ako nije na jasan i lako uočljivi način upozorio korisnika na pravila komentiranja i na kršenja odredaba koje zabranjuju objavljivanje sadržaja koji potiču na nasilje ili mržnju, na kaznena djela terorizma, kaznena djela povezana s dječjom pornografijom te rasizmom i ksenofobijom.
Ako pak propuste registrirati korisnika te ga upozoriti na pravila komentiranja i kršenja navedenih odredbi, a on potom na tom portalu objavi nešto protuzakonito, pružatelju elektroničke publikacije prijeti novčana kazna u iznosu od 1 320 do 6 630 eura.
Prema Zakonu, provođenje postupka radi utvrđivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi je u nadležnosti Agencije za elektroničke medije (AEM).
Iz Udruge novinskih izdavača su u listopadu 2021. godine, kada je donesen važeći Zakon o elektroničkim medijima, pozdravili takve izmjene. “To je, uostalom, i cilj komentara, koji su u samim počecima zamišljeni kao komunikacija s čitateljima i njihova povratna reakcija na sadržaj, a ne poligon za govor mržnje i vrijeđanje na vjerskoj, spolnoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj osnovi”, poručili su tada iz Udruge novinskih izdavača.
Pravobraniteljica: “Nadzor je manjkav”
Međutim, u izvješću za 2023. godinu, pod poglavljem “Izražavanje u javnom prostoru”, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je kako portali neadekvatno moderiraju sadržaj koji su generirali korisnici. Pritom je navela i niz primjera mrzilačkih komentara koji, kako navodi, “nisu uklanjani s portala po više dana i tjedana”, a koji su bili usmjereni na hrvatske državljane koji su tada bili pritvoreni u državi izvan EU u teškim uvjetima.
Pravobraniteljica navodi kako su se povodom tih mrzilačkih objava koje su kreirali korisnici na portalima obratili i nadležnom Vijeću za elektroničke medije (VEM) – koje upravlja Agencijom za elektroničke medije. Šimonović Einwalter potom navodi kako im je Vijeće odgovorilo kako oni “ne mogu biti cenzor komentara” u slučajevima kada su portali propustili adekvatno registrirati korisnika ili moderirati štetan sadržaj.
“Ovaj je slučaj ukazao na manjkavosti nadzora nad tiskanim i elektroničkim medijima. Uvažavajući da mediji i novinari uživaju visoku razinu slobode izražavanja, nužno je osvijestiti da ta sloboda podliježe strukovnim načelima, zakonskim obvezama i ograničenjima te dužnostima u vezi korisničkog sadržaja”, upozorila je Pravobraniteljica u izvješću naglasivši da “do sada niti jedan elektronički medij nije odgovarao za sadržaj kojeg generiraju korisnici”.
U izvješću za prošlu godinu Šimonović Einwalter navodi kako problemi na koje je upozoravala ranije i dalje postoje.
“Iz podataka AEM-a proizlazi da je 2024. godine bilo 13 pritužbi na takav sadržaj te da nije izrečena niti jedna sankcija, iako je utvrđeno da postoje komentari koje je potrebno ukloniti. Portal je sporne komentare uklonio u zakonskom roku od 48 sati od primitka zahtjeva za uklanjanjem koji im je uputio AEM. No nejasno je kada će se pružatelju elektroničke publikacije izreći sankcija, odnosno da li samo ako ne postupi u roku za uklanjanje sadržaja ili će odgovarati i zbog neadekvatnog administriranja sadržaja kojeg generiraju korisnici (npr. kada nezakoniti komentar egzistira na portalu nekoliko mjeseci od objave).”, stoji u izvješću za 2024. godinu.
Građani se rijetko žale Agenciji
Iz Agencije za elektroničke medije odgovorili su nam kako su do sada ove godine imali svega pet pritužbi građana. U četiri slučaja nisu izrečene sankcije, a jedan je predmet još u postupku obrade od strane stručnih službi Agencije. Pojašnjavaju da im pritužbu može podnijeti svaka osoba ili institucija koja smatra da je pružatelj medijske usluge prekršio jednu ili više odredbi Zakona o elektroničkim medijima ZEM i podzakonskih akata, iako imaju ovlasti da i sami, bez pritužbi, pokrenu postupak.
Sve pritužbe, navode, moraju sadržavati dovoljno pojedinosti o predmetima na koje se odnose, a Agencija zahtjeva da budu podnesene u odgovarajućem formalnom obliku putem Obrasca za pritužbu koji se nalazi na njihovim web stranicama. O tim pritužbama, koje im pripremaju Odjel za nadzor i Pravni odjel, kasnije na sjednici odlučuje Vijeće za elektroničke medije.
Ističu kako su, sukladno članku 17. stavak 3 Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima pružatelji elektroničkih publikacija dužni na zahtjev Vijeća u roku od 48 sati od zaprimanja pisanog zahtjeva ukloniti sadržaj koji su generirali registrirani korisnici elektroničkih publikacija, a koji su na jasan i lako uočljivi način prethodno upozoreni na pravila komentiranja.
“Elektroničke publikacije kojima se Agencija obratila u vezi pritužbi na komentare korisnika, to redovito i čine i oko toga ne postoji nerazumijevanje između Agencije i pružatelja elektroničkih publikacija jer su i sami korisnici već prije bili upozoreni na pravila komentiranja”, odgovorili su Faktografu kada smo im napomenuli kritiku iz Ureda pučke pravobraniteljice.
Za sporne komentare portali za sada nisu kažnjavani
Potvrđuju kako niti u jednom predmetu Vijeće nije donijelo odluku o izricanju sankcije – kako zbog toga što su sporni komentari u međuvremenu bili uklonjeni od strane moderatora sadržaja – tako i zbog toga što su na zahtjev Vijeća takvi komentari bili uklonjeni u zakonskom roku.
“ZEM uredničku odgovornost definira kao ‘učinkovite kontrole nad odabirom programa i njihovom organizacijom u kronološki raspored programa’. Urednička odgovornost ne uključuje nužno pravnu odgovornost za sadržaj ili pružene usluge. Komentari čitatelja ne mogu se jednoznačno i nedvosmisleno smatrati sadržajem nad kojim pružatelj medijske usluge ima ‘učinkovitu uredničku kontrolu’, iako naravno ne može automatski biti ni izuzet od odgovornosti kao puki pasivni prijenosnik informacija. Ovisi od slučaja do slučaja”, naglašavaju iz Agencije.
Tvrde kako postojeće regulatorno rješenje za sada dobro funkcionira u praksi jer odredbe ZEM-a ne tumači tako da daju pravo na cenzuru ili ograničenje prava slobode govora i izražavanja misli putem foruma za rasprave i sličnih platformi za komentare čitatelja. Podcrtavaju kako Vijeće u svakoj svojoj odluci nastoji uspostaviti pravilnu ravnotežu između sprječavanja širenja nelegalnog sadržaja i zaštite prava izražavanja. Pritom su nam objasnili i kako im posao nije lagan budući da komentara ima puno, a neki komentatori znaju komentirati i članke koji su već davno objavljeni.
Građanima koji se smatraju osobno pogođeni komentarima na portalima koji nisu na vrijeme izbrisani uvijek ostaje opcija tužbe. Naime, u slučaju Delfi AS protiv Estonije Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da portal može biti odgovoran ako dopušta očito nezakonite komentare i ne ukloni ih pravodobno.
Jutarnji list je ukinuo komentare
U međuvremenu neki portali su u potpunosti odustali od omogućavanja komentiranja članaka. U zanimljivom potezu, Hanza media je tako 15. rujna ove godine obavijestila korisnike kako na portalima Jutarnji list, Sportske novosti i Slobodna Dalmacije više nije moguće komentiranje članaka.
Za Faktograf tvrde kako je odluka donesena “nakon završenog testnog razdoblja i s ciljem učinkovitog upravljanja resursima.” No, dodaju kako je angažman čitatelja, dijeljenje sadržaja, komentiranje članaka i označavanje moguće i dalje na društvenim mrežama spomenutih izdanja.
Dakle, u Hanzi su očito procijenili da im je prevelik trošak plaćati moderatore koji bi stalno morali brisati sporni sadržaj te da je oportunije imati komentare samo ispod objava na njihovim stranicama na društvenim mrežama – a tamo je situacija oko odgovornosti za korisnički generirani sadržaj – još za nijansu sivija.
Akt o digitalnim uslugama
Naime, Europski parlament je u listopadu 2022. godine usvojio Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) s ciljem da spriječi nezakonite i štetne aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija. Taj akt je u hrvatsko zakonodavstvo inkorporiran Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama). Prema njemu, ako je sadržaj na društvenim mrežama nezakonit i predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija za njega je nadležna ranije spominjana Agencija za elektroničke medije.
“Nezakonitost sadržaja određuje se u smislu Zakona o elektroničkim medijima, a tu se posebice misli na sadržaj usmjeren na zlostavljanje djece, terorizam i poticanje na mržnju. Procedura se oblikuje u suradnji s HAKOM-om (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti op.a.) kao nacionalnim koordinatorom za digitalne usluge”, odgovorili su Faktografu iz Agencije.
Navode i kako na temelju Zakona o provedbi Akta o digitalnim uslugama do sada nisu imali nikakvih postupanja, ali naglašavaju i bitnu odrednicu – kako oni ne djeluje protiv neprimjerenog sadržaja, nego samo protiv nezakonitog sadržaja. Slično kao i kod komentara ispod tekstova na portalima, onima koji se osjećaju povrijeđeni sadržajem ostaje opcija privatne tužbe.
Iz Agencije objašnjavaju i kako platforme, prema DSA-u, nisu automatski odgovorne za treći sadržaj koji korisnici postave, sve dok ne znaju da je sadržaj nezakonit, odnosno dobiju obavijest da je sadržaj nelegalan.
Presuda Europskog suda za ljudska prava
Što se tiče kaznene odgovornosti za komentare, sve dodatno komplicira i presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) iz 15. svibnja 2023. godine u slučaju Sanchez protiv Francuske. Naime, 2011. godine jedan se francuski političar kandidirao na tamošnjim parlamentarnim izborima te je za vrijeme predizborne kampanje napisao objavu o protukandidatu na svom Facebook profilu. Iako je objavio poruku kojom je pozvao komentatore da budu oprezni sa sadržajem svojih objava, i dalje nije uklonio sve sporne komentare, iako su dva bila usmjerena protiv islamske zajednice u Nîmesu. Političar i dva autora komentara kasnije su osuđeni za kazneno djelo poticanja na mržnju ili nasilje protiv skupine ili pojedinca na temelju njihove vjeroispovijesti.
Političar se potom žalio ESLJP-u da je tom presudom povrijeđen čl. 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (Konvencija), odnosno da mu je povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. Sud je utvrdio da prvotna objava podnositelja nije predstavljala ili pozivala na govor mržnje, niti je poticala na nasilje. Međutim, dodali su kako bi podnositelj, kao političar iskusan u komunikaciji s javnošću, trebao biti svjestan potencijalnih rizika pretjeranih i neumjerenih primjedbi koje bi mogle postati vidljive široj javnosti.
ESLJP je naglasio da je svjestan da kaznena osuda može proizvesti negativne posljedice po korisnike Facebooka, drugih društvenih mreža ili foruma za raspravu, ali da iako postoje tendencije usmjerene dekriminalizaciji klevete, iste se ne mogu odnositi na govor mržnje ili pozive na nasilje. Slijedom navedenog, ESLJP je zaključio da su odluke domaćih sudova bile utemeljene na odgovarajućim i dostatnim razlozima.
Nadopuna (1. listopada 2025.): Nakon objave teksta redakciji je stigao odgovor Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, koji u cijelosti prenosimo u nastavku:
HAKOM do sada nije zaprimio nijedan nalog nadležnih tijela. Međutim, skrećemo pažnju kako su sukladno članku 9. Zakona o provedbi Akta o digitalnim uslugama (NN 67/2025), nadležna tijela iz članka 6. dužna dostavljati svoja izvješća o provedenim aktivnostima Koordinatoru za digitalne usluge (uključivo broj i predmet naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija te učinke tih naloga) do 1. veljače tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu. S obzirom na to da je predmetni Zakon stupio na snagu tek u travnju ove godine, informacije za 2025. godinu očekujemo imati do veljače 2026. Dobivene informacije bit će sadržane u HAKOM-ovom godišnjem izvješću o aktivnostima te objavljene na službenim stranicama HAKOM-a.
Nadalje, u odnosu na pitanje kako će netko čiji je sadržaj uklonjen temeljem naloga biti upoznat s tom činjenicom i mogućnostima pravnog lijeka, ističemo da je pružatelj usluga posredovanja obvezan o zaprimljenom nalogu i njegovoj provedbi obavijestiti dotičnog primatelja usluge najkasnije u trenutku provedbe naloga ili, ako je to primjenjivo, u trenutku koji je tijelo koje je izdalo nalog navelo u svom nalogu. Prigovor protiv izdanog naloga mogu podnijeti i pružatelj i primatelj usluge posredovanja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu (putem nadležnog tijela koje je izdalo nalog) u roku od 8 dana od primitka. Protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu može se podnijeti žalba o kojoj odlučuje Visoki prekršajni sud RH.
Vezano uz edukativne i informativne materijale HAKOM također planira izraditi poseban odjeljak na vlastitim mrežnim stranicama posvećen digitalnim uslugama koji će sadržavati relevantne informacije vezane uz širok spektar DSA tematike (pružatelje usluga, primatelje, pouzdane prijavitelje i sl.). Točan datum ne možemo potvrditi, ali svakako je jedna od aktivnosti planirana u skorije vrijeme.
