„Civilno društvo u srcu Europe“ moto je novog predsjedništva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) koje je potvrđeno na prošlotjednom plenarnom zasjedanju tog savjetodavnog tijela sačinjenog od predstavnika sindikata, poslodavaca i civilnog društva iz svih članica Europske unije. Savjetodavno je to tijelo za Europsku komisiju, Vijeće i Europski parlament, a u fokusu novog predsjedništva EGSO-a bit će borba protiv siromaštva i jačanje uloge civilnog društva u nastojanju da Europa ostane dosljedna svojim demokratskim i socijalnim vrijednostima koje na kušnju dolaze u aktualnom vremenu velikih političkih i gospodarskih previranja.
„Ako ne možete u potpunosti sudjelovati u društvu u kojem živite jer ste siromašni i u nepovoljnom položaju ili ako ste isključeni, onda ste izgubljeni. Trebate moći sudjelovati u prostoru koji se ne sužava već se širi“, ustvrdio je, među ostalim, Seamus Boland, novi predsjednik EGSO-a koji dolazi iz skupine civilnog društva. Borba protiv siromaštva, koje je i sam u mladosti osjetio, jedan je od ključnih izazova s kojim će EGSO pod Bolandovim vodstvom suočiti.
„Uvjeravam vas da će u iduće dvije i pol godine ovaj odbor naporno raditi na obrani onih koji nemaju mogućnosti da se njihov glas čuje“, ustvrdio je Bolan tijekom plenarne sjednice EGSO-a u Bruxellesu, ističući kako će se to tijelo pod njegovim vodstvom boriti protiv socijalne isključenosti, pritom posebnu pozornost pridajući beskućnicima, marginaliziranim skupinama društva, osobama s invaliditetom kao i mladima.
„Zaboravite na ideologije, krajnje desnice i ljevice. To ljude ne zanima. Ljude zanima pitanje stanovanja mladih, socijalna inkluzija, jednakost“, naglasio je Boland. U toj borbi za očuvanje europskih vrijednosti, EGSO treba zauzeti značajniju ulogu i snažnije se nametnuti EU institucijama.
Uloga EGSO-a
Članovi EGSO-a biraju se na petogodišnji mandat, a predsjedništvo tog tijela mijenja se svake dvije i pol godine i to po principu rotacije (tako bi za dvije i pol godine predsjedništvo trebao preuzet predstavnik grupacije poslodavaca). Predsjednik je odgovoran za uredno poslovanje i predstavlja EGSO u odnosima s drugim institucijama i tijelima. Dvoje potpredsjednika, izabranih iz dviju skupina kojima predsjednik ne pripada, odgovorno je za komunikaciju te proračun.
Novi predsjednik EGSO-a njegov je dugogodišnji član te je ujedno glavni izvršni čelnik mreže Irish Rural Link i dugogodišnji borac za jačanje ruralnih zajednica i prava ranjivih skupina. Njegove dvije potpredsjednice dolaze iz radničke i poslodavačke skupine. Tako će za financije u Bolandovom mandatnom razdoblju biti zadužena Alena Mastantuono, predstavnica Češke u skupini poslodavaca, dok je za potpredsjednicu zaduženu za komunikacije izabrana Marija Hanževački, dugogodišnja glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).
Hrvatska sindikalistica, koja je članica radničke skupine EGSO-a od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine, tako je postala najviše rangiranom osobom ikada iz Hrvatske u tom odboru koji u Bruxellesu predstavlja sindikate, poslodavce i civilno društvo.
„EGSO je možda relativno mali dio složenog europskog zakonodavstva, ali je posebno važan iz tri razloga: govorimo u ime onih koji inače nemaju mogućnosti da se čuje njihov glas; za pregovarački stol donosimo stručnost s lokalne razine iz naših organizacija; težimo konsenzusu, a to znači da kreatori politika u europskim institucijama mogu vjerovati da poruke sadržane u mišljenjima EGSO-a odražavaju širi društveni konsenzus u Europi“, ustvrdila je Hanževački ističući kako je EGSO upravo jedinstven po tome.
Novom predsjedništvu EGSO-a stalo je do jačanja uloge tog odbora u procesu donošenja odluka na EU razini. Tako i Hanževački ističe da će učiniti sve kako bi EGSO postao vidljiviji te da mu se vjeruje kao pouzdanom partneru u oblikovanju europskih politika kroz jačanje kontakata s europskim institucijama i organizacijama civilnog društva u Europi.
U vremenu informacijske zasićenosti, brzih tehnoloških promjena, društvenih i gospodarskih izazova, oružanih sukoba i širenja dezinformacija, nikada nije bilo važnije da se glas građana jasno čuje. Kako bismo osigurali da njihova stajališta uistinu doprinose našoj glavnoj zadaći – savjetovanju institucija EU-a moramo komunicirati jasno, dosljedno i transparentno, navela je Hanževački.
Europski gospodarski i socijalni odbor glas je civilnog društva prema europskim institucijama. Njegov novi predsjednik opisuje ga kao obitelj, koja se unutar sebe “svađa“, ali prema vani treba snažno braniti zajedničke stavove. Tri skupine – radnici, poslodavci, civilno društvo – nerijetko imaju i dijametralno različite stavove o nekim temama, ali odluke na razini EGSO-a donose konsenzusom.
„Civilno društvo mora blisko surađivati ovdje, na svim razinama. Kada otiđemo iz ove prostorije moramo braniti jedni druge, braniti rad ovog Odbora“, poručio je članovima EGSO-a njihov novi predsjednik, dodajući kako prema vani članovi EGSO-a trebaju biti još jači u obrani stavova tog odbora.
Kako je naveo Boland, on je sam odlučio braniti “krhki cvijet europske demokracije“. Svijet i Europa nalaze se u izvanrednim vremenima.
„Sve se mijenja. Stara Europa došla je do kraja, a nova Europa je među nama“, veli Boland, dodajući kao su slike te nove Europe ratovi, klimatske promjene, prijetnje demokraciji i vrijednostima EU.
Stoga se i program njegova rada u mandatu temelji na tri ključna stupa. Tako Unija prilika predstavlja borbu protiv siromaštva, socijalne isključenosti, očajavanja položaja mladih, pristupačno stanovanje. Unija sigurnosti odnosi se na obranu građanskog prostora, demokracije i slobode medija, ali i solidarnost prema Ukrajini i drugim partnerima, dok je Unija otpornosti usmjerena prema unapređenju Europskog zelenog plana, održivom ruralnom razvoju, sigurnosti hrane i održive vodne politike.
Hrvatska ima devet članova
Novo mandatno razdoblje EGSO započinje s 36 posto novih članica i članova od njih ukupno 329 iz 27 država članica EU. Za članstvo ih predlažu njihove nacionalne vlade, a imenuje ih Vijeće Europske unije na razdoblje od pet godina. Zatim djeluju samostalno u interesu svih građana EU-a. Članovi i članice nisu političari već poslodavci, sindikalisti i predstavnici raznih društvenih skupina, poput poljoprivrednika, organizacija za zaštitu potrošača i okoliša, socijalne ekonomije, malih i srednjih poduzeća, struka i udruga koje zastupaju osobe s invaliditetom, volonterski sektor, ravnopravnost spolova, mlade, akademsku zajednicu…
Hrvatska ima devet članova EGSO-a, po tri u svakoj skupini. Iz Hrvatske prvi put dolaze Mirela Bojić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata, Dijana Šobota, izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, Marina Rožić, glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore i Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Osim Marije Hanževački i u novom mandatu EGSO-a ponovo su izabrani Lidija Pavić Rogošić, ravnateljica udruge Održivi razvoj zajednice (ODRAZ), Violeta Jelić, glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore te Danko Relić, član Udruge narodnog zdravlja “Andrija Štampar”.
Ranije smo pisali o mogućem političkom kadroviranju dijela hrvatskih predstavnika civilnog društva u EGSO-u. Udruge civilnog sektora izražavale su sumnju u reizbor Relića i odabir Bogdana smatrajući ih karijernim podmlatkom vladajuće stranke HDZ. Osim toga, kod Bogdana se u pitanje dovodilo to što su ga za EGSO kandidirale udruge koje financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u kojem je on zamjenik upraviteljice zadužen za europske fondove i sustavne podrške.
Tu je Zakladu osnovala država na temelju posebnog zakona pa Vlada imenuje članove Upravnog odbora i upraviteljicu Zaklade i dužna je Saboru redovito podnositi godišnje izvještaje o svome radu. Zbog takvog svojeg položaja, Nacionalna zaklada sjedi u kvoti države u Savjetu za razvoj civilnog društva, a ne u kvoti civilnog društva.
