Bez pretjerivanja, u listopadu 2015. godine svijet je bio dramatično drugačije mjesto nego danas.
Kolinda Grabar Kitarović te je godine postala prva hrvatska predsjednica, a aktualni predsjednik Zoran Milanović bio je predsjednik SDP-a i hrvatski premijer. Ivica Relković maštao je reforme koje će provesti Most, a Božo Petrov još nije ovjerio izjavu kod javnog bilježnika. Zlatko Hasanbegović bio je tek nekoliko mjeseci udaljen od ministarske fotelje i blitzkriega protiv neprofitnih medija, a Tihomir Orešković nije mogao ni sanjati da će postati premijer.
HDZ-ov šef Tomislav Karamarko nije imao pojma da će u 2016. godini biti primoran dati ostavku, a ni aktualni premijer Andrej Plenković još uvijek nije poslao pismo iz Europskog parlamenta kojim je jasno dao naslutiti da mu ambicije daleko nadilaze poziciju koju je tada zauzimao unutar HDZ-a.
Donald Trump tek se koji mjesec ranije spustio pokretnim stepenicama u Trump Toweru, javno obznanivši da želi postati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Isti establišment koji Trump danas, u svojem drugom mandatu, s osmijehom uništava, njegovu je kandidaturu tada dočekao podsmijehom. Kampanja za Brexit se zahuktavala, a svijet još nije otkrio skandal Cambridge Analytice. Pariški klimatski sporazum bit će usvojen dva mjeseca kasnije, a ratificiran tek u 2016. godini.
Facebook i Twitter bili su vladari društvenih mreža, TikTok u tom trenutku nije bio lansiran ni u Kini. Uber se tek pojavio u Zagrebu, a Bolt i Wolt bili su godinama udaljeni od ulaska na hrvatsko tržište. Generativna umjetna inteligencija, poput danas sveprisutnog Chat GPT-ija, tek se razvijala.
U mjesecima koji su prethodili listopadu 2015. godine i dalje se češće mogao čuti termin “izbjeglički val”, nego “migrantska kriza”. Povijest je bilježila nekoliko genocida manje.
Bili smo više od četiri godine udaljeni od trenutka kada je Svjetska zdravstvena organizacija, u ožujku 2020,. proglasila pandemiju Covida. Zasigurno najdisruptivnijeg događaja posljednje dekade, čije posljedice živimo i danas.
Fokus na provjeru činjenične točnosti
Portal Faktograf objavio je u listopadu 2015. godine svoje prve tekstove. U hrvatski medijski prostor unio je nešto sasvim novo – fokus na provjeru činjenične točnosti tvrdnji koje u javni prostor iznose političari i političarke. Faktograf.hr postao je prvi medij u Hrvatskoj specijaliziran za fact-checking. Osnovan je pri neprofitnoj organizaciji Gong, poznatoj po praćenju i analizi izbornih procesa.
Portal je osnovan po uzoru na tada tek rijetke primjere iz svijeta, uz pomoć i savjete pionirskih organizacija u regiji od kojih su brojne danas članice regionalne SEE Check mreže. Danas smo u članstvu i europske i međunarodne mreže fact-checkera.
Od samih početaka, Faktograf.hr je čitateljima i čitateljicama pružao dubinske analize, pratio obećanja političara, nudio istražene tekstove na ključne, ali zanemarene teme u medijskom mainstreamu.
Od listopada 2015. do danas, kroz deset izbornih ciklusa (četiri parlamentarna, dva predsjednička, dva lokalna i dva europarlamentarna) sustavno smo analizirali kampanje, provjeravali tvrdnje i bilježili ključne trenutke. Sve ih je pratio i opisivao Petar Vidov, prvi glavni urednik Faktografa, baš kao i Sanja Despot, aktualna glavna urednica.
Nakon godina isključivo projektnog financiranja, u 2019. godini Faktograf.hr postao je dio Metinog (tada Facebookovog) programa. Upravo je taj aspekt Faktografovog rada postao najprepoznatljiviji, ali i najteži.
Iako se u početku činilo da je riječ o nevinom nerazumijevanju uloge fact-checkera u radu platforme koja je pokretanjem programa za provjeru točnosti činjenica pokušala mitigirati tisuću i jedan problem u kojem se našla, ubrzo je postalo jasno da je riječ o nečem sasvim drugom.
Koordinirane kampanje napada na fact-checkere aktivirane su diljem svijeta, a Hrvatska ni po čemu nije bila drugačija. Osim možda po učestalosti i okrutnosti napada na novinare i novinarke portala. Potezi kompanije za vrijeme pandemije, posebno su se prelamali preko naših leđa. Kako točno izgleda suradnja Faktografa i Mete, možete vidjeti ovdje. Ponovimo još jednom, ukratko: Faktograf nikada nije imao ovlasti uklanjanja sadržaja s Metinih platformi.
Početkom 2020. godine prvi puta smo radili live fact-checking, odnosno uživo provjeravali točnost tvrdnji iznesenih na debati Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović.
Nakon prvog vala korone, potresom razrušenog ureda, rada od doma i svijeta koji se mijenjao pred našim očima, i mi smo se odlučili na velike promjene. U lipnju 2021. osamostaljujemo se i osnivamo neprofitnu organizaciju Faktograf – udrugu za informiranu javnost.
Pokrenut Klimatski portal
Udruga Faktograf se s godinama razvijala i širila pa je, uz portal Faktograf, pokrenula i prvi portal u Hrvatskoj posvećen klimi i klimatskim promjenama.
I na Klimatskom portalu trudimo se raditi novinarstvo drugačije: ne izvještavamo senzacionalistički o klimatskoj krizi, fokusiramo se na rješenja, dok istovremeno razotkrivamo poricatelje stvarnog stanja stvari.
U radu Klimatskog, baš kao i Faktografa, značajno se oslanjamo na svoje publike – na čitatelje i čitateljice koje pozivamo da s nama budu u stalnoj interakciji, da nam postavljaju pitanja, dijele s nama svoje dojmove, daju nam do znanja kada nešto napravimo kako spada, kako im je i zašto to bilo korisno, ali i da nas isprave, nadopune.
Izdali smo niz publikacija, proveli brojna istraživanja, surađivali s organizacijama diljem Europe, ali i s drugih kontinenata, posebno blisku suradnju razvili smo s organizacijama u regiji.
Faktografova arhiva broji tisuće tekstova i predstavlja presjek ključnih tema u proteklih deset godina – ključnih dezinformacijskih narativa, sitnih laži i onih većih – ona je skup našeg istraživačkog i analitičkog rada. Ne sramimo se priznati da smo i mi ponekad pogriješili, štoviše, od 2022. godine sve svoje ispravke objavljujemo na jednom mjestu, na uvid svima.
Faktograf.hr je neprofitni medij koji je u Republici Hrvatskoj preživio punih deset godina. Svi dobro znamo da to nije ni mala niti laka stvar. Portal Faktograf rastao je i razvijao se, širio publiku, otkrivao nove načine rada, nekad za taj rad bio nagrađivan, nekad ponižavan i napadan.
Faktograf će nastaviti utvrđivati činjenice, nastaviti istraživati, nastaviti pisati.
Dozvolite mi monopolizaciju ovog prostora, samo na sekundu. Počela sam na ovom portalu kao novinarka, zatim urednica, a zadnjih godina radim kao izvršna direktorica udruge. I mogu vam reći: protekla je godina bila teška, možda najizazovnija u povijesti Faktografa. Prema svemu sudeći, godine koje su pred nama bit će i teže. Svijet je naprosto, i bez pretjerivanja, dramatično drugačije mjesto nego što je to bio 2015. godine.
Hvala vam što ste s nama prvih deset godina.
