Razotkriveno

Facebookom kruži lažni oglas za bespovratnu financijsku pomoć

U oglasu, za koji je jasno da nije izvorno napisan na hrvatskom jeziku, tvrdi se da pomoć daju EU, francusko Ministarstvo gospodarstva i financija u suradnji s MMF-om.
Foto: Denis LOVROVIĆ / AFP

Na društvenoj mreži Facebook sve se češće mogu naći objave u kojima se nude raznorazne usluge i financijski zajmovi. Trenutno jedna takva objava (arhivirano ovdje) kruži tom društvenom mrežom.

Izvor: Screenshot Facebook

Facebook stranica “רווחה (Financijska Pomoć)” kreirana je 16. rujna te nema niti jednu oznaku “sviđa mi se”, kao ni jednog pratitelja. Ima tek nekoliko objava, dok stranica zahtijeva da ostvarite komunikaciju s njom tako da joj pošaljete poruku.

Nepovratno financiranje

Jezik koji se koristi u oglasima daje naslutiti da u pisanju nisu sudjelovali izvorni govornici jezika. Tako da se objavi iz 11. studenog navodi sljedeće: “Važna poruka Stvorili su ga Europska unija i francusko Ministarstvo gospodarstva i financija u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom kako bi pomogli stanovništvu u teškim situacijama.”

Nije jasno što je točno stvoreno ili o čemu se točno radi.

U ranijoj objavi (arhivirana ovdje) stoji kako se radi o nepovratnom financiranju, tj. “bespovratnoj financijskoj pomoći koja se prima bez potrebe za povratom”. Međutim, ne daju se točne informacije o čemu se radi, koliki bi iznos nepovratne pomoći bio ili koji su uvjeti da bi se ista dobila.

U opisu stranice stoji tek “Vaša dobrobit, naš prioritet❤️”, dok Facebook stranica ne nudi nikakvu poveznicu na web-stranicu s detaljima oko “nepovratnog financiranja”.

MMF ne kreditira pojedince

Također, kao što se navodi na stranicama Hrvatske narodne banke (HNB), Međunarodni monetarni fond (MMF) specijalizirana je agencija u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana 1944. godine na temelju dogovora iz Bretton Woodsa, s ciljem osiguranja stabilnosti međunarodnoga monetarnog i financijskog sustava te sustava međunarodnih plaćanja.

Na stranici Enciklopedija.hr objašnjava se kako MMF promiče međunarodnu suradnju, razvoj svjetske trgovine i stabilnost deviznih tečajeva te uspostavu multilateralnih sustava plaćanja između zemalja članica. Fond pomaže zemljama članicama s poteškoćama u platnoj bilanci pružajući im sredstva u nekoliko financijskih oblika, od kojih su najvažniji stand-by aranžman, produženi aranžman (Extended Fund Facility) te zajmovi najsiromašnijim zemljama usmjereni smanjenju siromaštva i poticanju ekonomskog rasta (Poverty Reduction and Growth Facility).

Dakle, MMF posuđuje sredstva samo vladama, nikako ne pojedincima ili civilnom društvu.

Stoga ne nasjedajte, radi se o prevari!

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Prevare sve češće

Prevare poput ove sve su češće, a prevaranti sve dosjetljiviji. Kako je za Faktograf rekao CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti, phishing – lov na žrtve lažnim predstavljanjem – prednjači u internetskim prijevarama.

Kako se navodi na stranicama CARNetaphishing (varijanta engleske riječi za pecanje, fishing) je vrsta socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare, kojima se služe zlonamjerni korisnici šaljući lažne poruke koristeći pritom postojeće internet servise. Riječ je o kriminalnoj aktivnosti. Koristeći razne načine manipulacije, kriminalci od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke (korisnička imena, lozinke, podaci s kreditnih kartica i sl.).

Kao što smo također već pisali, najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. Također, vrlo često se i iskorištava činjenica što se osobe nalaze u nezavidnoj financijskoj situaciji. Cilj prevaranata je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.

Kako ističu, društvene mreže posebno su opasne jer podaci prikupljeni s njih mogu poslužiti za krađu identiteta, ali i zbog činjenice da poruke dobivene od prijatelja, kojima su kompromitirani (oteti) računi, imaju određeni kredibilitet.

Zaključno, društvenom mrežom Facebook opet se šire objave u kojima se nudi bespovratno financiranje, bez bilo kakvih detalja o čemu se točno radi. Ne nasjedajte, radi se o prevari. Možete postati žrtvom krađe financijskih sredstava ili osobnih podataka.
Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.