Razotkriveno

Sumnjivi osobni blog na Facebooku Hrvatima nudi financijske usluge

Facebook stranica "Finanzierungsdarlehensangebote" ima naziv na njemačkom jeziku, većina objava je na letonskom, dok ima i jedna na hrvatskom.
Foto: Pixabay

Nerijetko se na društvenoj mreži Facebook može naići na raznorazne stranice koje nude različite oblike financiranja, kreditiranja ili zajmova.

Brojni naši sugrađani sve se češće, zbog niza razloga, okreću ka brzim online kreditima. To, nažalost, vrlo brzo može dovesti do velikih kamata i zaduživanja, a brojni nisu svjesni rizika koje nose.

Stoga je posebno važno obratiti pažnju na sumnjive stranice koje “iskaču” po brojnim društvenim mrežama. Opasnost je dvostruka – možete postati žrtvom krađe podataka, pa samim time i krađe identiteta ili, pak, možete postati žrtvom lihvarskih kredita.

Provjerite o kakvoj se točno stranici radi

Stoga je najbolje, prvo, ne uzimati brze online kredite, pogotovo ne s neprovjerenih stranica. Ako ste se već odlučili na takav tip kredita, izrazito je bitno uzeti kredit kod provjerenih banaka i instituacija. Prvo što je bitno napraviti jest istražiti kakva je to točno stranica koja nudi kreditiranje i zajmove.

Primjerice, najnovija Facebook stranica na koju je Faktograf naišao u svom radu, a koja nudi kredite i financiranje, zove se “Finanzierungsdarlehensangebote”, što bi se na hrvatski moglo prevesti kao “financiranje zajmovi ponude”.

Dakle, naziv Facebook stranice je na njemačkom. Većina objava, međutim, je na letonskom jeziku, dok je samo jedna na hrvatskom (arhivirano ovdje).

Snimku zaslona objave na hrvatskom jeziku donosimo niže.

Foto: Snimka zaslona Facebook

U objavama se koriste stock fotografije, uglavnom nasmiješenih ljudi koji se rukuju, sklapaju ugovore ili, pak, hrpe novčanica. Sama Facebook stranica “Finanzierungsdarlehensangebote” ima tek 5 pratitelja i niti jednu oznaku “sviđa mi se”. Stranica je kreirana 24. lipnja 2024. godine.

U opisu stranice navodi se kako se radi o “osobnom blogu”, a nigdje nema nikakvih dodatnih informacija o čemu se točno radi, kakvom tipu kreditiranja ili financiranja. Nije dostupna niti web-stranica gdje bismo mogli saznati više informacija ili vidjeti uvjete koje je potrebno ispuniti kako bi se dobila financijska pomoć. Jedino što možete napraviti jest uspostaviti komunikaciju sa samom stranicom, što je jako sumnjivo.

Stoga ne nasjedajte!

Opasnosti brzih, online kredita

I iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) ističu kako su investicijske prevare u porastu.

“Ulazak u jedan aranžman koji je čudan u smislu da je online, da nema papira, da nikada fizički ne vide tu osobu, to su sve elementi koji trebaju biti alarm kod naših građana da ne pristaju na takve aranžmane”, kazao je za medije predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman.

I banke upozoravaju na opasnosti brzih internetskih kredita. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) ističu kako je potreban oprez. Pripazite kome se obraćate za financijsku pomoć i s kime sklapate ugovorne odnose i pod kojim uvjetima.

Naime, ako je riječ o banci koja nije registrirana u Hrvatskoj, HNB im nije izdao odobrenje za rad i “ne može osigurati praćenje zaštite potrošača” jer za njih vrijede drukčija pravila poslovanja. To znači da će se potrošači koji ne budu otplaćivali internetski kredit na vrijeme vrlo brzo naći u ozbiljnim financijskim problemima jer ovakve mrežne banke vrlo brzo i efikasno naplaćuju zatezne kamate i ostale naknade.

Popis kreditnih posrednika koji imaju odobrenje Ministarstva financija javno je dostupan na stranicama tog ministarstva. Ako internetske kredite nudi neki posrednik ili “suradnik” registriranih kreditnih posrednika koji nemaju licenciju Ministarstva financija, a koji nude brzo i lako rješenje vaših teških financijskih problema vrlo brzo biste se mogli naći u problemima, piše Addiko banka na svojim stranicama.

Stoga sugeriramo da budete oprezni i ne nasjedate, radi se o prevari!

Prevare sve češće

Prevare poput ove sve su češće, a prevaranti sve dosjetljiviji. Kako je za Faktograf rekao CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti, phishing – lov na žrtve lažnim predstavljanjem – prednjači u internetskim prijevarama.

Kako se navodi na stranicama CARNetaphishing (varijanta engleske riječi za pecanje, fishing) je vrsta socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare, kojima se služe zlonamjerni korisnici šaljući lažne poruke koristeći pritom postojeće internet servise. Riječ je o kriminalnoj aktivnosti. Koristeći razne načine manipulacije, kriminalci od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke (korisnička imena, lozinke, podaci s kreditnih kartica i sl.).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Kao što smo također već pisali, najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. Također, vrlo često se i iskorištava činjenica što se osobe nalaze u nezavidnoj financijskoj situaciji. Cilj prevaranata je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.

Kako ističu, društvene mreže posebno su opasne jer podaci prikupljeni s njih mogu poslužiti za krađu identiteta, ali i zbog činjenice da poruke dobivene od prijatelja, kojima su kompromitirani (oteti) računi, imaju određeni kredibilitet.

Zaključno, na društvenoj mreži Facebook pojavila se još jedna sumnjiva stranica koja nudi zajmove i kreditiranje. Ne nasjedajte, radi se o prevari!
Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.