Na Facebooku stranici “Pomoć i financiranje” lažna objava o doniranju novca

Prevaranti na Facebooku sve su domišljatiji, a ponekad i “napadaju” s više strana. Neki tvrde kako nude “pomoć i financiranje”, a drugom trenutku već dijele svoje bogatstvo jer umiru od neizlječive bolesti. Ponekad odjednom umiru od nekoliko različitih bolesti.

Tako se društvenom mrežom Facebook širi još jedna prevara ovakvog tipa. Sada je Faktograf u svom radu naišao na stranicu naziva “Pomoć i financiranje”. Stranica je kreirana 3. prosinca, ima tek jednog pratitelja, jednu objavu i koristi uglavnom stock fotografije.

U opisu stranice stoji kako se radi o nevladinoj organizaciji, dok njen naziv sugerira da nude nekakav oblik, je li, “pomoći i financiranja”.

Međutim, jedna jedina objava na stranici tiče se navodne udovice, majke dvije kćeri koja ima dijagnosticiran rak vrata maternice i želi svoju imovinu donirati. Objava je popraćena fotografijom žene u bolničkoj postelji.

U cijeloj objavi (arhivirana ovdje) navodi se sljedeće:

“Ako ste naišli na ovu objavu, došli ste na pravo mjesto. Imam 77 godina i živim u Hrvatskoj, udovica sam i majka dviju kćeri. Zdravlje mi se svakodnevno pogoršava jer mi je prije nekoliko mjeseci dijagnosticiran rak vrata maternice u 3. stadiju. Stoga želim ostaviti svu svoju imovinu dobrodušnoj osobi koja će poštovati moje sjećanje nakon moje smrti. Ako ste zainteresirani, molim vas da me kontaktirate privatno. Bog vas blagoslovio.

Da je riječ o sumnjivom sadržaju jasno je prema fotografiji koja je očito stock fotografija. Tako da na stranici Freepik, servisu za besplatne fotografije možemo naći fotografiju iste žene.

Ista fotografija koristi se i za druge prevare

Da se ista fotografija koristi za prevare, svjedoči i poruka koja smo osobno dobili u inboks od navodne Švicarke, “uvoznice kakaa” u Španjolskoj koja boluje od terminalnog raka mozga.

Njeni dani su, nažalost, odbrojani jer joj se pogoršalo zdravlje povezano s “kuglicom” koju ima u mozgu. Budući da nema djece, svoje novce želi donirati, a jedino što treba napraviti jest javiti joj se na e-mail adresu.

Nama je stigla poruka sljedećeg sadržaja:

“Poštovani, ispričavam se zbog upada. Moje ime je gospođa Maria Luise Cavelti, rođena sam 30. srpnja 1962. u Švicarskoj. Uvoznica sam kakaa u Španjolskoj već gotovo 21 godinu. Morala sam dati ovu obavijest jer želim donirati 853.000 reala. Možda će vam se činiti malo čudnim, jer me ne poznajete, a ni ja vas ne poznajem. Čini se da bolujem od terminalnog raka mozga. Liječnik me upravo obavijestio da su mi dani odbrojani zbog pogoršanja zdravlja. Prema liječničkom obrazloženju, kuglica mi se zaglavila u mozgu. Imam ovu bolest već više od 5 godina. Koštala me porez, a nisam mogla ići tako daleko, nemamo djece. Željela bih donirati ovaj iznos prije nego što umrem kako bi mi dani bili odbrojani zbog odsutnosti ove neizlječive bolesti. Ako želite imati koristi od ove donacije, kontaktirajte me putem e-maila: [email protected]”

Stoga ne nasjedajte i nemojte uspostavljati komunikaciju! Radi se o prevari. Opasnost je dvostruka – možete postati žrtvom krađe podataka, pa samim time i krađe identiteta ili, pak, možete postati žrtvom financijske prevare.

Prevare sve češće

Prevare poput ove sve su češće, a prevaranti sve dosjetljiviji. Kako je za Faktograf rekao CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti, phishing – lov na žrtve lažnim predstavljanjem – prednjači u internetskim prijevarama.

Kako se navodi na stranicama CARNeta, phishing (varijanta engleske riječi za pecanje, fishing) je vrsta socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare, kojima se služe zlonamjerni korisnici šaljući lažne poruke koristeći pritom postojeće internet servise. Riječ je o kriminalnoj aktivnosti. Koristeći razne načine manipulacije, kriminalci od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke (korisnička imena, lozinke, podaci s kreditnih kartica i sl.).

Kao što smo također već pisali, najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. Također, vrlo često se i iskorištava činjenica što se osobe nalaze u nezavidnoj financijskoj situaciji. Cilj prevaranata je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.

Kako ističu, društvene mreže posebno su opasne jer podaci prikupljeni s njih mogu poslužiti za krađu identiteta, ali i zbog činjenice da poruke dobivene od prijatelja, kojima su kompromitirani (oteti) računi, imaju određeni kredibilitet.

Zaključno, nije točno da starija žena na Facebooku nudi svoje bogatstvo na stranici “Pomoć i financiranje” jer se radi o prevari. Fotografija ženske osobe je fotografija sa servisa na kojem se skidaju “ilustrativne” fotografije i koja se koristi i u drugim sličnim prevarama u kojima se od ljudi pokušava dobiti novac. Na stranici se ne navode nikakvi drugi detalji o navodno bolesnoj ženi, dok stranica niti svojim opisom, a niti objavama ne odaje dojam da se radi o stvarnoj osobi.