Hrvatski Sabor je na zadnjoj sjednici prije odlaska na Ustavom propisanu zimsku stanku većinom glasova donio set građevinskih zakona, odnosno novi Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju te Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Takozvani set „Bačićevih zakona“ izazvao je veliku buru u javnosti (1, 2, 3). Protiv seta zakona, a prvenstveno onog o prostornom uređenju pobunila se struka, kao i saborska oporba.
Novom Zakonu o prostornom uređenju najglasnije su se opirale oporbene stranke Možemo! i SDP te su najavile nastavak borbe protiv spornih zakona. Za početak najavljuju ocjenu njihove ustavnosti, a bude li Ustavni sud odužio s donošenjem odluke spremni su organizirati referendum. Uz bok Možemo! i SDP-a stale su i manje stranke, odnosno saborske zastupnice Anka Mrak-Taritaš, Marijana Puljak i Dalija Orešković (1, 2, 3).
„SDP i Možemo! i stranke lijeve oporbe Centar, GLAS i DOSIP tražit će ocjenu ustavnosti sva tri zakona, ali ovaj put tražimo da Ustavni sud to napravi u primjerenom roku od neka tri mjeseca. Ako se to ne dogodi, građani će srušiti ovaj zakon. Najavljujemo da smo spremni ići u mobilizaciju građana i prikupljati potpise za rušenje ovog zakona”, kazala je Sandra Benčić iz Možemo!. Da su te stranke spremne za organizaciju referenduma potvrdio je i Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a.
Inicijativa progresivnih oporbenih stanaka nije je svidjela Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade.
„Kako će dobiti referendum o zakonu koji je donesen? Ne može biti o zakonu koji je donesen. Mogu ići na ocjenu pred Ustavnom sudu i to je to“, rekao je Plenković poručujući progresivnim oporbenim strankama da idu pred Ustavni sud da „točno vidimo što je to protuustavno“.
Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuje kako državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i predsjednik Republike Hrvatske.
„Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske“, navodi se u članku 3. Zakona o referendumu.
Nadalje, Hrvatski sabor referendum raspisuje ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u zemlji.
Članak 3. Zakona o referendumu navodi i kako se on mora raspisati radi donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u savez s drugim državama.
Iz zakona se, dakle, ne može zaključiti kako oporbene stranke imaju zapreku za pokretanje referendumski inicijative o zakonu koji je stupio na snagu. Izuzetno je važno i kako će biti formulirano pitanje ili pitanja buduće referendumske inicijative te hoće li se zatražiti ocjena ustavnosti tog pitanja ili više pitanja.
Uostalom, predsjednik Vlade se 2019. godine suočio sa sličnom referendumskom inicijativom, nakon koje je propala namjera podizanja dobi za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina.
Plenkovićevo iskustvo sindikalnog referenduma
Početkom prosinca 2018. godine Sabor je donio izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju, a njegove odredbe na snagu su stupile s prvim danom 2019. godine. Tadašnjim zakonskim izmjenama, među ostalim, skraćeno je prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ali i uvedeno oštrije kažnjavanje prijevremenog umirovljenja (1, 2).
Referendumska inicijativa „67 je previše“ sastavljena od tri sindikalne centrale – Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata, Matice hrvatskih sindikata – u periodu od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine prikupljala je potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Sindikati su, pritom, jasno naveli članke zakona koje žele mijenjati i dali svoje prijedloge zakonskih izmjena.
Dakle, u trenutku kada je inicijativa „67 je previše“ krenula s prikupljanjem potpisa birača sporne izmjene zakona bile su na snazi.
Sindikati su prikupili dovoljan broj potpisa birača za pokretanje referenduma, a Andrej Plenković je 19. rujna te godine priznao poraz i pokleknuo pred sindikalnom referendumskom inicijativom „67 je previše“ i vjerodostojno prikupljenih 708 713 potpisa građana protiv mirovinske reforme. Prema rješenju Ministarstva uprave, sindikati su trebali prikupiti najmanje 373 568 potpisa potpore.
„Čuli smo poruku građana. To je glavna i ključna poruka“, ustvrdio je Plenković tada, dodajući kako je Vlada donijela odluku da u potpunosti prihvati zahtjeve inicijative „67 je previše“ te će Saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Točnije, Vlada je tadašnje sindikalne zahtjeve pretvorila u svoj prijedlog izmjena mirovinskog zakona.
Odabirom provođenja referendumske inicijative nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu sindikati su tada Vladu prisilili da uvaži njihove prijedloge zakonskih izmjena. Naime, u vrijeme donošenja izmjena tadašnjeg mirovinskog zakona dio sindikata želio je referendumsku inicijativu provesti u 2018. godini, između dvije saborske rasprave, ali se tražilo i da zakonske izmjene idu u treće čitanje.
Na kraju su mudro odabrali rušiti zakon nakon što je stupio na snagu. Da je Vlada pred pritiskom sindikata odstupila prije donošenja novih pravila – na snazi bi ostala zakonska rješenja donesena u vrijeme koalicijske Vlade SDP-a pod vodstvom Zorana Milanovića protiv kojih su se sindikati također bunili. Ovako su jednim udarcem „ubili“ dva zakonska rješenja i Vladu prisilili da u zakon ugradi njihove prijedloge.
Paralelno sa sindikalnom akcijom, vladina je strana vodila oštru antikampanju u koju je utrošeno dva milijuna kuna. Tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ponavljao je da će sindikalni referendum rezultirati smanjenjem mirovina i „zaduženjem naše djece i unuka“, navodeći kako će sindikalni zahtjevi državu koštati 45 milijardi kuna do 2040. godine. Na čemu je taj izračun temeljio, nikada nije objasnio. Naknadna analiza zakonodavnih promjena na temelju zahtjeva sindikata pokazala je kako nema negativnih posljedica u smislu narušavanja održivosti mirovinskog sustava.
Matija Miloš: Može se raspisati referendum o zakonu koji je već donesen
Oporbene stranke su, dakle, najavile ocjenu ustavnosti sva tri „Bačićeva zakona“, a ako Ustavni sud o tome ne odluči u razumnom roku od tri mjeseca spremni su na referendumsku inicijativu. Kako je danas najavila Sandra Benčić iz Možemo! referendumska inicijativa bit će usmjerena na Zakon o prostornom uređenju, a kako će glasiti referendumsko pitanje još nije poznato. Pitanje je i hoće li ono uspjeti mobilizirati dovoljan broj birača.
Ustavni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu u Rijeci Matija Miloš precizirao je za Faktograf kako je nezahvalno komentirati referendumsku inicijativu dok nije poznat njen sadržaj. Nije poznato hoće li se tražiti ukidanje cijelog zakona ili pojedinih njegovih dijelova.
Ako bi se išlo na referendumsku inicijativu kojom bi se tražilo ukidanje cijelog zakona to bi bilo nešto novo.
„Do sada nismo imali referendum na kojem bi se tražilo ukidanje postojećeg zakona. Tehnički gledano, to je zakonski moguće, iako u našoj akademskoj zajednici postoji i mišljenje da nije moguće“, navodi Miloš, ističući kako se prema našem zakonodavstvu „može raspisati referendum o zakonu koji je na snazi i tražiti da se ukine dio tog zakona ili cijeli zakon“.
Međutim, u slučaju traženja ukidanja cijelog zakona pitanje je kako bi Ustavni sud komentirao jasnoću takvog prijedloga.
Zakoni koji raspolažu prostorom ne spadaju pod one koji se ne smiju ukinuti
Kako je Miloš naveo u razgovoru za N1, postoji nekoliko razloga zašto vladajući, kao i neki pravni stručnjaci, smatraju da nije moguće referendumom ukinuti cijeli zakon.
“Teško je točno reći zašto se misli da se referendumom ne može ukinuti zakon koji je već na snazi. Jednim dijelom možda zbog prakse, drugim zato što je Ustavni sud ustvrdio da referendumsko pitanje mora uvesti nešto novo u pravni sustav. Dio kolegica i kolega možda smatra da ukidanje zakona nije nešto novo. Ali promjena propisa, ukidanje propisa, također je promjena u pravnom sustavu, ona predstavlja nešto novo”, kaže Miloš.
Međutim, Miloš dodaje kako nije riječ o slučaju koji bi bio protuustavan, makar i takvi postoje.
“Jedan razlog koji se često koristi da bi se, s pravom, ograničili takvi referendumi je kada zakon koji se želi ukinuti služi provedbi Ustava. Primjerice, imate Zakon o pučkom pravobranitelju koji Ustav traži, jer Ustav propisuje da postoje pravobranitelji i imaju određenu ulogu. Kada biste htjeli ukinuti taj zakon, to bi bilo protuustavno. Ali zakoni kojima se raspolaže određenim resursima, recimo prostorom, sami po sebi ne spadaju pod tu zabranu“, kazao je Miloš.
Zaključno, ne postoje zakonske zapreke da se održi referendum o već postojećem zakonu. Ustavni stručnjak Matija Miloš ističe kako se prema našem zakonodavstvu može raspisati referendum o zakonu koji je na snazi i tražiti da se ukine dio tog zakona ili cijeli zakon. Sam Plenković se kao predsjednik Vlade suočio s takvom situacijom 2019. godine. Sindikati su tada, više od četiri mjeseca od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenuli referendumsku inicijativu „67 je previše“. U rujnu 2019. Andrej Plenković je priznao pobjedu sindikata te je Vlada sindikalne prijedloge zakonskih izmjena uputila u proceduru kao svoje.
