Pod povećalom

Nema negativnih posljedica zakonodavnih izmjena temeljem sindikalne inicijative “67 je previše”

Vlada je zadovoljna dosadašnjom provedbom zakona.
foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju koje su uvažile zahtjeve sindikalne inicijative „67 je previše“ „u kratkoročnom razdoblju nisu rezultirale značajnim porastom broja korisnika mirovine, a unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, kretanja broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na pozitivan trend te je optimalno normativno rješenje da se nastavi s primjenom Zakona“. Zaključak je to Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike navedeno u obrascu naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

„S obzirom da su uvjeti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu izmijenjeni sukladno referendumskom prijedlogu, a analizom nisu utvrđene negativne posljedice u smislu narušavanja održivosti mirovinskog sustava, za sada ne nalazimo za shodno otvaranje pitanja podizanja starosne dobi za umirovljenje, kao i propisivanja veće penalizacije za prijevremeno umirovljenje“, naglašava se u obrascu naknade procjene učinka izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju.

Izmjenama tog zakona iz 2018. godine (a koji je u primjeni bio od 2019. godine) Vlada je, među ostalim, skratila prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ubrzala prijelazno razdoblje u kojem se starosna dob žena za odlazak u mirovinu izjednačuje s muškarcima te uvela oštrije kažnjavanje prijevremenog umirovljenja. Na pooštravanje uvjeta za umirovljenje Vlada se odlučila pod pritiskom Europske komisije koja je godinama od Hrvatske tražila izmjene u mirovinskom sustavu.

Sindikati skupljanjem potpisa za referendum osigurali promjenu

Referendumsku inicijativu tri sindikalne centrale – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata – najavile su u ožujku 2019. godine, dok je potpora građana prikupljana od 27. travnja do 11. svibnja te godine. Kako je riječ o zakonskim promjenama dugoročnog karaktera, sindikati su akciju pokrenuli kada su zakonske promjene već stupile na snagu.

Tijekom dva tjedna sindikati su prikupili ukupno 745 486 potpisa građana. Nakon provedene provjere broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa, Vlada je sindikalnoj građanskoj inicijativi „priznala“ 708 713 prikupljenih potpisa, što je i dalje daleko više od zakonski propisanog minimuma, odnosno 10 posto ukupnog biračkog tijela. Prema rješenju Ministarstva uprave, naime, sindikati su trebali prikupiti najmanje 373 568 potpisa potpore.

Paralelno sa sindikalnom akcijom, vladina je strana vodila oštru antikampanju u koju je utrošeno dva milijuna kuna. Tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ponavljao je da će sindikalni referendum rezultirati smanjenjem mirovina i „zaduženjem naše djece i unuka“, navodeći kako će sindikalni zahtjevi državu koštati 45 milijardi kuna do 2040. godine. No, na čemu je taj izračun temeljio, nikada nije objasnio (1, 2, 3).

Vlada je u rujnu priznala poraz te je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, najavio da će u potpunosti ispoštovati sindikalne zahtjeve i ugraditi ih u zakon. Plenković je tada poručio da su Vladi detaljno analizirali situaciju vezanu uz građansku inicijativu za raspisivanje referenduma protiv mirovinske reforme i u potpunosti je odlučili prihvatiti.

„Zakonom su propisani uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Propisani su i uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža“, navodi se u naknadnoj procjeni učinka izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju. Podsjeća se i da su propisani uvjeti za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, koja se stječe s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

„Nadalje, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine, tzv. penalizacija, smanjena je sa 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 2,4 posto po godini do maksimalno 12 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu“, podsjeća resorno ministarstvo.

Osim toga, temeljem zahtjeva sindikata, produljeno je i prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., u kojem osiguranici-žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema  povoljnijim uvjetima, „na način da se godišnje povećava za tri mjeseca (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu)“.

Od prvog dana 2030. godine izjednačit će se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža). Produženo je i razdoblje u kojem se ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine te razdoblje snižavanja dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem.

Na isti je način, podsjećaju iz resornog ministarstva, predviđeno i prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. godine, „za izjednačavanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike-žene s uvjetima za osiguranike-muškarce, po tri mjeseca godišnje sve do 1. siječnja 2030. (60 godina života i 35 godina mirovinskog staža)“.

Zbog zakonskih izmjena na temelju referendumske inicijative „67 je previše“ povećane su i mirovine za 5 329 korisnika prijevremene mirovine koji su je ostvarili tijekom 2019. godine (dok se primjenjivala stroža penalizacija).

Promjene nisu imale negativan učinak na sustav

Sve te izmjene prema naknadnoj procjeni učinka propisa, u nepunih godinu dana primjene nisu imale negativnih učinaka na mirovinski sustav.

„Važno je naglasiti kako primjena Zakona obuhvaća najvećim dijelom razdoblje proglašene epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ali unatoč tome u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine“, naglašava resorno ministarstvo u naknadnoj procjeni učinka propisa.

Pritom, ističe i kako „nisu utvrđeni negativni trendovi pojačanog prijevremenog umirovljenja, a posebno smanjenja prosječnog navršenog mirovinskog staža koji je u kontinuiranom porastu kod novih korisnika mirovine“, ali i da unatoč nepovoljnim demografskim kretanjima „podaci o kretanju broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na povećanje broja osiguranika uz istodobno smanjenje broja korisnika mirovine“.

Resorno ministarstvo navodi i kako nije utvrđen negativni utjecaj na održivost mirovinskog sustava, iako je  povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u u 2020. godini bilo znatno veće i iznosilo je 11,54 posto.

„Međutim, pri tome treba naglasiti kako je povećanje udjela mirovinskih rashoda u BDP-u posljedica utvrđenog pada BDP-a od 8 posto, uslijed krize uzrokovane koronavirusom, a ne primjene Zakona“, navodi se u naknadnoj procjeni učinka izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zakonske izmjene nisu imale ni izravnih socijalnih učinaka.

„Međutim, svaka intervencija u mirovinskom sustavu s ciljem fleksibilizacije uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ili  podizanja razine adekvatnosti mirovina, pozitivno utječe na sustav socijalne skrbi“, navodi resorno ministarstvo, objašnjavajući kako „podizanjem razine adekvatnosti mirovina kroz smanjenje tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje te mogućnosti ranijeg ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene, na svojevrsni način doprinosi se smanjenju rizika od siromaštva“.

Osim toga, kako se navodi, za nezaposlene osobe koje nemaju dostatne prihode za podmirenje egzistencijalnih potreba, a korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi – ranije ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava doprinosi povećanju razine socijalne sigurnosti, a istovremeno se rasterećuje sustav socijalne skrbi.

Promjene u mirovinskom sustavu kao posljedica sindikalne referendumske inicijative nisu imale ni negativnih posljedica na tržište rada.

„Naime, tijekom 2021. godine vidljiv je porast broja zaposlenih, posebno je značajno povećanje broja osiguranika u odnosu na 2020. godinu. Broj osiguranika na dan 30. rujna 2021. iznosio je 1 600 410, dok je na isti dan u 2020. godini iznosio 1 549 077“, navodi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Primjećuje da je došlo do blagog poboljšanja omjera osiguranika i korisnika mirovina. Tako je zadnjeg dana rujna ove godine taj omjer iznosio 1:1,29 dok je u isto vrijeme prošle godine iznosio 1:1,25. U rujnu 2019. godine taj je omjer bio 1:1,28, dok je u istom mjesecu 2018. godine omjeri osiguranika i umirovljenika bio na razini 1:1,25.

U dokumentu se, kada je riječ o omjeru osiguranika i korisnika mirovine, ne spominje kako je na kraju 2020. ukupno bilo nešto od više 1 241 tisuće umirovljenika, dok je u zadnjim podacima za studeni 2021. ukupan broj korisnika mirovine pao na nešto manje od 1 235 tisuće umirovljenika, što se vjerojatno može pripisati i povećanoj smrtnosti zbog korone.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.