Broj umirovljenika koji rade raste pa je prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na kraju listopada 37 642 umirovljenika kućni budžet nadopunjavalo radom do polovine radnog vremena, odnosno maksimalno 20 sati tjedno. Trgovina, prerađivačka industrija, kao i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – djelatnosti su u kojima umirovljenici najčešće rade.
Od kada je 2014. godine uvedena mogućnost rada umirovljenika do pola radnog vremena – najprije samo za one koji su otišli u starosnu mirovinu, a što je kasnije prošireno i na korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine – neprestano raste i broj umirovljenika koji rade. Primjerice, tijekom 2016. godine prosječno je radilo 2 874 umirovljenika, 2019. godine radilo ih je nešto više od 10 tisuća, dok je lani nešto više od 31 tisuće umirovljenika radilo do polovine radnog vremena.
Korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine, koji rade do maksimalno 20 sati tjedno, mirovina se ne obustavlja – za razliku od umirovljenika koji se zaposle na puno radno vrijeme ili na više od polovine punog radnog vremena. U tim slučajevima HZMO po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine.
Mnogi umirovljenici ne znaju da imaju pravo na ponovni izračun mirovine nakon što ostvare najmanje jednu godinu staža osiguranja, a i ako znaju mogu se sudariti s tvrdim zakonskim odredbama zbog kojih će odustati od zahtjeva.
U slučaju umirovljenika koji radi četiri sata dnevno, odnosno 20 sati tjedno to znači da ponovni izračun mirovine može zatražiti nakon dvije godine rada. Umirovljenik koji radi u punom radnom vremenu i kojem je mirovina obustavljena, njen ponovni izračun može zatražiti nakon godine dana rada.
Ponovni izračun mirovine HZMO ne obavlja po službenoj dužnosti već taj postupak treba pokrenuti sam umirovljenik.
Kako ističu iz HZMO-a, Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO) je izričito propisano da se postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe, ako ZOMO-om nije drukčije određeno.
„Iznimka od navedenog pravila je mogućnost da se za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva, koje je osnova osiguranja prema ZOMO-u, postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti može pokrenuti i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili samog osiguranika, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije“, navode iz HZMO-a.
Pritom dodaju i da se postupak za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu pokreće zahtjevom osiguranika „koji želi ostvariti pravo na tu mirovinu, a može ga podnijeti najranije jedan mjesec prije ispunjenja uvjeta za priznanje prava“.
Najprije otkaz pa novi izračun
Umirovljenici koji rade u nepunom radnom vremenu bi, dakle, svake dvije godine mogli tražiti ponovni izračun mirovine. Međutim, da bi to napravili – makar na jedan dan trebaju dati otkaz. Upravo je to i razlog zbog kojeg neki umirovljenici odustaju od mogućnosti ponovnog izračuna mirovine koji bi im donio koji euro više.
Naš je čitatelj, naime, odlučio iskoristiti pravo na ponovni izračun mirovine nakon što je ostvario godinu dana staža osiguranja. Od te je namjere odustao nakon što mu je rečeno da barem na jedan dan prestane raditi kako bi njegov zahtjev mogao biti obrađen. Poslodavac mu, međutim, ne može zajamčiti da će ga radno mjesto čekati jer je za ispražnjeno radno mjesto obavezan raspisati natječaj. Zbog toga je odustao od ponovnog određivanja mirovine nakon ostvarene godine staža osiguranja.
„Odredbom članka 101. stavka 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju izričito je propisano da korisnik prijevremene starosne mirovine, odnosno starosne mirovine koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja može ostvariti pravo na starosnu mirovinu nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti po osnovi koje je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje“, navode iz HZMO-a.
Korisnik mirovine koji želi da mu se mirovina ponovno odredi nakon prestanka osiguranja ili želi steći pravo na novu mirovinu, kako navode iz HZMO-a, mora podnijeti zahtjev o kojem će se odlučiti u upravnom postupku, a visina mirovine odredit će se prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu.
Koliko je umirovljenika zatražilo ponovni izračun mirovine jer su radom u mirovini stekli dodatni staž osiguranja podatak je kojeg HZMO ne prati pa nije poznato ni koliko su prosječno tim umirovljenicima porasle mirovine.
Iz HZMO-a ponavljaju kako ZOMO ne propisuje ponovno određivanje mirovine po službenoj dužnosti nakon prestanka radnog odnosa.
„Dakle, o volji same stranke ovisi hoće li i kada podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine ili za ostvarivanje prava na novu mirovinu“, ističu iz HZMO-a.
Iako sam umirovljenik koji radi u nepunom radnom vremenu odlučuje hoće li i kada će podnijeti zahtjev za preračun mirovine, zakon ga priječi da to učini dok još radi.
Prema sadašnjim zakonskim odredbama, dakle, korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine mogu se zaposliti do polovine punog radnog vremena i primati mirovinu. U slučaju da je zaposlen na puno radno vrijeme ili na više od polovine radnog vremena, mirovina se obustavlja.
Izmjene zakona
Ljetos je donesen novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji tim kategorijama umirovljenika, pod uvjetom da su napunili 65 godina života, od siječnja 2026. godine daje mogućnost zapošljavanja dulje od polovine punog radnog vremena, ali i mogućnost obavljanja djelatnosti pri čemu će primati pola mirovine.
Nadalje, uvedena je mogućnost nastavka rada do polovine punog radnog vremena uz isplatu mirovine i korisnicima prijevremene starosne mirovine. Oni se sada mogu zaposliti samo tijekom korištenje prava na mirovinu, a ne i nastaviti raditi, kao što je bilo omogućeno korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. To znači da i osiguranik koji ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu može bez prestanka radnog odnosa steći pravo na mirovinu i istodobno nastaviti raditi kod istog poslodavca na pola radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu.
Od iduće godine, nadalje, mirovina se ne obustavlja korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli dulje od polovine punog radnog vremena ili započne obavljati djelatnost na temelju kojeg postoji obveza osiguranja. Međutim, ovisno o tome koji je uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti, isplaćuje se umanjeni iznos mirovine.
Istodobno, korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, potpunog gubitka radne sposobnosti, koji se zaposli na 3,5 sati dnevno ili dulje ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Toj kategoriji umirovljenika, naime, od iduće godine se omogućuje zapošljavanje s dnevnim radnim vremenom manjim od 3,5 sati dnevno bez obustave isplate mirovine. Tako se korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad izjednačavaju s braniteljima umirovljenim prema posebnom propisu koji su od ranije imali takvu mogućnost rada.
Novina je i da se mirovina neće obustavljati ni korisniku mirovine koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema Zakonu o tržištu rada koji uređuje pitanje povremenih, odnosno privremenih poslova u poljoprivredi.
Prema Zakonu se nadalje mirovina ne obustavlja ni korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisu kojim se uređuje tržište rada te korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost kao što su, primjerice, primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama, nadzornim odborima.
