Faktograf.hr

Samo činjenice

Širi se krug umirovljenika koji mogu raditi do 20 sati tjedno

U Saboru su u hitnom postupku raspravljene izmjene zakona koje će omogućiti većem broju umirovljenika rad uz primanje mirovine. Trenutno je na radnom tržištu aktivno 14 500 umirovljenika.
vitality-m (Pixabay)

Svaki peti umirovljenik koji svoju mirovinu „nadopunjuje“ radom do polovice punog radnog vremena, zaposlen je u djelatnosti trgovine na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala. Istodobno, gotovo svaki šesti umirovljenik koji i dalje radi maksimalno 20 sati tjedno, odnosno do polovice punog radnog vremena, zaposlen je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. To proizlazi iz podataka o osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje (HZMO) s kraja svibnja.

Od ukupno 14 500 umirovljenika korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji su na kraju svibnja radili do polovice punog radnog vremena, u dvije djelatnosti – trgovini te popravku motornih vozila i motocikala te stručnim, zdravstvenim i tehničkim djelatnostima – radilo je ukupno njih  5 288. Drugim riječima, gotovo svaki treći korisnik mirovine koji i uz mirovinu radi, zaposlen je u te dvije djelatnosti.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter


Nakon tih djelatnosti, umirovljenički rad je najzastupljeniji u prerađivačkoj industriji te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. U prerađivačkoj industriji, koncem svibnja, radom do polovice punog radnog vremena svoja kućna primanja poboljšavalo je 1988 umirovljenika dok je u administrativnoj i pomoćnim uslužnim djelatnostima radilo 1034 umirovljenika.

Širi se prostor za mogućnost rada umirovljenika

Mogućnost rada umirovljenika do pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovinskog primanja, uvedena je prije sedam godina s tada novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. U startu je ta mogućnost bila propisana samo za one koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu. Prije dvije godine je krug umirovljenika proširen i na dugogodišnjeg osiguranika (radnika koji u mirovinu odlazi s 41 godinom radnog staža i 60 godina života) te korisnike prijevremene starosne mirovine (1, 2, 3).

Od rujna će se krug umirovljenika koji će uz mirovinu i dalje moći raditi dodatno proširiti i na korisnike obiteljskih mirovina. Aktualna je Vlada, naime, nastavak mirovinske reforme najavila svojim Programom rada, ali i ranije predizbornim programom HDZ-a (1, 2). Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju u Saboru su raspravljene u hitnom postupku te bi prema riječima Josipa Aladrovića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, na snagu trebale stupiti 1. rujna.

Kako je istaknuo Aladrović predstavljajući zakonske izmjene, Hrvatska je suočena s nepovoljnim demografskim trendovima, odnosno sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi pa je neophodno „kroz zakonodavni okvir omogućiti sto veću uključenost osoba starije životne dobi na tržište rada, pa tako i umirovljenika“ (Sabor). Osim što će se tako umirovljenicima osigurati ostvarivanje dodatnog prihoda, za Aladrovića nije zanemariv ni utjecaj na tržište rada na kojem nedostaje radne snage te ne treba zanemariti niti prijenos znanja na mlađu radnu snagu.

Resorni ministar ukazuje i na pozitivne trendove zadnjih zakonskih izmjena iz 2019. godine kada je također došlo do proširenja kruga umirovljenika koji mogu raditi do maksimalno polovice punog radnog vremena i primati mirovinu.

Nakon tih izmjena, kako je kazao, značajno je povećan broj umirovljenika koji rade te se njihov broj „u odnosu na prije reforme, utrostručio“.

Broj umirovljenika koji rade značajno raste

Prosječno je u 2019. godini, prema podacima HZMO-a, radilo 10 098 umirovljenika dok ih je 2018. godine radilo 4 676. Prošle godine uz mirovinu je prosječno radilo 12 882 umirovljenika (Statističke informacije HZMO).

Broj umirovljenika koji rade do maksimalno 20 sati tjedno i primaju punu mirovinu nastavio je rasti i u tekućoj godini pa ih je na kraju svibnja bilo 14 500. Prema podacima HZMO-a koje je iznio Aladrović, a koji još nisu objavljeni, s 25. lipnjem broj umirovljenika koji rade skočio je na 17 813.

Vlada očekuje da će se taj trend nastaviti s proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, pod uvjetom da to nije najniža zajamčena mirovina koja se smatra socijalnom kategorijom.

Najniža mirovina se, naime, isplaćuje umirovljeniku kojemu je mirovina određena prema formuli za izračun mirovina manja od najniže mirovine koja iznosi 1.737 kuna. Na tu vrstu zaštite pravo imaju samo umirovljenici koji ne rade. U slučaju zaposlenja uz mirovinu,  najniža mirovina se prestaje isplaćivati te se isplaćuje mirovina ostvarena iz rada (prema ostvarenom stažu i osnovicama osiguranja). Kada prestanu raditi uz mirovinu, ponovo mogu primati najnižu mirovinu, ako je ona povoljnija.

U lipnju je, prema riječima resornog ministra bilo 215 tisuća korisnika obiteljske mirovine. Ona prosječno iznosi nepunih 2.095 kuna (uključujući međunarodne ugovore) i 500-tinjak je kuna niža od prosječne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

U Vladi procjenjuju da bi u ovoj godini 1,1 tisuća korisnika obiteljske mirovine iskoristila mogućnost rada do polovice radnog vremena dok bi u 2021. godini tu mogućnosti koristilo 3,2 tisuće osoba.

Te se procjene temelje na podacima da su korisnici obiteljske mirovine, u većini slučajeva, „udovice, odnosno udovci, starije osobe, koji istu koriste nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, a u više od 27 posto slučajeva preživjeli bračni/izvanbračni drug potencijalno je izložen riziku od siromaštva“.

Stupanjem zakonskih izmjena na snagu, kako je obrazložila Vlada, omogućit će se korisnicima obiteljskih mirovina da „u slučaju značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva“. Time će se, kako stoji u zakonskom obrazloženju, postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada.

Visoko obrazovana radna snaga

HZMO u svojoj statistici prati i rad umirovljenika prema zanimanjima pritom napominjući kako ti podaci nisu evidentirani prema poslovnim subjektima, već isključivo prema rodu zanimanja. Ti podaci kazuju kako su se u mirovini, za sada, uglavnom aktivirali obrazovaniji umirovljenici.

Napominjemo da se klasifikacija po zanimanjima odnosi na zanimanja kojima su se sadašnji umirovljenici bavili prije mirovine. To međutim ne znači i da kroz dodatni rad u mirovini obnašaju ista zanimanja; sasvim je moguće da netko tko je po struci npr. inženjer u mirovini privređuje dodatni dohodak radeći npr. kao trgovac.

Najbrojnija skupina umirovljenika koji rade do polovice punog radnog vremena su stručnjaci i znanstvenici (2 776), a nakon njih čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela i direktori (2 313) te inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (2 233). Ukupno je u travnju (to su zadnje detaljnije statističke informacije HZMO-a) iz te tri grupe zanimanja radilo preko 7,3 tisuće umirovljenika ili više od 50 posto umirovljenika koji su u tom mjesecu radili. Na trećoj poziciji su uredski i šalterski radnici (1 606), a potom slijede zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (1 439) te uslužna i trgovačka zanimanja (1420).

U jednostavnim zanimanjima radilo je 1 133 umirovljenika, 1 081 je radio u zanimanjima rukovoditelj strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda dok je poljoprivrednih, lovno-uzgojnih, šumskih i ribarskih radnika bilo 79.

Pritom su žene većinska radna snaga među uredskim i šalterskim službenicima te u jednostavnim zanimanjima.

Tko može primati mirovinu uz rad

Umirovljenici korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine, kao i uskoro korisnici obiteljske mirovine nisu jedine kategorije umirovljenika koje mogu raditi. No, jedine su kategorije koje će uz rad primati i mirovinu (osim ako nisu korisnici najniže mirovine, koja se obustavlja i isplaćuje mirovina iz rada).

Korisnici mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ne mogu se zaposliti, odnosno ako se zaposle isplata mirovine im se obustavlja i moraju na obavezan kontrolni pregled. Ako se utvrdi da su sposobni za rad, gube pravo na invalidsku mirovinu (HZMO).

Korisnici invalidskih mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu raditi uz mirovinu, ali im se u tom slučaju određuje nova umanjena svota mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja.

Za korisnike invalidskih mirovina ostvarenih prema Zakonu o hrvatskim braniteljima pravila su povoljnija. Oni mogu raditi i primati punu mirovinu i kada su korisnici invalidske mirovine zbog potpunoga gubitka radne sposobnosti pod uvjetom da je uzrok gubitka radne sposobnosti obrana suvereniteta RH, kao i da rade manje od 3,5 sati na dan.

Osobe koje su mirovinu ostvarile prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba mogu izabrati između rada do polovine punoga radnog vremena uz isplatu pune mirovine ili rada s punim radnim vremenom i isplatom mirovine umanjene za 50 posto.

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.